Sutra počinju svečanosti sv. Vla-
ha, parca našega grada i nekadanje
republike. Bože moj, koliko li se
uspomena budi u nama na ove dane.
Ovo su dani prošle slave, dani pro-
pale slobode, dani spominjanja i ža-
lenja. Automatično, svake godine
vraća se obljetnica sv. Vlaha, a zašto ?
Da nam otvara još nezacijeljene
rane, da nas sjeća na slobodu u da-
nima gospodstva tuđina nad nama.
Sv. Vlaho! To je personifikacija
republike, republikanskog stijega i
republikanskog duha. Toga duha ne-
staje sve više iz nekadanjih republi-
kanaca; nema ga više ni između
gradskih mira, tek valjda još negdje
tinja, zapreten u grudinama pojedi-
naca. Koliko i kakovih bi se reflek-
sija dalo sada o tomu napisati ?
No danas to nema. više smisla.
Stari je Dubrovnik pao i duh onaj
nije više, što bi trebao da bude. Na-
stupilo je novo doba, doba demo-
kracije, doba nacijonalizma i nacijo-
nalne solidarnosti. U ovom novom
vremenu, imali bismo i mi, da shva-
timo našu ulogu, da drugim očima
gledamo na sv. Vlaha i na značenje
njegove slave. Trebalo bi, da sugla-
sno s korakom vremena unapredimo
i mi svoje korake te: predstavnika
nekadanje republike i republikan-
skog duha, shvatimo kao predstav-
nika novog nacijonalnog duha te da
u njemu gledamo ostan, koji nas
potiče na rad za narodnu neodvis-
nost i za emancipaciju od tuđina,
koji nas je politički zarobio.
Mi se sada ne osjećamo više po-
sebnim tijelom, već se osječamo tek
malenim udom jednog velikog naro-
dnog organizma. Tek s tim organi-
zmom sačinjavamo jednu narodnu
cjelinu. U tom narodnom organizmu
po dužnosti, koja nas zove, treba
da izvršimo svoju narodnu ulogu.
Treba da na novo podignemo za-
stavu sv. Vlaha, kao zastavu slobode,
zastavu neodvisnosti i emancipacije.
1 ta slavna zastava naših predja nek
nas vodi u mislima našim, u našem
radu i našem djelovanju.
io
IZLAZI SVAKE SRIJEDE | SUBOTE.
ODGOVORNI UREDNIK :
IVO ARŠETE.
Na ruševinama stare republike
neka se digne novi duh hrvatske
slobode i neodvisnosti i taj duh neka
nas vodi u našim podhvatima za
narodno oslobođenje.
I baš sada, kad je duh nezavisne
narodne politike počeo padati na sve
strane; kada vidimo, da naši .po-
najbolji ljudi nikako neznadu shva-
titi, u čemu sastoji nezavisna naro-
dna politika, te uvijek misle na neke
kompromise sa onim, sa kojima se
mi ne možemo nikako složiti, jer
ne možemo imati sporazuma sa onim
koji nam o glavi rade; sada je po-
trebitije nego ikada, da se iz ovog
grada digne glas slobode, da se na
novo svijetlo iznese stijeg sv. Vlaha
kao simbol slobode i samostalnosti.
Okupimo se dakle mi, u čijim
žilama još nije zamro onaj slobodar-
ski duh naših predja, oko zastave
sv. Vlaha. Ta zastava neka nam
oživi onaj stari duh, a oko te za-
stave Okupimo i druge naše suna-
rodnjake i povedimo odlučnu borbu
u pravcu naše nezavisne narodne
politike. I kao što je nekad DĐubro-
vnik bio rasadište naše kulture i naše
narodne književnosti, tako sada neka
bude rasadište plodonosne ideje na-
rodnog oslobođenja od svih tuđin-
skih faktora, pa kako god se oni
zvali.
Stijeg sv. Vlaha kao simbol 'ne-
zarobljene slobode nak vam bude
bojni poklič: In hoc signo vinces !
Digoše nam slobodu, zarobiše nas
gospodarski, postadosmo političko i
ekonomsko roblje, ali nam dušu ni-
jesu mogli zarobiti. Onaj. duh, koji
nam naši stari mamriješe, još je živ,
još je neoskvrnjen u našim grudima.
I taj duh slobode, duh mržoje proti
tlačiteljima i izrabljivačima našim,
hoćemo da se raširi u narod naš, da
osvoji sva srca i sve duše, pa da %e
digne kao feniks pitica na novi ži-
vot. Taj novi život ima pak biti
jedna energična borba, koja |
s 4
ustati 1 puta, roi Ede
8 i na pol p ve će X.
dok
ustrajno sakupljati narodne sile,
I kada to postignemo, onda ćemo
drugim očima gledati na svečanost
sv. Vlaha. Onda nam se neće buditi
žalosne uspomene, već će nas onda
odbuzimati radost i veselje, jer smo se
dovinuli do onoga, što su naši stari
bili. Dovinuti ćemo se slobode. koju
su nam naši Gundulići opjevali i biti
čemo sretni i zadovoljni da se nala-
zimo u jedinstvenom kolu sa našom
ostalom braćom, za čim su naši
Pucići toliko čeznuli i za što su se
toliko borili.
Tada sv. Vlaho neće biti uspo-
mena na prošlu slobodu, nego slavlje
nove slobode, a dok to ne postignemo
neka sv. Vlaho bude ostan i poticalo
na borbu, kojom čemo se dovinuti
do onoga, na što težimo.
Sloveni 1 ruski Ježik.
Premda su slovenski jezici" jedan dru- -
gomu slični, tako da ko pozna jedan, lako
nauči i druge, ipak se sve to više osjeća
nužda kod svijeh slovenskijeh naroda za je-
dnim slovenskim jezikom, s kojim bi se me-
đusobno sporazumnijevali, jer se ne more
zahtijevati od svakog pojedinca, da pozna
sve slovensk#t jezike riječja ipismom. Nema
svak za to ni sposobnosti, ni volje, a nije
ni potreba. Jedino oni narodni vođe, koji
vode glavnu riječ u makar kojem narodnom
pokretu kao iskreni pristalice sveslovenskog
pokreta — a to moraju biti ako su u istinu
Sloveni — da bi bolje-uspijeli u svojoj ve-
levažnoj i diplomatskoj zadaći prvoga reda,
moraju da prate svaki i najmanji pokret,
što se očituje kod pojedinih slovenskih na-
roda, a dosljedno i da poznavaju sve slo-
venske jezike i riječju i pismom. Takvi su
ljudi, koji imaju odličan politićki položaj
kod Slovena, a poznaju sve slovenske jezike
gg. Kramarž, Hribar, negdašnji poslasik
Rusije na srpskom dvoru u Beogradu g. Gu-
bastov, pa najzad odlični ruski diplomat,
neosloven i prestavnik Rusije u Carigrada
ih ne dovede do cilja, do pobjede jezik n >
slobode. _
#
NG Ad O 4
Pai i
u SEA brk a
pe
yi ha. Ra;
t
g 4% ru MAU