GIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA : ZA DUBROVNIK |
AUSTRO-UGARSKU NA GODINU K 10. ZA INOZEMSTVO
K #0 i POŠTARSKI TROŠKOVI. KO NE VRATI LIST, KAD
MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE PREDBROJEN ZA
— >. DOŠASTO POLUGOJ |
=== 62
Biskupska Konterencija.
HVAR, 15. — Danas je posebnim
parobrodom došla deputacija od 116 Su-
ćurana šve otaca obitelji, da intervenira
kod ovdje sakupljenog epishopata radi
uporabe hrvatskog ježika u crkvi. Depu-
tacija je od sveukupnog episkopata pri-
mljena veoma hladno. Zahtjevi su depu-
tacije posvema odbijeni. Narod ogorčen
nastavlja borbu odlučnije.
Ovaj smo kratki brzojav primili
u srijedu na večer iza kako je već
bio štampan i raspačan naš list, Tako
dospijevamo, da se tek sada na isti
osvrnemo i da prstom upremo na
jedno naše narodno zlo.
Široj je javnosti i onako _ dobro
poznat sukob koji je nastao ju Su
ćurju na otoku Hvaru radi hrvatskog
, pjevanja u crkvi. Tamošnje je pu-
čanstvo od vajkada. kod crkvenih
obreda pjevalo bogoljubne pjesme na
hrvatskom jeziku. Taj je običaj bio
poštovan i od crkvenih poglavica te
nikomu nije nikada ni došlo na pa-
met, da ovaj bogoljubni narod smeta
u njegovom zaista bogoljubnom izvr-
šivanju svojih vijerskih osjećaja. No
kako kod nekih sada sve ide nao-
pako, došlo je i do toga, da su Su-
čuranima zabranili nadalje pjevati u
hrvatskom jeziku. 'Ta zabrana, kako
je pošvema razumljivo, silno je ogor-
čila tamošnje pučanstvo i ovo se nije
htjelo pokoriti toj neopravdanoj, da-
pače protunaravnoj naredbi. I tako
je došlo do crkvenog sukoba između
pučanstva iz Sućurja na otoku Hvaru
i crkvenih poglavara. Proti goloru-
kom narodu stala je uz crkvu i gruba
državna sila, jer se crkva i država
uvijek slože, kada se ima postupati
proti narodu, koji uzdržava poglavice
i jedne i druge. I narodu nije preo-
stalo drugo, nego da izide iz svojo
wlastite crkve, te da pođe na brdo
poput starih Hrvata te da pod etvo-
renim nebom udovoljuje svojim vi-
jerskim osjećajima.
Ovaj sukob, koji dolazi poslije
Ricmanja, sakupio je dalmatinske bi-
, skupe na otok Hvar i ponukao ih
ODGOVORKI UREDNIK:
IVO ARSRBTE.
Se išao
PRETPLATA 1 OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A DOPISI
UREDNIŠTVU LISTA ZA IZJAVE, PRIOPĆENA. SAHVALE
PLAĆA SB 30 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 16 :
OGLAS:, VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI UZ RAZMJE-
RAN POPUST. NEPRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SE
m === = = = S S S oR RR mnm =
IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR.
je, da održe biskupsku konferenciju
o tom sukobu. Uslijed toga došla je
pred biskupe, kako nas gornji brzo-
jav obaviješćuje, deputacija sućurskih
poglavica obitelji, da interveniraju
za svoje i narodno pravo. No toga
prava kod propovijednika pravde i
istine nisu mogli naći. Njihovi su
zahtjevi odbačeni a limine, a narod
je prisiljen, da nastavi borbu za svoje
pravo jače i odlučnije. Brzojav nam
jošte javlja, da je narod ogorčen.
Ovaj postupak dalmatinskih bi-
skupa govori rječitije nego sve na-
vale na crkvenu hijerarhiju. Ovaj po-
stupak karakterizira sav onaj sistem,
koji u crkvi vlada. Najelementarnije
pravo našega narodi, da se kod cr-
kvenog pjevanja sliliši svojim jezikom
krši se i oduzimlje silili denuncijacija
jednog svećenika. Biiikad či
rod reklamira to sto oji
pamtivijeka služio, onds su
matinskih biskupa gluhs za narodne
želje i za narodna prava. I to su
krv naše krvi, to su djeca hrvat-
skoga naroda, dapače oni hoće da
vode hrvatsku politiku, jer oni su
jedini tobože zvani i kadri, da vode
onako politiku hrvatskoga naroda,
kako će najbolje odgovoriti probit-
cima i interesima narodnim. A evo
ovdje, gdje su zvani, da reku riječ
u korist naroda, oni se narodu oglu-
šuju i postupaju proti najsvetijim
osjećajima naroda, proti onim _ osje-
ćajima naroda, koje su oni zvani, da
štite, čuvaju i razvijaju. A zašto,
sve to, pitati će se mnogi, Za to,
jer tako hoće Rim i jer tako hoće
oni faktori, koji su nepomirljivi ne-
prijatelji hrvatskoga naroda.
Ovaj postupak dalmatinskih bi-
skupa neka nam bude rječiti me-
mento, gdje ne možemo naći prija-
telja ni zagovaratelja naših narodnih a
pa i najsvetijih prava. Naš je kler
zarobljen od tuđinske vlasti. 1 što
mu ta tuđinska vlast naredi, on mora
to učiniti, inače se mora proglasiti
bolestnim i poći u samostan ili kamo '
drugamo, odakle ne može smetati,
kako :se to dogodilo nadbiskupu
Dvorniku.
uši dal-.
+I odovle svak može jasno i ne-
dvoumno razabrati, kada se mi bo-
rimo proti plitanju klera i to viso-
kog klera u politiku, da to ne či-
nimo radi toga, jer smo tobože proti
vjeni, nego jedino iz uvjerenja, da
takovi ljudi ne mogu biti slobodni u
svom političkom djelovanju. Visoki
kler zarobljen je dvostruko t. j. od
papinske i od državne vlasti. Te su
obje vlasti neprijateljski raspoložene
proti našem narodu i za to narodna
politika mora se klonuti utjecaja ta-
kovih ljudi, jer njihova politika ne
može nam donijeti nego samo novih
razočaranja, novih kušnja i novih
nedaća. Takovi su elementi proti na-
rodu i onda, kada narod traži od
njih, da ih zaštiti u onom, što su
po principima svoga stališa dužni
, učiniti, samo ako ti narodni zahtjevi
ne idu u račun momentanom raspo-
držaca. Tko to do sad
rovati, sadanja ga je biskupska kon-
ferencija naučila pameti.
Kralj Petar u Rimu.
Odkada je kralj Petar zasio poslije one
krvave lipanjske noći godine 1903. na srp-
sko prijestolje, išla je stanovita diplomacija
za tim, da kralja Petra izolira, da ga ne
pusti u dodir sa ostalim evropskim vlada-
rima. Na njega je gledala kao na začetnika
onih kobnih događaja u beogradskom ko-
naku i htjela ga je za iste kazniti učinivši
ga zarobljenikom u vlastitoj zemlji. No srp-
skoj diplomaciji, osobito sadanjem srpskom
ministru vanjskih posala D.ru Milovanoviću
pošlo je za rukom, da uništi intrige stano-
vitih diplomata i kralj Petar izišao je iz
svoje zemlje te kao jednakopravan suveren