OIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- ODGOVORNI UREDNIK: Ivo ARSETE

BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO-
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU
PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED-

BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. 8888 POJEDINI BROJ :

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI A
DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE
PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA 'ŠTAMPANI PO POGODBIuzRAZ-
MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA

( PARA 8388 NEPRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE. "E IZDAJE ŠTAMPARIJA DE GIULLI I DR.

 

God. XXII.

=== u uuu uuu === :
DUBROVNIK, 24. DEĆEMBRA 1912.

 

Broj 103.

 

Dubrovnik, 24. dećembra.

Mir božji! Pozdrav je, kojim se
naš narod običava susretati na su-
trašnji dan, Mir božji! Hrist se rodi!
Ko može i ne može nastoji da se
nađe kod kuće, da se svoj oko svoga
okupi, da s domaćinom u miru i ve-
selju sprovede Božić.

*

Naš narod u ovoj monarhiji nije
se do juče nadao da će u miru i
spokojstvu, uz domaćina, uz ognjište,
proslaviti. Hristovo porođenje. Malo
je ko, tako reći, i mislio na taj ve-
liki praznik, već svak živio u ljutoj
strepnji i teškoj zabrinutosti. Položaj
se bio tako zapleo, da je izgledalo
kao sigurno, da će na ovogodišnji
Božić topovi rikati, puške pucati, a
sablje zveketati. 'Teški i gusti oblači
koji se bijahu nadvili, prorijeđuju,
protanjuju, obzorje se čisti, razga-
ljuje se.

# , *

Spor između Austrije i Srbije bio
je veoma zaoštren. Dva su glavna
motiva. Jedan je afera s konsulom
Prohaskom, a drugi je pitanje Al-
banije i izlaza Srbije na more. Što
se tiče prve, ta je već od nazad ne-
koliko dana izgubila svu svoju oštri-
nu i smatra se otklonjenom.

Srbija je u ratu s Turcima po-
kazala nevjerojatne uspjehe, Hrabra
i pobjedonosna srpska vojska osveti-
teljica osvetila je Kosovo, oslobodila
podjarmljenu braću, i stigla je na
jadransko more, zauzevši Drač. Trojni
savez zahtjeva autonomiju Albanije,
osobito Austrija i Italija, te'po tomu
i da Srbija nema reflektira na teri-
torije na jadranskom moru. Izlaz Sr-
bije na more njeno je životno pita-
nje; prozor na moru kroz. koji će
da Srbija diše, neophodno joj je po-
treban.

Usljed komplikacija koje su po-
vodom toga nastale, Srbija je, pouz-
davajući -se u velesile, njima prepu-
stila to pitanje, bazirajući svoje pra-
vo na uspjesima koje je u vojni po-
stigla.

Kako iz Londona stiže vijest, po-
slanici šest evropskih velesila potpi-
sali su načelno da Arbanija bude
autonomna i da Srbiji bude garan-
tiran trgovački izlaz na more. Bu-
dući da se Srbija izjavila, da će se
podložiti sudu velesila, a izjave srp-
skih državnika pokazivale volju Sr-
bije da sa susjednom monarhijom živi
u dobrim odnosima, to se dade za-
ključiti, da je ovijem .spor između
Srbije i Austrije riješen.

*
# %

Naš će narod u monarhiji, sa-
znavši za ove vijesti, bez sumnje
mirnije provesti božićne blagdane, i
ako ne onako okupljen na svome
domu, kako što obično biva, Ideja
mira združiće ga i sa svima svojim
koji su daleko "ovo dan&"od kućnjeg
ognjišta.

 

Francuz Museu o Srbiji
i Srbima.

Iz Srpskog Književnog Glasnika dono-
simo ovaj zanimivi člančić. Francuski inži-
njer ] Mize izdao je knjigu Crna Gora, Srbi-
ja i Bugarska. O Srbiji vadimo neke pasu-
se; ,Voliti i braniti svoju ušteđevinu danas
je za jedan narođ osobina u kojoj egoizam
preovlađuje, to je istina, ali tom osobinom
brzo se naprednje. To je po mom mišljenju
pravi uzrok uspjeha Bugara od kako su se
oslobodili. Srbi su plemeniti, finiji, više su
sanjalice, jednom riječi; više Sloveni, oni
su manje praktični i manji grabljivi za do-
bit; oni su uopće: simpatičniji no Bugari,
ali nemogućno ne cjeniti Bugare za njiho-
ve osobine smišljenoga rada“. Zemlja je bo-
gata. ,Nema kuta na zemlji koji je priro-
da više obasula svojim darovima. Sve što
jedna zemlja može poželjeti od prirodnih
bogastava, Srbija ima u izobilju“, Plodnost
zemlje ne može se porediti, vrijednost šu-
me ne može se procijeniti. ,Klima je izvrsna,
siguruost obezdjeđava dobro organizovana
policija, i ovoj srećnoj zemlji, da potpuno
cvjeta, oskudijevaju samo kapitali, koji sve
više ulaze u Srbiju, mogu se tu izvrsno i
sigurno plasirati.

G Mize zaključuje; »Upoznali smo se
sa narodima koje Zapad do prije nekoliko

nedjelja nije poznavao kao valja. Vidjeli

smo sa kakvom hrabrošću, ša kakvom izdr-
žljivošću Srbija i Zoe umjele da se
oslobode najmrskijeg | i sa kakvom

čudesnom brzinom o

derne zemlje, sutra dan poslije njihovog o-
slobođenja. Kada se pomisli da poslije oslo-
bođenja ništa nije postojalo u tim zemljama,
koje kao turske pokrajine nijesu imale ni
redovne administracije, ni puteve, ni želje-
znice, ni industrije, — djelo dva naroda, bu-
garskog i srpskog, izgleda istinski veliko. I
tada se razumje nepravda koje su Velike
Sile učinile Berlinskim Ugovorom 1878, ka-
da su Maćedoniju povjerile Turskoj. Da je
u.to doba Evropa poslušala glas bugarskog
i srpskog naroda, koji su tražili da u slo-
bodi organizuju cijelo Balkansko Poluostrvo,
nebi danas imala da strahuje za svoju rav-.
notežu. Ekonomsko stanje Srbije i Bugar-
ske jest sjajan dokaz slijepila Velikih Sila
u to doba. Bilo je potrebno da Srbija i Bu- /
garska svojom vojnom snagom dokažu da
treba sa njima računati !

»Budućnost Srbije, prema onome što
smo mi vidjeli izgleda vrlo sjajna, ali ona
očevidno zavisi od ishoda sadašnje borbe.
Srbija moći će potpuno staviti u vrijednost
svoje: divno zemljište samo ako joj ee dopu-
sti izlaz na more. Zbog toga njeni državnici,
potpuno saglasni sa narodom, riješeni su da
se bore do kraja da obezbjede svojoj zem-
lji taj izlaz neophodno potreban za. njen
pravi ekonomski napredak. Vodena snaga,
rudna bogastva, vanredna plodnost zemlje,
inteligencija, hrabrosti žustrina u radu kod
naroda. — sve to doprinosi da od. Srbije
stvori zemlju siugrne ekonomske bu dućnosti,
koja će, biti sjajna ako joj političke prilike
dopuste izlazak na Jadransko More“,

Riječ Rusije.

Dugo i ljubitošću se isčekivala riječ Ru-
sije u zamršenosti međunarodne situacije.
U IV. ruskoj Dumi progovorio je ministar
presjednik i njogov je expose vrlo značajan.
o balkanskom položaju i evropskom ravno-
vjesju ruski ministar izrekao je ove riječi :
Viteški podvizi balkanskih država morali su
ispuniti najtoplijim simpatijama srca svih
Rusa. Rusija, kao slovenska i pravoslavna
velika sila, ne može biti ravnodušna prema
tome, hoće li balkanski narodi dobiti ili ne-
dobiti one uslove za opstanak, što će im*o-
sigurati interese saglasno o postignutim us-
pjesima. Ruska vlada nije dala povoda da
se Rusija osumnjiči da je sebična ili da želi
izazvati zaplete. Vijerni našem savezu i spo-
razumu sostalim velikim silama a sigurni u

potpomaganje prijateljskih i saveznih sila,
ne vidimo, što se tiče nas, nikakove kazne

u tom, da jedna grupa sila stane prema dru-

goj. Vlada, koja bi napustila polje zajedni-
Škog pretresanja glavnih pitenja a sudešnjem
stanju bi, morale se primiti teške odgovor-
nosti za eventualnu mogućnost docnijih me-

 

su se u mo- gg junarodnih zapleta, kad bi ostvarila sv o'