Strana 2.
Domaće vijesti.

Hrvatski sabor. Sjednicu od četvrtka i
petka ispunio je svojim govorom o adresi
vođa seljačke stranke Stipe Radić. U sjednici
od subote se je najprije raspravilo izvješće
proračunskoga odbora o odobrenju nekih
erarijalnih prodaja. Odbor je 13 takovih
prodaja odobrio, a tri je odbio; dvije za to,
jer su ugovori bili sastavljeni u madžarskom
jeziku, a jednu za to, jer nisu predležali
potrebni spisi. Nakon kratkog obrazloženja
izvjestiteljeva sabor je primio izvješće na
znanje. Prešlo se zatim na izvješće verifika-
cionog odbora, koje je također primljeno na
znanje, na što se nastavila adresna debata.
Govorio je Dr. Ivić. On je izabran kao
srpski radikal, ali kad je saslušao kraljevski
reskript, napustio je opozicionalno stanovište
te podupire bana Tomašića. Kritizira poje-
dine adrese, osobito pravaške, kojim zamjera
što ne priznavaju Srba. Glasovati će za
adresu odborovu. Poslije govora Dra. Ivića,
svršena je sjednica, a nova je urečena tek
za 7. ožujka.

Pokrajinski sabori. Javljaju iz Beča, da
će carevinsko vijeće zasijedati do 7 travnja
a onda bi nastupile ferije za tri tjedna.
Kroz ova tri tjedna biti će sazvani pokrajin-
ski sabori na zasijedanje. Među ostalim biti
će sazvani česki i štajerski sabor, u kojima
inače vlada opstrukcija. Obzirom na najno-
vije držanje Slovenaca izgleda, da će štajer-
ski sabor moći funkcionirati, ali je to teže
reći za česki sabor. Vlada ć3 se svakako
trsiti, da nađe nekakvi modu4 vivendi iz.
među Čeha i Nijemaca i tako omogući rad
u českom saboru.

Izvanstranački saborski klub. T7 setak
se je konstitnirao novi klub na hrvatskom
saboru. Organizirali su se naime svi zastup-
nici izvan stranaka, koji su pristaše bana
Tomašića u jedan saborski ktub, koji se
zove ,izvanstranački saborski klub“. Pred-
sjednikom kluba izabran je grof Pejačević,
a podpredsjednikom Dr. Laza Sekulić, Pošto
i t, zv. osječka grupa, koja broji 6 zastup-
nika, podupire bana, to je izabran posebni
zajednički akcijoni odbor ovih dvaju klubova.
U odbor su izabrani Dr. Pinterović, Dr.
Spevec i Dr. Sekulić. Sada ban 'Tomašić
zajedno sa irilistima ima u hrvatskom sa-
bora grupu od 38 članova, koji su ga voljni

podupirati.

Gradska Kronika.
ANNE

1 Antun Milić. Smrt nam je zanijela
i njega. Od više godina opažalo se na njemu,
gdje su ga sile počele ostavljati, a to je
osjećao i on. Stoičkom resignacijom i mi-
rom čovjeka, koji zna, da je svoju ulogu
u ovom svijetu dostojno odigrao, dočekao
je on taj čas.

Bio je to jedan od ne baš čestih ljudi,
koji je sve što je postigao dugovao sebi :
bez ikakvih škola on je malo pomalo došao
do opće kulture kakvu mu mogu mnogi

 

prije aneksije kad se je i on, našao u kolu
ljudi koji sanjajuć o slobodi pregnuše da
braći u Bosni pomognu. ZŽaros mu kasnija
razočaranja nijesu mogla ugasiti, do stare
starosti vidjeli smo ga gdje pomno prati
naše prilike.

Koliko je poštovanje uživao u »brvat-
skoj stranci“, dokaz je njegov izbor za pr-
vog prisjednika općine dubrovačke. On joj
je bio vjeran pristaša, a njegov svjet dra-
gocjen.

Pokojnik je preminuo prekjučer u 74. go-
dini života. Sprovod je bio danas +10 sati
prije podne iz kuće žalosti. Tijelo je bilo
odnešeno u Gruž na parobrod, odakle će
biti prenešeno u rodno au mjesto Slano,
gdje će biti i sahranjer :

Laka bila vrlom pregaocu zemlja,a nje-
govoj svojti naše iskreno saučešće.

Lične vijesti. U nedjelju je prispio
po privatnom poslu u naš grad naš bivši
urednik, a sada prisjednik na zemaljskom
odboru g. Dr. Milorać Medini, Jučer se je
u jutro povratio na svoje mjesto u Zadar.

Visoki gosti. U nedjelju je došla u
naš grad kći našega kralja nadvojvotkinja
Gizela sa svojim suprugom Leopoldom od
Bavarske te sa svoja dva sina. Danas pa-
tuje iz Dubrovnika put Trsta.

Promaknuće. lrofesor na nautičkoj
školi Nikola Zar bio ;e promaknut u VIII.
razred čina. Čestitamo !

Što je smiješno? Smiješno je, kad
neko hoće iz zasluga drugih tražiti nešto
za sebe. Tako n. pr. zadnja , Prava“ odgo-
varajući na naš uvodnik o biskupskoj kon-
ferenciji hoće da izbije meki kapital za sve-
ćenstvo. Govori, kako je svećenstvo u naro-
dnoj borbi dosta koristilo, kako je ono mnogo
doprinijelo sa pohrvaćenje ureda i t. d. Mi
pitamo ,Pravu“ samo, tko je to ikada sve-
ćenstvu porekao. Mi smo se u onom uvod-
nom članku osvrnuli ma današnju politiku
visokog klera i rekli smo, da je ta politika
ovisna. Žao nam je, da ne možemo citirati
odnosni pasus iz našeg lista, jer je bio za-
plijenjen.

Mi znamo cijeniti zasluge našeg svećen-
stva i mi smo zadnji. koji ćemo nekomu ne-
što hotimice poreći, No jedno je što mi tvr-
dimo i kod čega ostajemo, a to je, da da-
našnja rimska politika nije sklona hrvatskom
narodu. Ta politika ide ruku o ruku s dr-
žavnim aparatom proti aspiracijama našega
naroda.

Hoće li ,Prava“ da joi spomenemo
ulogu Stadlera u pitanju zavoda sv. Jero-
nima ili Dvornika u pitanju glagolice,

Mi smo osvjedočeni više nego ljudi oko
»Prave“, da je /nadbiskup Dvornik postupao
kao pravi hrvatski rodoljub. Da, on jest
postupao kao pravi rodoljub, ali koje kori-
sti nama odatle? Morao je ostaviti nadbi-
skupsku stolicu samo za to, da ne može
postupati kao hrvatski rodoljub. I mi smo
na to i na ništa drugo upozorili. Mi vjeru-
jemo da visoki kler ima dobru volju, ali uz

  

svoju najbolju volja ne; moža hrvatski dje-

= lovati, jer čim se malo): istakne, eno ti od-
mah naredbe iz da :ae mora povući.
Hoće li nam ,Prava“ i to ?

 

To i ništa drugo je ono; na što mi upozo-
rajemo i govorimo da visoki kler kod nas
ne može i ne smije voditi narodne politike,
jer naša narodna politiku nije uskladu
sa rimskom politikom, pa baš radi toga su
i vezane ruke visokom kleru, koji je u vezi
sa Rimom. Mi nećemo da nas se krivo
shvati u nijednom pogledu, pa tako ni u
ovom. Mi nikomu ne poričemo patriotskih
namjera, a osobito ne nižemu kleru. To su
napokon naši ljudi. Ali ono, kod čega osta-
jemo, to je da kler, dok se pokorava Rimu
kako je sada, ne može u svojim politićkim
akcijama biti slobodan. To. mislimo, da nam
nitko pametan ne može ni poreći. I danas
punctum.

Preminuo. U nedjelju u jatro umro
je opće štovani Salvatore Tolentino. Uevi-
ljenoj obitelji naše iskreno saučešće.

Korizmeni propovjednici. U stolnoj
crkvi: o. Vincenzo de Calcara, kopucin iz
Faenze; u &v- Vlahu: Don Spasoje Fabris;
u Isusovaca: o. Fr. Hamerl: domenikanaca:
o. Andrija Ivanović, domenikac; kod franje-
vaca: o, Paulin Soljanić, franjevac; u Gospe
od milosrdja: o. Franjo Čučević, franjevac.

Korizmene propovijedi. -U prošlom
smo broju natukli, da će nas i ovog puta
stolna crkva obdariti s kakovim propovjed-
nikom iz Italije, pak se nijesmo ni prevarili,
jer doznajemo, da je već za to stigao ne-
kakav kapucin iz Rima. Dakle zbilja i cr-
kva hoće na silu, da prikaže harakter Du-
brovnika talijanskim. Ima toliko godina da
se piše i govori javno, čisto i bistro, da je
sramota, što mi sve u Dubrovniku, jednomu
čisto našemu gradu, trpimo, a ipak neka
gospoda iz straha, ili prkosa ili nehaja ne
će niti da se maknu. ,To je legat“ ispriča-
vaju se, pak treba da tako ostane. Ali i u
drugim je gradovima bilo isto, pak ipak se
kroz korizma propovjeda samo hrvatski ; na-
pominjemo Kotor. Sv. Stolica, da ima i malo
volje sa strane naših, koji u tomu vladaju,
za stalno bi mogla ukinuti i taj legat, kao
što s vremenom mora da do toga i dođe,
nu našoj je nekoj gospodi kako rekoh naj-
draže — spavati. Uvjereni smo, da je istoga
mnijenja s nama i sveukupno svećenstvo i
redovništvo, osim možda nekih kojima je
drago sjediti ne na dva već i na četiri sto-
čića i ulagivati se, kako će po tajnim agen-
tima biti prikazani u što ljepšem svijetlu,
jer rade proti svojemu uvjerenju. Ako pak
i sami propovjednici dolaze do zaključka —
a o tomu smo 46 iinali prilike i sami uvje-
riti — da nema smisla propovjedat talijan-
ski u Dubrovniku, kud ćete ljepše svje-
dodžbe za maše . ,cnstodes antiqnitatis“ u
kuriji? Dakle spavanje i opet spavanje a
pusti nek se tuđin bani i ondje, gdje, mu
nikako ne bi smjelo biti mjesta. Dokle ćemo
ovako ..,.. ?

Veslački odio Hrv. Sokola. Na ovo-
godišnjoj glavnoj skupštini Sokola, bio je
prihvaćen jednoglasno predlog, da se vesla-
čki odio ne osnuje, jer je izvedba toga
skopčana sa velikim troškom i da upravni
odbor nema primati od nikoga bilo koji iz-
nos za osnutak pomenutog odjela. Pošto se
u svoje vrijeme bio sastavio jedan odbor i
sakupio priličnu svotu za ovu svrhu, umo-
ljavaju se sva ona gospoda, koja su u ovome
sudjelovala svojim doprinosom, da dođu u
nedjelju dne 6. ožujka u 104,
lanu, gdje će se konačno