OIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- ODGOVORNI UREDNIK: Ivo ARSETE BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED- BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. 8888 POJEDINI BROJ : PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI A DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI VIŠE PUTA 'ŠTAMPANI PO POGODBIuzRAZ- MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA ( PARA 8388 NEPRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE. "E IZDAJE ŠTAMPARIJA DE GIULLI I DR. God. XXII. === u uuu uuu === : DUBROVNIK, 24. DEĆEMBRA 1912. Broj 103. Dubrovnik, 24. dećembra. Mir božji! Pozdrav je, kojim se naš narod običava susretati na su- trašnji dan, Mir božji! Hrist se rodi! Ko može i ne može nastoji da se nađe kod kuće, da se svoj oko svoga okupi, da s domaćinom u miru i ve- selju sprovede Božić. * Naš narod u ovoj monarhiji nije se do juče nadao da će u miru i spokojstvu, uz domaćina, uz ognjište, proslaviti. Hristovo porođenje. Malo je ko, tako reći, i mislio na taj ve- liki praznik, već svak živio u ljutoj strepnji i teškoj zabrinutosti. Položaj se bio tako zapleo, da je izgledalo kao sigurno, da će na ovogodišnji Božić topovi rikati, puške pucati, a sablje zveketati. 'Teški i gusti oblači koji se bijahu nadvili, prorijeđuju, protanjuju, obzorje se čisti, razga- ljuje se. # , * Spor između Austrije i Srbije bio je veoma zaoštren. Dva su glavna motiva. Jedan je afera s konsulom Prohaskom, a drugi je pitanje Al- banije i izlaza Srbije na more. Što se tiče prve, ta je već od nazad ne- koliko dana izgubila svu svoju oštri- nu i smatra se otklonjenom. Srbija je u ratu s Turcima po- kazala nevjerojatne uspjehe, Hrabra i pobjedonosna srpska vojska osveti- teljica osvetila je Kosovo, oslobodila podjarmljenu braću, i stigla je na jadransko more, zauzevši Drač. Trojni savez zahtjeva autonomiju Albanije, osobito Austrija i Italija, te'po tomu i da Srbija nema reflektira na teri- torije na jadranskom moru. Izlaz Sr- bije na more njeno je životno pita- nje; prozor na moru kroz. koji će da Srbija diše, neophodno joj je po- treban. Usljed komplikacija koje su po- vodom toga nastale, Srbija je, pouz- davajući -se u velesile, njima prepu- stila to pitanje, bazirajući svoje pra- vo na uspjesima koje je u vojni po- stigla. Kako iz Londona stiže vijest, po- slanici šest evropskih velesila potpi- sali su načelno da Arbanija bude autonomna i da Srbiji bude garan- tiran trgovački izlaz na more. Bu- dući da se Srbija izjavila, da će se podložiti sudu velesila, a izjave srp- skih državnika pokazivale volju Sr- bije da sa susjednom monarhijom živi u dobrim odnosima, to se dade za- ključiti, da je ovijem .spor između Srbije i Austrije riješen. * # % Naš će narod u monarhiji, sa- znavši za ove vijesti, bez sumnje mirnije provesti božićne blagdane, i ako ne onako okupljen na svome domu, kako što obično biva, Ideja mira združiće ga i sa svima svojim koji su daleko "ovo dan&"od kućnjeg ognjišta. Francuz Museu o Srbiji i Srbima. Iz Srpskog Književnog Glasnika dono- simo ovaj zanimivi člančić. Francuski inži- njer ] Mize izdao je knjigu Crna Gora, Srbi- ja i Bugarska. O Srbiji vadimo neke pasu- se; ,Voliti i braniti svoju ušteđevinu danas je za jedan narođ osobina u kojoj egoizam preovlađuje, to je istina, ali tom osobinom brzo se naprednje. To je po mom mišljenju pravi uzrok uspjeha Bugara od kako su se oslobodili. Srbi su plemeniti, finiji, više su sanjalice, jednom riječi; više Sloveni, oni su manje praktični i manji grabljivi za do- bit; oni su uopće: simpatičniji no Bugari, ali nemogućno ne cjeniti Bugare za njiho- ve osobine smišljenoga rada“. Zemlja je bo- gata. ,Nema kuta na zemlji koji je priro- da više obasula svojim darovima. Sve što jedna zemlja može poželjeti od prirodnih bogastava, Srbija ima u izobilju“, Plodnost zemlje ne može se porediti, vrijednost šu- me ne može se procijeniti. ,Klima je izvrsna, siguruost obezdjeđava dobro organizovana policija, i ovoj srećnoj zemlji, da potpuno cvjeta, oskudijevaju samo kapitali, koji sve više ulaze u Srbiju, mogu se tu izvrsno i sigurno plasirati. G Mize zaključuje; »Upoznali smo se sa narodima koje Zapad do prije nekoliko nedjelja nije poznavao kao valja. Vidjeli smo sa kakvom hrabrošću, ša kakvom izdr- žljivošću Srbija i Zoe umjele da se oslobode najmrskijeg | i sa kakvom čudesnom brzinom o derne zemlje, sutra dan poslije njihovog o- slobođenja. Kada se pomisli da poslije oslo- bođenja ništa nije postojalo u tim zemljama, koje kao turske pokrajine nijesu imale ni redovne administracije, ni puteve, ni želje- znice, ni industrije, — djelo dva naroda, bu- garskog i srpskog, izgleda istinski veliko. I tada se razumje nepravda koje su Velike Sile učinile Berlinskim Ugovorom 1878, ka- da su Maćedoniju povjerile Turskoj. Da je u.to doba Evropa poslušala glas bugarskog i srpskog naroda, koji su tražili da u slo- bodi organizuju cijelo Balkansko Poluostrvo, nebi danas imala da strahuje za svoju rav-. notežu. Ekonomsko stanje Srbije i Bugar- ske jest sjajan dokaz slijepila Velikih Sila u to doba. Bilo je potrebno da Srbija i Bu- / garska svojom vojnom snagom dokažu da treba sa njima računati ! »Budućnost Srbije, prema onome što smo mi vidjeli izgleda vrlo sjajna, ali ona očevidno zavisi od ishoda sadašnje borbe. Srbija moći će potpuno staviti u vrijednost svoje: divno zemljište samo ako joj ee dopu- sti izlaz na more. Zbog toga njeni državnici, potpuno saglasni sa narodom, riješeni su da se bore do kraja da obezbjede svojoj zem- lji taj izlaz neophodno potreban za. njen pravi ekonomski napredak. Vodena snaga, rudna bogastva, vanredna plodnost zemlje, inteligencija, hrabrosti žustrina u radu kod naroda. — sve to doprinosi da od. Srbije stvori zemlju siugrne ekonomske bu dućnosti, koja će, biti sjajna ako joj političke prilike dopuste izlazak na Jadransko More“, Riječ Rusije. Dugo i ljubitošću se isčekivala riječ Ru- sije u zamršenosti međunarodne situacije. U IV. ruskoj Dumi progovorio je ministar presjednik i njogov je expose vrlo značajan. o balkanskom položaju i evropskom ravno- vjesju ruski ministar izrekao je ove riječi : Viteški podvizi balkanskih država morali su ispuniti najtoplijim simpatijama srca svih Rusa. Rusija, kao slovenska i pravoslavna velika sila, ne može biti ravnodušna prema tome, hoće li balkanski narodi dobiti ili ne- dobiti one uslove za opstanak, što će im*o- sigurati interese saglasno o postignutim us- pjesima. Ruska vlada nije dala povoda da se Rusija osumnjiči da je sebična ili da želi izazvati zaplete. Vijerni našem savezu i spo- razumu sostalim velikim silama a sigurni u potpomaganje prijateljskih i saveznih sila, ne vidimo, što se tiče nas, nikakove kazne u tom, da jedna grupa sila stane prema dru- goj. Vlada, koja bi napustila polje zajedni- Škog pretresanja glavnih pitenja a sudešnjem stanju bi, morale se primiti teške odgovor- nosti za eventualnu mogućnost docnijih me- su se u mo- gg junarodnih zapleta, kad bi ostvarila sv o'