Strana 2, ZENE NNNENNNNNNNNENNNNNNNNNNNNNNENNNNNENNNANSRAANNRESNRNEERNSREEREERNRERERRNR Petra u Parizu. Isto tako pripremaju razne svečanosti i njegovi drugovi, s kojim se go- dine 1870, borio proti Nijemcima. Grofica Tarnovska poludila. Javljaju iz Venecije, da je u tamošnjoj tamnici poludila grofica Tarnovska, ljubovca ubojice grofa Komarovskog Naumova. Nje- zin otac sada nastoji, da ju puste iz tamnice i smjeste u koji sanatorij, gdje bi je on na svoje troškove dao liječiti. Domaće vijesti. Dvori hrvatskih kraljeva u Ninu. Koncem prošle godine počeo je Zoranićev odbor odkri- vati u sredini grada Nina zidove monumen- talne građevine. Po izvješću prof. Jelića ta je građevina istočna polovina velikoga dvora hr- vatskih kraljeva. Taj se dvor izričito spominje u povelji kralja Petra Krešimira iz godine 1069. Zadarska ,, Hrvatska Kruna“ obećaje, da će u najskorije vrijeme ob ovom zname- nitom pronalasku donijeti opširno izvješće iz pera jednog strukovnjaka. Dr. Bauer — zagrebački nadbiskup. 1 ovaj je napravio karijeru sa političkim uslugama današnjim vlastodššcima u Ugar- skoj i Hrvatskoj. Kao član hrvatsko-srpske koalicije stajao je u borbi za prava Hrvatske. No to nije ništa donosilo, dapače samo žrtve i neprestano žrtve moralne i materijalne. No nastupom Tomašićevim na bansku stolicu, već se Dr. Bauer predomislio. Zasitio se borbe, priključio se banu Tomašiću i počeo mu pomagati da uskrisiva staro madžaron- stvo. Nagrada nije izostala. Za Uskrs je odmah bio imenovan kanonikom, a sada je već imenovan biskupom ili bolje rečeno nadbiskupom. Imenovan je pomoćnim bisku- pom zagrebačkog nadbiskupa sa pravom nasljedstva na zagrebačku nadbiskupiju. Istodobno mu je podijeljen naslov nadbiskupa, Tako ne fali nego da sadanji boležljivi i već postariji nadbiskup zagrebački umre i naš će Bauer istim časom bez ikakvog po- sebnog dekreta postati zagrebačkim nadbis- kupom. Tomašić je zbilja kavalir u nagrađi- vanju svojih vijernih. A ti Hrvatsko puši šake kraj takovih rodoljuba. «CRVENA HRVATSKA“, Bosanski sabor. Na 16 ov. mi. ima se otvoriti - bosanski sabor, da nastavi svoja vijećanja, prekinuta sredinom prosinca prošle godine. U odborima se i kroz ove male fe- rije neprestano radilo i pripremilo se dosta materijala za saborski rad. Predsjednik sa- bora Dr. Bašagić pozvao je pročelnike po- jedinih klubova na konferenciju, da se dogovore o saborskom radu. No čuje se, da postoje neke diferencije između većine sa- bora i vlade glede saborskog rada. Ide se dapače tako deleko te se šire vijesti, da neće niti doći do sporazuma između većine sabora i vlade te da se vlada već priprema na raspust sabora. Neke su novine donijele da će , vlada još prije 16 ov. mj raspustiti sabor. Koliko na tim vijestima ima istine pokazati će nam najskoriji dani. Delegacije. Kako javljaju iz Budimpešte delegacije će nastaviti svoj rad dne 25. ov. mj. a ne kako je to bilo određeno na 23. ov. mj. Do tada će biti gotov i proračun zajedničkog ministarstva za god. 1911. Ovaj put je interes za delegacije mnogo veći nego obično, jer Masaryk obećava novih i poraznijih odkrića, a i mi smo obaviješteni, da će ih izaći baš debelijeh. Don Pietro Bastien. Tako se zove onaj benediktinac iz Belgije, koji je po nalogu papinske stolice došao u Sarajevo, da ispita spor između nadbiskupa D.ra Stadlera i bosansko - hercegovačkih franjevaca. On je već počeo po Sarajevu sakupljati razne podatke. Preslušava osim osoba svećeničkog i redovnog stališa još i neke pouzdane osobe između svjetovnjaka. Sve ove informacije, koje bude dobio tekom svog boravka u Sa- "rajevu, ponijeti će u Rim i predložiti jednoj kongregaciji, koja će stvoriti daljnje odluke u tom sporu. Jug. Tako se zove nova smotra, što ju je u Splitu pokrenuo poznati hrvatski pu- blicista i bivši urednik ,Crvene Hrvatske“ Milan Marjanović. Prvi broj je zanimiv i raznovrstan. Tako već u prvom broju na- laze se između ostaloga ove zanimive radnje: »Glazbena izvedba“ od A. Dobronića; , Naše industrijalno i ljekovito bilje“ od I. Bulića; »Rudarstvo u Dalmaciji“ od Dr. Marašića. Broj 3. —— mm—————— -S-m———————=———m———_—————w—— ———————m——m<—<—<—<mm—mu—<——m——=mS<u———m=m=<mSĐSau—— Osim toga smotra ima ove stalne rubrike: Iz knjiga i članaka; Književnost; Umjet- nost; Promet stranaca; Naši krajevi; Dja- štvo; Od uredništva i uprave. List donosi u posebnim prilozima i razne slike. Tako u prvom broju donosi od mladog umjetnika Uvodića dvije karikature: Tolstojevu i Bee- thovenovu, osim toga ima i sedam fotogra- fija od Splita (Marjan). Kako se vidi revija je raznoliko uređivana te je prema tomu za- nimiva, jer pruža svima po nešto. Mi je na- šim čitateljima najtoplije preporučamo, tim više, što smo obaviješteni, da će u dojdu- ćem broju donijeti nekoliko krasnih slika od Dubrovnika i okolice. Islazi jedan put na mjesec i to svakoga prvoga u mjesecu. Povišenje dioničke glavnice [Jadranske Banke u Trstu. Iz Trsta nam javljaju, da je upravno vijeće Jadranske Banke jednoglasno zaključilo, da se dionička glavnica banke povisi od K 4,000.000 na K 6,000.000. Ja- dranska Banka, koja je ovih dana slavila petgodišnji jubilej svog opstanka, dopunja novom emisijom peterokratno množenje svoje , prvobitne osnovne glavnice, što služi naj- boljim dokazom o njezinom napredovanju i *razvitku te je zato toplo preporučamo svim interesentima. Jugoslavensko medicinsko društvo u Gracu izabralo je za ovu školsku godinu slijedeći odbor: Predsjednik: Dr. phil. Mi- roslav Mikuličić, cand. med.; podpredsjednik Radomir'Teodosijević cand. med.; tajnik I. Antun Anger, cand. med.; tajnik II. Josip Pasini, cand. med.; blagajnik I.: Stjepan Dočkal, cand. med.; blagajnik II.: Zlatko Marinković, stud. med.; bilježnik 1.: Petar de Franceschi, stud. med.; bilježnik II.: Vjekoslav Pavković, stud. med.; knjižičar : Stjepun Dojmi, stud. med.; revizori: Josip Tombosko, cand. med., Albert Longhino, cand. med., Vladimir Flogl, cand. med. Juraj Bocak, cand. med,, Antun Horvat, cand. med., Vitold Cybulski st. med. Vučenje lutrije đačke, podružnice družbe Sv. Ćirila i Metoda za Istru u Spljetu slije- dilo je dne 3. siječnja 1911. Prvi zgoditak : Roman A. Šenoe ,Kletva“, dobio je K. Je- lušić Kastav u Istri serija XXXVII. br. 43. m ———————m—————m———ma ra XXVI. br. 48 PRIJATELJU JAKOVU CARIĆU NA DAN NJEGOVA VJENČANJA S GOSPOĐICOM MAROM VULETIĆ- VUKASOVIĆ 26. xu. 1910. i Go Gledaš je — i led se debeli topi, tvoje srce, lađu ponosnu, U lednog svijeta kraju žalosnu Santama htjede da sklopi; mMesretna ljubav“. (Svršetak). Koracala je dalje, dok napokon ne dođe do jednog ruba pederet metara dubokog ponora, pod kojim je bilo more; tu se zau- stavi i sjedne na jedan kamen obrnut prema širokoj pučini, te svinuvši ruke i prignuvši malko glavu _izbuljenih očiju, kao alem svijetlih, gledala je uzburkano more. Cina njena kosa, jače isticače bljedoću lica, na kojemu se jošter poznavahu tragovi ljepote ! Zagledana tako u uzburkano more i nepo- mična, kao mramorni kip, izgledala je come la , Pieth“. ' i - Silovitim se je praskom i 'šumom raz- bijalo more, o hridinjaste stijene, i pjevalo Eo divlju pjesmu, rugajući se životu. je sjedala na kamenu i sjedeći je gle- dala prirodu u svome okrutnom času; sta- jala je žena među morem i kopnom, živo tom i smrti. Sva njena maštanja i sanjarije o ljubavi i životu bijahu već prošla -—.od- nesao ih vjetar, beskrajnim svemirom, .a njoj se prikaže zbilja života kao gorda avet, glad, sirotinja, muke fizične i moralne, sve se to njoj prikaže, i obuhvati je kao troskot " nježnu biljku, da je u [malo vremena po- sveza uništi. Zagledala se žena u morske valove, koji otvoriše zjalo ,,kao gorsko zvijere“ spravni da prime svoj plijen, naglo se trgne, kao da ju je obuzeo nekakov gnjev, pogleda prema nebu i tiho proplače. — Evo me Milane, preplivati ću sinje more doploviti ću k tebi, pak ćemo za uvijek zajedno živjeti. Trgne-se za tim naglo, ra- širi ruke i sunovratice baci se u ponor... Vjetar je bolno cvilio, raspršujuć tmaste oblake, mjesec je pomalo provirivao, polako ploveći među dva gusta oblaka. A uzbur- kano more, na svjetlu mjeseca, obuhvati žrtvu i opere litičinu, krvi zamrljanom, 'te opet iznova počne lapati i šumjeti, čekajući novu žrtvu — žrtvu nesretne ljubavi. : Jednog dana po podne — pošto se bijah povratio 13 tuđine — nađem se na - D... skom groblju. Sam nijesam znao, kako sam zabasao u ovaj labirint, pun grobova, spomenika i križeva svakog stila; grobova zapuštenih i pomno čavanih, cvijetovima