Strana 2. -. - ,CRVENA HRVATSKA“ Broj 104. m —————m—m—a—===—=a=aa=a—<—=a==am=aa=a = =—m=uum————=—m=m==mm=a=a mum m =<m=mam=—«m=um s —=muu—mmmmmammmtt mmm ==> —=————>— >> ———=————=—s=——=—=—=———————==—==mumm m —m—=——<—<—<—m—=—=—m—m=—=—<=—<m<=€— bivšeg turskog područja, povući u vojsku ljude iz novosvojenih pokrajina. Srbi uvode u posjednutim krajevima upravu; brojenje naroda, kao temelj za rekrutovanje, počeće prvih mjeseci iduće godine, i može se lako pretpostaviti da će prvi rekruti iz Stare Sr- bije i Maćedonije stupiti u vojsku u kasnoj jeseni 1913. Srbija će biti u stanju da iz novih pokrajina rekrutuje novih pet do šest divizija. Na svaki način trajaće neko vrije- me dok se kadrovi ispune kao što treba. Ali mora se priznati da se Srbija poslužila Krimperovim sistemom , koji je upotrebila Pruska poslije Jene, da u svoj tišini stavi na noge jednu vojsku od gotovo sto hiljada ljudi. Za dvije godine, kad se ima u vidu obrazovanje siladih trupa. Srbija će biti si- gurna da popuni novih pet do šest divizija. Prema tome će Srbija 1915. raspolagati sa 17 divizija, ne računajući ovdje nove jedi- nice koje bi mogle obrazovati u samoj Sr- biji. Srbija će tada mjesto jedne kombatan- tne vojske od 180.000 ljudi, moći izići na bojno polje sa 300.000 aktivne vojske i imati u rezervi trupa treće kategorije oko 100.000 ljudi. Domaće vijesti. Florijan kap. Lupis. Pišu uam iz Vig- nja na Pelješcu dne 24 tek. Jučer u oči badnjeg dana preminuo je u dobi od 61 god. pomorski kapetan Florijan Lupis, otac zastupnika Lupisa. Pokojnik je bio jedan od naših vrijednih pomoraca staroga kova, kak- vih nam nemila smrt u samu jednu godinn petoricu pokosila. Vječni im pokoj, a mlađi se unj ugledali. — Našem prijatelju nar. za- stupniku I. F. Laupisu i svojti iskreno sau- češće u teškoj žalosti, - + Navala čagaija u Visošanima. Pišu nam iz Visočana, da su u onom odlomku u ku- kavnom stanju s marvom radi navale čaga- lja. Do sada su čaglji klali marvu na paši, a otrag malo dana počeli ulaziti u košare u noćno doba, te pokolju, izmrcvare i izgrde sve što živo nađu, tolika ih je množina. Bilo je slučajeva, da su seljaci našli zaklane ovce a netaknute. Čaglji bi im pojeli same oči, Puk je u onom kraju u velikom strahu, jer nemila neman ne kolje koliko joj je dosta da pojede, već zakolje sve što živo zateče. 'Trebaio bi da Vlada stane na put ovom biču, te da ovo jadno stanovništvo oslobodi ove napasti. Kako što je u Visočanima, tako je i u ostalim selima općina Stona i Slanoga. Molimo c. k. Vladu, da priskoči u pomoć pučanstvu onog kraja, te da na bilo koji način započne se tamanjenjem ovih nemilih zvijeri. Dobra ruka sv. Čirila i Metoda za Istru. Pored snažnog odjeka, što ga izvanjski sud- bonosni dogođaji izazivlju u našem narodu, jedva je čuti glas ove naše Družbe, koja međutim sred ovakovih teških prilika na- stavlja neumorno svoj kulturni rad. I treba da je tako: njezino napredovanje mora biti .bez prekida, jer što dalje, to i neprijatelj navaljuje sve to jače. Još malo, pa će biti 20 godina, što se naša Družba osnovala. Bila se osnovala kao posljednji, očajni pokušaj otpora, koji je srećom ipak vrlo lijepo uspio. Godine 1805. imala je Družba jednoga sa- moga učitelja, dok ih danas poslije 17 go- dina, imade 70 što učitelja što učiteljica razmještenih u raznim, najizloženijim toč- kama Istre, Ali je time naša Družba preu- zela na sebe vanrednu odgovornost skop- čanu s ogromnim obvezama i žrtvama. Račun njezinih redovitih troškova za tekuću godinu promašit će svotu od 200.000 kruna. Ho- ćemo li pak, da nam uspjeh bude potpun i narodna obrana u Istri olakšana, morat ćemo segnuti dalje. Trebat će zaći još i u one istarske krajeve, gdje se već u malene djece, naša majčina riječ sve većma gubi. Njih treba spasiti i privesti k ognjištu na- šemu. Da nam to bude moguće, obraćamo se ovime na sve rodoljube i prijatelje naše Istre s usrednom molbom, da bi nam u ovom teškom času pomogli i prigodom nove go- dine podijelili Družbi što obilatiju ,dobru ruku“ to više — što je ove godine uslijed raznih kriza i nevolja sabiranje za istar- ske škole znatno oteščalo a na žalost i pri- lično zapelo. Naprijed za Družbu ! Paševanje u Hrvalskoj. Preko Budim- pešte primamo: Paša Cuvaj pašuje nosme- tano dalje u svom vilajetu. Progoni opozi- cije nastavljaju se punom parom: nitko ne smije ni pisnuti, ser se odmah diže strašilo:: »Veleizdaja“ proti majčice Austrije. Umje- rene bečke novine pišu i izjavljuju; ,ne progonima ni veleizdajničkim procesima, već prijateljskom, susretljivom politikom osi- gurat ćemo simpatije Hrvata.“ No tiranin Cuvaj, ne mareći za drugo no za svoj osobni interes, da uništi opozi- ciju tjera ,veleizdajnički“ humbug. Zagreb a sada i provincija Banovine puni su špicla i detektiva, te njihovom podlosti padaju mnoge žrtve. U Bjelovaru uapšen je trg. blag. Broncini radi razgovora u gostioni protiv Austrije: isto seljak Ugarkorić navo- dno radi poklika: ,Žiwio kralj Petar!“ te su izručeni sudb. , stolu vadi ,zločina vele- izdaje“. I u Bjelovaru su dosljedni Cuvajevoj eri u prigušivanju svakog narodnog iskaza. Tako je policija, i njezin šef Židov Herman zabranila predavanje sveuč. prof. Đure Šer- mina, ,O ilirskom preporodu“. Zabave su sarho dozvoljene, ako nemaju nikakvog na- cijonalnog značaja. Cuvaj hoće valjda hrvaiski narod ba- citi u doba prije Gaja, prije narodnog pre- poroda. No sve mu to neće koristiti, jer su davno već prošla vremena, kad je hrvatski narod birao madžarone. Pad Cuvaja i novi podban. Komesar je Cuvaj pošao na dopust. ,,Narodne Novine“ pišu, da je Cuvaj usljed silnog truda dobio malariju, te su mu liječnici preporučili pro- mjenu zraka; na koncu službene ,, Narodne Novine“ žele, da se Cuvaj povrati potpuno oporavljen. Sa svih se mjerodavnih strana potvrđuje vijest, da se Cuvaj neće više po- vratiti sa dopusta. Odsječni savjetnik u hr- vatskom ministarstvu Dr. Unkelhiiuser ime- novan je odjelnim Ipredstojnikom, podbanom, u odjelu za unutarnje poslove. — Pronose se vijesti, da će ugarska vlada stupiti u pregovore sa strankom prava. Ti bi prego- vori imali za svrhu, da se u Banovini us- postave ustavni odnošaji, Pregovori bi imali biti omogućeni izjavom vlade, da će u za- jedničkom saboru biti podnešena nova že- ljeznička pragmatika. Dopisi. Cavtat, 23, dećembra. U zadnjem broju ,P, C. H.“ ima do- pis iz Cavtata, u kome se nižu velike vrline bivšeg c. k. pošt. činovnika. Tu se is- tiče veliko poštovanje koje je on uživao u Cavtatu ćak i kod svojih neistomišljenika ; ljubav s kojom je Zjubio Cavtat(!?!); požr- tvovnost za njegov napredak, proevat itd.. i, per compir U opera, potpisao je Cavtaćanin, razumije se, puro sangue. Da su pokladi, bili bi smo sve to uzeli za pokladnu šala, i grohotnim smijehom prošli preko toga, kako što smo vazda do sada tako radili pri sličnim tiradama stano- vitog, točno informirajućeg correspondenz- biro-a. Mi Cavtaćani, koji smo imali tu ri- jetku sreću diviti se viteškim, junačkim dje- lima tog delije; uživati plemeniti rad i na- stojanje, na procvat usrećenje varoši, (ovo najbolje mogu posvjedočit njegovi najbliži) ne možemo a da mu i mi sa dopisnikom »Prave“ ne kliknemo: ......... , svaka te sreća pratila!.... Za tim mu nadoda- jemo: Uvjeren budi, ivoja velika; spasono- sna načela (da navedemo jednoga: Nama treba stvarati veleizdajničke parnice; uzdi- zati vješala za Srbe itd.) po kojima udešen bio tvoj rad i tvojih mameluka; pak golemi plod tog tvog rodoljubnog rada, ostati će za uvjeke duboko urezani u pameti nršoj, koji će nama i budućim pokoljenjima kazat : mo- guće da se moglo dat takovih bedaka, te se dali zaularit od jednog takovog usrećitelja Cavtata, i podupirati ga u njegovom rodo- ljubnom radu. Cavtaćani- Mirovna konferenca. Na zadnjoj sjednici mirovne konference u Londonu balkanski su delegati predložili najglavnije uvjete mira, koji se sastoje u ovome: Ustup cijeloga teritorija zapadno od limje, koja ide od tačke na zapad. Rodosta na marmarsko more, do jedne tačke u za- ljevu Malatra i isključenje poluotoka Galli- poli. U određivanju granica Albanije, kona- čna je odluka pridržana velevlastima. Odre- ka svih zahtjeva na Kretu sa strane Tur- ske. Balkanski su opunomoćenici gornje uvjete potpisali i pismeno predali Turcima. Ovi su predlozi bili uzeti u pretres. Vjero- jatno je da će pri konačnom zaključivanju biti ovi uvjeti nešto preinačeni. Turski de- legati jako su pesimistični. Rumunjska i konferencija velevlasti. Iz Bukarešta dolaze vijesti da koji mu drago bio rezultat konferencije balkanskih država, osim poklisarske reunije sastat će se velevlasti na jednoj konferenciji, da ustanove * konačne mirovne uvjete. Rumunjska je de- bila već formalno obećanje od Franceske, Rusije, Engleske i od vlasti trojnoga saveza, da će sudjelovati na ovoj konferenciji. »Mir“ o mirovnim konferencijama. Sofijski ,Mir“ piše o dugom nastavlja- nju pregovora na mirovnoj konferenciji, če- mu da je kriva taktika zavlačenja, od koje Turci ne odustajn. List konstatira, da je na- pokon uništena nada Turske, da će se bal. kanski blok razbiti izoliranjem Grčke, ili da će se okoristiti eventualnim internacijonal. nim komplikacijama, pošto je Europa mani- festirala svoju složnost glede Albanije i pri- stupa Srbije na more, Ako dakle turski pre- govaratelji budu nastojali, da provociraju prelom mirovnih pregovora, proizašlo bi iz toga, da bi prouzročili uništenje Turske. 'Time što su saveznici zadržali svoje čete pred. Čataldžom, pristali su na svoju poslje- dnju žrtvu, koju su htjeli doprinijeti za spas % \