Strana 2. kazu dokazao, da su za krivotvorine morali , znati i Forgach i Aehrenthal. Naravno da je ova apodiktička tvrdnja Masarykova dje- lovala senzacijonalno. Žao nam je samo, da nemamo prostora za čitav govor pro- fesora Masaryka, pa da možemo prikazati našim čitateljima, kojim se je sve nemoral- nim sredstvima služila diplomacija naše mo- narhije, da slomi borbii jednog naroda za svoju emancipaciju Istup delegata Masaryka bio je oštar, a bio je oštar za to, jer je i politika, proti kojoi je govorio, bila previše nemoralna, a da bi se je moglo štediti. Već u početku svoga govora rekao je Masaryk da monarhija ne treba dread- noughta, već da treba zdrave kulturne po- litike. Borba, koju sada velesile vode, u prvom je redu gospodarska borba. Radi toga je i sastanak u Potsdamu isto toliko važan u gospodarskom pogledu, koliko i u političkom. On se bori proti uplivu njema- čke industrije i njemačke trgovine. Njema- čka nastoji odasvud izbaciti austrijsku trgo- vinu i industriju. S toga je bedastoća, ako ga neki nastoje prikazati neprijateljem Nje- mačke.ili čak neprijateljem njemačke kulture radi toga, što se on bori proti trgovačkoj politici Njemačke. Jedna od najvažnijih za- daća austrijske vanjske politike, rekao je delegat Masaryk, imala bi biti, da natrag dobije prijateljstvo balkanskih naroda, što ga je izgubila uslijed loše i nerazborite politike grofa Aehrenthala. Naravno za to bi trebalo voditi sasma drugačijn politiku. Prama na- šim balkanskim susjedima trćba voditi u prvom redu iskrenu politiku te treba biti oprezan kod svakog MKoraka, pa bi smo sigurno zadobili prijateljstvo balkanskih dr- žavica. Sada je delegat Masaryk prešao na tako zvanu Vasićevu aferu. Podignutim glasom dobacio je grofu Aehrentalu, da ne govori istinu, kada veli, da je beogradsko poslanstvo bilo nasamareno od Vasića. Ne to nije istina, nastavlja Masaryk; ne samo da poslanstvo u Beogradu nije bilo nasama- reno, nego je dapače i sam šef poslanstva U. Dračevac: Pobjeda jubavi. (Pripovijest iz života južnodalmatinskih otočana). : (nastavak) (4) Najednom jaki glas ko trublje uznemiri za čas onu duboku tišinu, a odmah se iza njega začuje ljudski odziv — Evo me, o! :— i slijedilo je mirno kao i prije. Ribari su to u lađi svijećarici dali znak družini na kraju, da budu spravni s mrežom, da opkole ribu — patrunu da pošlje malu lađu s dva momka, koja će dići polovicu osoblja iz svijećarice, da nebi pri považanju ribe do kraja bilo od kakove smetnje, a — ko- mandavcu — da zapali malenu svijeću i svojim glasom zapovijeda — šijavcu — u svijećarici, kako će bolje doći s ribom u — postu. Sve se je to u malo vremana bez velike buke svršilo i lovnja je hodila svojim tekom sveđ u muka, samo što se je kadkada javljao jaki glas ,komandavca“ vičući ,ši- “ gad — od svijeće — sad — od — a sad — obe tako to M a i OD S bi je M vei. reiki na dvije = strane istozala mrežu — U lađu! i »CRVENA HRVATSKA“, grof Forgach znao za krivotvorenje. Ali ne samo grof Forgach, nastavlja delegat Masa- rok, nego i grof Aehrenthal je znao za te krivotvorine, pa se je ipak s njima služio proti svojim vlastitim državljanima. Jednom -takovom ministru veli Masaryk koji se je tako niskim i nemoralnim sred- stvima služio proti jednom čitavom narodu u svojoj monarhiji, on ne može izkazati povjerenje i votirati proračun. Domaće vijesti, Nova Poljička općina. Kralj je potvrdio na 17 o. mj. zakonsku osnovu dalmatinskoga sabora, kojom se od raznih odlomaka općina Sinj, Split i Omiš stvara nova općina Poljica sa sjedištem u Priku kod Omiša. Tim je uspostavljena stara poljička općina, koja ie imala svoje vlastite knezove i od koje nam se sačuvao poljiški štatut. Hrvatski sabor. - U srijedu je hrvatski sabor obdržavao svoju sjednicu. Općenito se opaža, da među zastupnicima vlada slabi interes za pohađanje sjednica. Radi toga sjednice ne mogu nikada redovito započeti, već uvijek pol sata a i više kašnje. U sjed- nici od srijede mije bilo ništa ogobito. Najprije je predsjednik pročitao nadošle podneske, a onda je zastupnik Zagorac govorio ma osobnu primjetbu. Rekao je, dok je bio odsutan iz domovine na putovanju, da su ga neki u saboru napali u poštenju dovevši njegov put u Palestinu u savez sa nekim sporazu- mom sa banom. On to najodlučnije demen- tira, Poslije toga se odredilo, kojim će od- borima poći pojedini primljeni predlozi, a zatim se prešlo na interpelacije, kojih opet ima veoma mnogo. Kada se svršilo sa in- terpelacijama, onda se je sjednica prekinula, a nastavak je na večer. Iz delegacija. Plenarne sjednice austrij- ske delegalije započele su u srijedu. U toj je sjednici prvi govorio delegat Masaryk, koji je oštroj kritici podvrgao čitavu vanjsku politiku. Njegovim se govorom bavimo na drugom mjestu našega lista. :Poslije delegata zaviče — patrun — a družina što bi dlanom o dlan već isteže na provi i krmi mrežu, dok jaki debeli konopi, vezani za čvrste stijene na obali, drže lađu na jednom mjestu u moru. Do malo je trenutaka mnoštvo ribe očajno skakutalo u utrobi jedne lađe., Cijelo je to vrijeme Marija Ivana Ko- sovića pomnjivo ko gledala i slušala sve, što se tamo na svijećarici i oko nje zbiva Večeras nije po običaju pošla gori na ulicu da se s drugim svojim vršnjakinjama pro- razgovori, već je sama izišla malo dolje, ispod svoje kuće i sadržala se je, nezna ni ona za pravo zašto, sve dotle. Sjedala je na niskoj međi i prekrižila raskošno desnu nogu preko lijeve, dok joj je haljina dosizala veoma malo do ispod koljena te su joj se goljenice bez čarapa ko hladile na onom ugodnom večernjem zraku, a rukom je po- duprla glavu i tako stajala. Ispod bujnih. crnih lijepo spletenih kosa, virilo joj je maleno bijelo čelo, pod kojim se svijetlila velika dva ko ugljen crna oka. S malenim ustašcima, pravilnim crtama njezinih rume- obraza sa razn velikim, finim nosićem i povrh u modrikastom odijelu, rk u koje je bila obučena — ! .. if; x! M! ht f ie Broj] 16. m ma ————_—————————————_———=———m————m————————_———————— ——m5=—=—=—Đ——— Masaryka govorio je delegat Grabmayr, koji je uzeo u zaštitu grofa Aehrenthala kao i vanjsku politiku monarhije, Nakon toga je našao za shoodno i sam Aehrenthal da us tane i odgovori delegatu Masaryku. No Aehrentalov odgovor bio je zapravo nikakav odgovor. Govorio je općenito, opetovao je ono, što je i prije rekao, ali nije imao kuraže da zađe u detalje. Poslije ministra Aehren- thala govorio je hrvatski delegat za Dalma- ciju Dr. Tresić Pavičić. On je na dugo i široko govorio o vanjskoj politici monarhije o trojnom savezu .kao_ i o germanizatornoj unutarnjoj politici. Spominje odnošaj sa Italijom, te kritizira kako se radi trojnog saveza tlači naš narod u Istri na korist Talijanaša. Govori, kako monarhija ne bi trebala činiti ništa drugo nego pravdu i pravicu. Ne bi se smjelo pogodovati jednom narodu na štetu drugoga, već bi se moralo sa svima jednako postupati, pa onda ne bi trebalo dreadnoughta a državu bi branili složni narodi. Govori zatim mnogo o politici njemačkoga carstva te kaže da je hegemonija germanske rase jedna velika pogibelj za Evropu. Radi toga i jesu slavenski narodi proti trojnom savezu u kojem Njemačka igra glavnu vlogu. Pre- šao je zatim da govori o zavodu sv. Jero- nima u Rimu, o glagoljici te i o najnovijem sukobu na Sućurcu na otoku Hvaru. Naravno završio je, da će glasovati proti proračunu ministarstva vanjskih posala. Poslije Dra. Tresića govorio je još jedan delegat, a onda je sjednica zaključena, te se je nastavila u četvrtak. Naknadni izbor u Hrvatskoj. Kako je zastupnik seljačke stranke Dr. Ante Radić bio izabran u dva kotara, to se je zahvalio na izboru u dugoselskom kotaru. Uslijed toga je bio raspisan izbor za 22 o. mj. te je ponovno izabran kandidat seljačke stranke seljak Predavec.f Povišenje učiieljskih plaća u Hrvatskoj. Hrvatska je vlada izradila zakonsku osnovu o povišenju učite! sl;ih beriva. Ova zakonska osnova već je dobila i kraljevsku predsank- ciju te je već uručena i hrvatskom saboru. EEEESEEEZSEEEEEEESEEESSENEEENIISSNENENISENEZNZZZNSNNNZNINNNNNNNNNNNINNNNARNNNRREENE A tek vitki stas i slobodno kretanje, pak na smijeh sveđ sklone, nježne crvene usnice kad se pokažu dva niza poput snijega bije- lih zubova, davaju njezinoj krasnoj pojavi još nfiliji izgled. Moglo joj je biti kakovih osamnaest godina. Sjedila je tu dugo i ne. pomično gledala prama svijeći na moru, a u glavi joj se motale razne misli, od kojih se za pravo još ni jednoj nije mogla sasvim podati. Uživala je valjda u svježini prirode duboko udišući čisti, hladni morski zrak i svraćala je pozornost svojih misli sad_na ovoga, sad opet na onoga seoskog mladića, dok joj nije pred očima nije k6 sijevnuo na Jednom lik mladog Petra Vicića. Krasan je to mladić — pomisli, a u srcu osjeti neko drukčije raspoloženje nego li pri spomeni drugih. I zadubla se je neko vrijeme u mislima, dok ju jaka ribarska . trublja ne trgne. Naglo digne glavu, pogleda prama svijeći a usnicama tih prošapće. — Večeras ima