Broj 4%. svakom strankom napose i tako nastojati skrpati neku većinu. Ne uspije li mu dobiti većine niti ovako niti onako, onda će on naprosto na 23. ponovno odgoditi sabor i tako će dobiti vremena za novo rovarenje među pojedinim strankama. Kake Temašić nagrađuje. U zadnjem smo broju javili, kako je Tomašić nagradio D.ra Bauera radi toga, što mu je u kritičnim ča- sovima priskočio u pomoć. Dao ga je naj- prije imenovati kanonikom, a onda biskupom i nadbiskupom zagrebačkim. Sada nam ja- vljaju iz Zagreba o ponovnoj jednoj nagradi Tomašićevoj za političke usluge. Prigodom konstituiranja hrvatskog sabora Tomašić se borio za svaki pojedini glas za svoga kan- didata. Tako je došao i do jedinog srpskog radikala u saboru D.ra Alekse Ivića te ga zamolio, da glasuje za njegovog kandidata. . Dr. Ivić je glasovao za 'Tomašićevog kan- didata za predsjedništvo sabora i radi toga je došao u konflikt sa vodstvom stranke te je dapače morao i istupiti iz srpske radi- kalne stranke. Ali naravno za to mu nije uzmanjkala nagrada sa Tomašićeve strane. Javlja se naime, da ovih dana ima izaći de- kret, kojim se D.ru Iviću daje veniam le- gendi t. j. da može predavati na sveučilištu u Zagrebu. To je prvi korak, koji dovodi do sveučilištnog profesora. Ne bi čovjek to toliko ni žalio, kad bi Dr. Ivić bio iole spo- soban za takovo mjesto. No to je čovjek bez ikakovih kvalifikacija. Nije mogao napraviti niti profesorskog ispita, tako da je upravo ispod mediokriteta. No to Tomašića nimalo ne smeta. On ima jedan glas u saboru, koji 'Tomašiću dobro dolazi, a za drugo ga nije briga. Poraz Radićevaca. Prošlu nedjelju obdr- žavala se u mjestu Gjurgjevcu izbornog ko- tara Kloštarskoga velika izbornička skup- ština, koju su sazvali pristaše Starčevićeve stranke prava i pristaše seljačke stranke. Bili su od starčevićanaca prisutni narodni zastupnici Stjepan Zagorac i Dr. Gjuro Ba- laško, te narodni zastupnik seljačke stranke Jalžabetić. Naroda je bilo prisutno sva sila. Taj kotar sada u saboru zastupa starčevića- ac Miline frakcije Dr. Balaško, ali je u OGORČENI OCA JA II SRE De a. Ž Strana 3. CRVENA URVATSKA“ samom kotaru bila dosta jaka Radićeva se- ljačka stranka. Sa ovom skupštinom zadan je Radićevoj spekulantskoj i madžaronskoj politici silan udarac i to ne samo u tom ko- taru, već i u cijeloj Hrvatskoj. Zastupnik Zagorac i koalicijonaš Dr. Majer u odaljim su govorima kritikovali sadanju politiku se- ljačke stranke te su držali prave filipike proti braći Radićima. Seljački zastapnik Jalžabetić je u svom govoru sam priznao, da se nalazi pred teškom optužbom svoje stranke, te se je kušao oprati, ali mu to nije nikako uspjelo. Kad je još jedan pri- staša seljačke stranke htio da govori, narod mu nije htio dati doći do riječi. Tako je sam seljački narod osudio svoje seljačke vođe. Prijestolnnasljednik | trializam. Pariški Echo de Paris“ donio je ovih dana informa- ciju iz Pešte, da se je neki madžarski ari- stokrata, koji je bio u lovu sa prijestolona- sljednikom Franjom Ferdinandom, izrazio, da je prijestolonasljednik rekao, da ova dua- listička baza monarhije ne vrijedi i da je valja zamijeniti novom. Prijestolonasljednik da je posvema sklon trializmu. On da misli sdružiti sve južne Slavene u jednu državnu skupinu. Ugarskoj za odštetu, što gubi Hr- vatsku, dala bi se Galicija i Bukovina. Tim da bi se zadovoljilo Hrvate i ostale južne - Slavene, Madžare bi se utuklo, a u Austriji bi se osigurala hegemonija Nijemaca. To su informacije ,Echo de Paris“ iz Pešte. Mi to donašamo samo kao kroničari i ako tim vijestima. ne podajemo nikakve vjere. Ako ikada dođe do trializma odnosno do hrvat: ske države na jugu monarhije, to će doći uslijed velike i nepomirljive borbe našega naroda na jugu, a nikada uslijed tobožnje blagonaklonosti viših faktora. Tehnika u Zagrebu. Hrvatska vlada se ozbiljno bavi mišlju, da početkom dojduće godine osnuje visoku tehničku školu u Za- grebu. U tu je svrhu vlada obdržavala ove dane anketu. Kako se govori imao bi se osnovati na sveučilištu tehnički fakultet. Iz: početka bi «e uredilo najpotrebnije, a s vre- menom bi se proširilo, dok ne bismo dobili pravu i potpunu politehniku. Saziv carevinskog vljeća. Predsjednik zastupničke kuće carevinskoga vijeća sazvao je sjednicu već za 17. ov. mj. sa slijedećim dnevnim redom: 1) Prvo čitanje proračun- ske osnove; 2) Verifikacija svih do sada ne ovjerovljenih mandata. Poslije plenarne sje- dnice zastupničke kuće sastati će se pro- čelnici svih parlamentarnih klubova na pred- sjedničku sjednicu, u kojoj će se dogovoriti glede radnog programa za zimsku sezonu parlamenta. U sjednici od 17. ov. mj. pred- staviti će se novo ministarstvo parlamentu. Nove ministarstvo u Austriji. Neke be- čke novine donose, da se u kompetentnim krugovima ozbiijno raspravlja o osnutku je- dnog novog ministarstva. Sekcija naime za mornaricu, koja je sada podvrgnuta ratnom ministarstvu, digla bi se ispod kompetencije toga ministarstva te bi se ustrojilo posebno ministarstvo mornarice. Neke vanjske novine donose ovu vijest u svezu sa namjeravanim projektima austrijske vlade glede povećanja ratne mornarice. iz ugarskog sabora. Ugarski sabor u Budimpešti prihvatio je trgovački ugovor sa Srbijom a sada je . započeo raspravu o zakonskoj osnovi glede produljenja privile- gija austro - ugarske banke. Rasprava o bankovnom pitanju započela je već u srijedu Tom je prilikom Kossuth držao veliki govor u kojem se je zauzeo za osnutak madžarske nezavisne banke. Pri koncu svoga govora prikazao je u tom pravcu jednu rezoluciju. No osim toga ovaj Kossuthov govor bio je i s druge strane zanimiv. Poznato je, da vladaju napeti odnošaji između Kossuthove i Justhove neodvisne stranke, a ponadasve između ova dva vođe, koji se takme o pr- venstvo među neodvisnim Madžarima. U svoje je vrijeme Justh nazvao Kossutha izdajicom domovine i predbacio mu, da je okaljao ime i zastavu vlastitog otca. U ovom pak svom posljednjem govoru Kossuth je govorio jako pomirljivo o Justhovoj stranci te su za njegova govora i Justhovci aplaudirali. Kossuth je dapače direktno pozvao Justha i njegovu stranku na zajednički rad za narodne ideale. s —————=——======s— ustanu i sporo se uputu prama gradu. Slijedimo njihov primjer i prolazimo kroz male, uske ulice, kraj starih, hladnih zgrada iz mletačke dobi, preko malenih, četverokut- nih poljana, koje izgledaju kao kutije otvo- renih poklopaca, i napokon kroz uspinjače, koje se uspinju kao u Genovi. Ulice zuju ovdje drugu, žalosniju melodiju. U quadra- tnim prozorčićima tamnih dućana sjede za- natlije na niskim stolicama, prekriženih nogu, po turskom običaju, i šiju prsluke ili pro- bušuju poplate. Tako vješto rade iglom, kao da imaju u ruci bodež. Jedan Posamentinac prede vješto zlatnom niti, možda, da je zlatni nakit za narodni prsluk. A kada ga gledaš, pričinja ti se, da pripravlja svojim neprijateljima konop. Crni, grčki pop zao-, kreće ulicu. Na sebi imaldugo, nabrano odjelo koje susteže pojas; crnu bradu, crne oči i tanki crni štapić, koje u rukama prebire kao kakav prut. Tamno odjevena Crnogorka Ove gore nijesu u istinu crne, ul; tamne a njihova ogromna leđa predstavljaju nam dobar dio sjajnog, južnog neba, koji leži nad bokom kao modra kupola. U Kotoru ima mnogo vojnika, ali se oni malo prikazuju, Odora igra ovdje istu ulogu, kao drugđe civilna odjeća. Manje bojadisani elemenat u prispodobi s narodnim kostimom. I bokeljske su obale, snabdjevene vojnicima, sva kuća tviđavnica, a jedina je more i s masivnim kutnim tvrđavama pre- dočuje ovaj mali, lakavi grad od stoljeća svoju skrajnu jarost. Povjest grada, koju mnogi smatraju dirljivom nije ništa drugo već povjest srčanog oportunizma. Mala vlast \smeđu moćnih Mletaka i još moćnije Turske | < mm