&trana 2. .CRVENA HRVATSKA“ Broj 101. oem M LSE EO nn javama mjerodavnih osoba kriza bi trebala biti riješena skoro, dočim po drugim kao da bi mogla trajati do marta. * Vlada austrijska još nije ništa službeno precizno tražila od srpske, niti je posljednja definitivno precizirala svoje stajalište. Zad- - nje novinske vijesti donose, da ruska vlada traži od austrijske, da se još prije konference poslanika izjasni, dali ima neprijateljskih namjera prama Srbiji. Međutim svaka se vlast izjavljuje da želi mir. x: Mirovni pregovori između balkanskih saveznika i Turske već su započeli. Misli se da neće dugo trajati ni u kojem slučaju, bilo to da bude sklopljen mix ili da se rat nastavi. ,Novoje Vremja“ kao de opominje Tursku, neka ne otešćava sklapanje mira, jer, w slučaju nastavljanja rata, vrlo je vje- rojatno da, i uza svu pomoć anatolskih četa, bude protjerana iz Evrope. * Konferenca poslanika (reunija) imala bi se također sastati još ove sedmice. azzm——————«uussm————m——m—<m—msm——m—m——m—m—m—m—<————5> Dubrovnik, 17. dećembra. Pan Prohaska. Pod tim naslovom donio je ovih dara praški ,Venkov“ vrlo interesantan članak, u kom je ocrtan život konsula Prohaske još od pred četiri godine. I ako taj čla- nak praška cenzura nije ni dotakla, mi ga nećemo reproducirati, jer ni- jesmo voljni da nam bude zaplije- njen, — prama našim prilikama i okol- nostima što nije isključeno. Mi samo upozorujemo na taj članak, da ga svak pročita ko uzmože, To činimo i stoga, jer se upravo ovdje kod nas, možda mnogo upornije nego igdje drugo, šire najraznovrsniji i najgad- niji glasovi o aferi s konsulom Pro- haskom. Zašto i u koju svrhu, to nećemo da ispitujemo, a niti da na- gađamo. S nekom nevjerojatnom to- božnjom sigurnošću šire se ovdje glasovi da su nad Prohaskom poči- njena najsramotnija i najgadnija djela. U interesu istine, svrhom da se suzbiju taki glasovi, kažemo, da su sve to puke izmišljotine; ništa nego izmišljotine. [I ovo iznosimo ma temelju izjava bečke poluzvanične štampe. Bečka polusluž- bena štampa izjavljujo, da je Pro- haska zdrav i neozleđen. Uvjereni smo, da ne bi bilo nimalo u interesu poluzvanične štampe, da izjavljuje ovako kad bi istina bila naprotiv. Konsul Edl se povratio iz Stare Sr- bije u Beč. I austrijska i srpska štampa traže, da se službeno objelo- dane rezultati istrage. Dok izvješća ne izađu, ne može se ni znati što je bilo u stvari, pa je dotle svakako potrebno da se suzbiju neistiniti i izmišljeni glasovi. Nisterijozna napetost i Mz- nemirajuće duševno stanje. Times donosi iz Beča ovaj članak napi- san od njegovog redovitog bečkug dopisni- ka g. Steed-a, publiciste svjetskog glasa i ve- oma uvažene ličnosti u Beču. , Kruže raznovrsne glasine. Pripovjeda se o nepojmljivim pepodopštinama, kojima je tobože bio podvrgnut konsul Prohaska od strane Srba u Prizrenu, te mnogi viso- kopoloženi časnici govore veselo o nekoj vojni da kazni Srbiju. Ne da se protumačiti jedno takovo uz- buđenje, ako se ne pozna sve ono što upli- va na austrijsko javno mnijenje. Javnost nema nikakve kontrole nad egzekutivnom vlasti, a uz to se je priviknula još od pri- jašnjih generacija da se ne bavi. političkim pitanjima, osim toga podpuno je prepuštena uplivu štampe. Bez sumnje su manevri bur- se doprinijeli da se uzdrži uzbuđenje u jav- nosti, ali ti manevri sami ne bi bili mogli da uzdrže pučanstvo monarhije u paroksiz- mu nemirne nestrpljivosti. Malo dalje valja tražiti pravi uzrok ovog općenitog nemirnog stanja. Drži se, a ne bez mrve razloga, da će prije ili poslije balkanska revolucija jače ili slabije odjeknu- ti u unutrašnjoj strukturi monarhije, te da se — i ako se izbjegne ratu — da predvi- djeti doba napetosti i promjena u unutraš- njim poslovima. Političkim krugovima, gdje bi morao vrijediti zdrav razum, lebdi pred očima argumenat, da bi jedan pobjednički rat bio pobuda kao preludij jednoj nutrnjoj rekonstrukciji. No u austro-ugarskoj je zdrav razum spao isto toliko kao i vrijednosni joj papiri. Mnijenja koja se iznašaju u pogledu mogućih posljedica jednog nesretnog rata smatrana su neumjesnim, ili se daje odgo- vor na način koji ne pokazuje puno pou- zdanja u budućnost monarhije. K tomu ču- je se kad i kad, da način kako je austro- ugarska postupala sa južnim slavenima nije baš onaj koji bi morao da bude. U kratko, svi ovi kontradiktorni dojmo- vi potsjećaju na nestalnost sadašnje situacije, koja je nestalnost pomješana sa starim aus- trijskim ponosom, sa uspomenom na već bez velike štete prebrđene krize austro-ugar- ske monarhije. U oči mirovne Konference. Iz Londona dolaze vijesti, da su pu- nomoćnici bugarski i turski bili primljeni subotu jutro u Forcigu Office od Sir Kdvard Grey-a i Artura Nicolson-a, tajnika vanjskih poslova. Poslije podne toga dana imao je Rešid paša dogovor sa bugarskim punomo- ćnicima u Carlton Hotelu. Danev je otputo- vao istog dana iz Loadona za Pariz da posjeti Poincar6-a. U ponedjeljak se je opet povratio u London. : izjava Danglis-a. Šef grčkog generalnog štaba, punomoć- nik i vojni ekspert pri konferenci u Lon- donu, izjavio je na prolasku kroz Brindisi suradniku jedne talijanske novine, da će se neprijateljstva sa strane Grka nastaviti sve dok mir ne bude ugovoren, a to stoga da Turska nebi jahala i dalje na nekim zahtje- vima, kao što su oni za Jedrene i Solun. Rekao je Danglis podalje, da su vijesti o porazu Grka kod Janjine potpuno izmišljene ; glede budućnosti Albanije kazao je, da pos- toji sporazum između balkanskih država go kojemu, da se Albanija ima razdijeliti između Srba i Grka, te da je autonomija Albanije nemoguća, jer da bi se njeno stanovništvo usljed neprastanih nutarnjih nemira nepre- stano klalo. gjednica sobranja. Na 15 o. m. otvoreno je bugarsko se- branje, te je ministar presjednik Gešov pro- čitao prijestolni govor, u kome je car Wer- dinand zahvalio i čestitao vojsci, o palim junacima izrazio poštovanje. Sjednica punomoćnika saveznih država. Delegati balkanskih saveznih država imali su u Londonu među sobom konferen- cu, na kojoj zaključiše glavne tačke uvjeta za mir. Njihov se plan sastoji u tome, da se najprije en blok riješi pitanje o ustupu teritorija sa strane turske t. j. da sc odredi granica nove Turske. Za tim bi saveznici tako opredjeljeno teritorije međusobno pod- jelili. Domaće vijesti. Za zaštitu slobode štampe i ustavnih gradanskih prava. U sjednici Careviuskog Vijeća od 6 decembra 191? prikazao je zastupnik Biankini i drugovi interpelaciju na ministra unutarnjih posala i ministra pravde o progoust/u javne štampe u Dal- maciji. Interpelacija završava: Prosvjedujuć najenergičnije proti tom nemoralnom sustavu vladanja u Dalmaciji, mi pitamo Vaše preuzvišenosti : I. Do kada će taj sustav, koji uprav podkopava državne temelje, još u Dalmaciji potrajati ? II. Koje odredbe misle Vaše Preuzvi- šenosti napokon poprimiti na zaštita slobode štampe i ustavnih građanskih prava u Dal- maciji ? Žalosno stanje u Hrvatskoj. Naša javnost veoma malo znade o nesnosnim i dezolatnim prilikama koje vladaju u Hrvatskoj, a naj- pače u Zagrebu. Za to stanje mi ovamo ne možemo da znademo, jer je nad štampom preventivna cenzura, te novine ne smiju da iznose već samo ono što hoće vlada. Već smo se nekoliko puta osvrnuli na jadno stanje naše braće u banovini, a danas izno- simo pred javnost neke škandalozne pojave, o kojima smo bili privatno izviješćeni. Kome- sarijat jo uzeo na nišan osobito naše đake. Radi samog pjevanja hrvatsko himne osu- đuju se na toliko dana zatvora i protjgrani su iz Zagreba na toliko godina. Ovih je dana bilo nekoliko ovakovih slučajeva. Đake iz Dalmacije osuđuje se na izgon, a banovce radi pjevanja ,Onamo, onamo“ i , Bože bra- tinstva“ tuži se 'ništa manje nego s vele- izdaje! Ušutkali su štampu, a sad hoće da svakom građaninu Hrvatske i usta začepe. Čujte ovu najnoviju i zgražajte se. Po jed- noj policajnoj naredbi, u svakom javnom lokalu mora da bude čitav dan j&lan detek- tiv, a pred lokalom jedan redar. Dužnost im je, da pomno slušaju što gosti razgova- raju. Za ,Narodnu kafanu“, koja s smatra opozicijonalnom, straža je podvostručena. U kafani moraju stati cijeli dan 2 detektiva, a pred kavanom 2 redara. To nije sve, Redar- stvene činovnike i redare, koji vrše službu u kafani i pred njom mora da plati sam gazda lokala!! Činovniku mora dati dnevno 7 kruna, & stražaru dvije krune. Eto što je