Strana 2. Domaće vijesti. Hrvatski sabor. Sjednicu od četvrtka i petka ispunio je svojim govorom o adresi vođa seljačke stranke Stipe Radić. U sjednici od subote se je najprije raspravilo izvješće proračunskoga odbora o odobrenju nekih erarijalnih prodaja. Odbor je 13 takovih prodaja odobrio, a tri je odbio; dvije za to, jer su ugovori bili sastavljeni u madžarskom jeziku, a jednu za to, jer nisu predležali potrebni spisi. Nakon kratkog obrazloženja izvjestiteljeva sabor je primio izvješće na znanje. Prešlo se zatim na izvješće verifika- cionog odbora, koje je također primljeno na znanje, na što se nastavila adresna debata. Govorio je Dr. Ivić. On je izabran kao srpski radikal, ali kad je saslušao kraljevski reskript, napustio je opozicionalno stanovište te podupire bana Tomašića. Kritizira poje- dine adrese, osobito pravaške, kojim zamjera što ne priznavaju Srba. Glasovati će za adresu odborovu. Poslije govora Dra. Ivića, svršena je sjednica, a nova je urečena tek za 7. ožujka. Pokrajinski sabori. Javljaju iz Beča, da će carevinsko vijeće zasijedati do 7 travnja a onda bi nastupile ferije za tri tjedna. Kroz ova tri tjedna biti će sazvani pokrajin- ski sabori na zasijedanje. Među ostalim biti će sazvani česki i štajerski sabor, u kojima inače vlada opstrukcija. Obzirom na najno- vije držanje Slovenaca izgleda, da će štajer- ski sabor moći funkcionirati, ali je to teže reći za česki sabor. Vlada ć3 se svakako trsiti, da nađe nekakvi modu4 vivendi iz. među Čeha i Nijemaca i tako omogući rad u českom saboru. Izvanstranački saborski klub. T7 setak se je konstitnirao novi klub na hrvatskom saboru. Organizirali su se naime svi zastup- nici izvan stranaka, koji su pristaše bana Tomašića u jedan saborski ktub, koji se zove ,izvanstranački saborski klub“. Pred- sjednikom kluba izabran je grof Pejačević, a podpredsjednikom Dr. Laza Sekulić, Pošto i t, zv. osječka grupa, koja broji 6 zastup- nika, podupire bana, to je izabran posebni zajednički akcijoni odbor ovih dvaju klubova. U odbor su izabrani Dr. Pinterović, Dr. Spevec i Dr. Sekulić. Sada ban 'Tomašić zajedno sa irilistima ima u hrvatskom sa- bora grupu od 38 članova, koji su ga voljni podupirati. Gradska Kronika. ANNE 1 Antun Milić. Smrt nam je zanijela i njega. Od više godina opažalo se na njemu, gdje su ga sile počele ostavljati, a to je osjećao i on. Stoičkom resignacijom i mi- rom čovjeka, koji zna, da je svoju ulogu u ovom svijetu dostojno odigrao, dočekao je on taj čas. Bio je to jedan od ne baš čestih ljudi, koji je sve što je postigao dugovao sebi : bez ikakvih škola on je malo pomalo došao do opće kulture kakvu mu mogu mnogi prije aneksije kad se je i on, našao u kolu ljudi koji sanjajuć o slobodi pregnuše da braći u Bosni pomognu. ZŽaros mu kasnija razočaranja nijesu mogla ugasiti, do stare starosti vidjeli smo ga gdje pomno prati naše prilike. Koliko je poštovanje uživao u »brvat- skoj stranci“, dokaz je njegov izbor za pr- vog prisjednika općine dubrovačke. On joj je bio vjeran pristaša, a njegov svjet dra- gocjen. Pokojnik je preminuo prekjučer u 74. go- dini života. Sprovod je bio danas +10 sati prije podne iz kuće žalosti. Tijelo je bilo odnešeno u Gruž na parobrod, odakle će biti prenešeno u rodno au mjesto Slano, gdje će biti i sahranjer : Laka bila vrlom pregaocu zemlja,a nje- govoj svojti naše iskreno saučešće. Lične vijesti. U nedjelju je prispio po privatnom poslu u naš grad naš bivši urednik, a sada prisjednik na zemaljskom odboru g. Dr. Milorać Medini, Jučer se je u jutro povratio na svoje mjesto u Zadar. Visoki gosti. U nedjelju je došla u naš grad kći našega kralja nadvojvotkinja Gizela sa svojim suprugom Leopoldom od Bavarske te sa svoja dva sina. Danas pa- tuje iz Dubrovnika put Trsta. Promaknuće. lrofesor na nautičkoj školi Nikola Zar bio ;e promaknut u VIII. razred čina. Čestitamo ! Što je smiješno? Smiješno je, kad neko hoće iz zasluga drugih tražiti nešto za sebe. Tako n. pr. zadnja , Prava“ odgo- varajući na naš uvodnik o biskupskoj kon- ferenciji hoće da izbije meki kapital za sve- ćenstvo. Govori, kako je svećenstvo u naro- dnoj borbi dosta koristilo, kako je ono mnogo doprinijelo sa pohrvaćenje ureda i t. d. Mi pitamo ,Pravu“ samo, tko je to ikada sve- ćenstvu porekao. Mi smo se u onom uvod- nom članku osvrnuli ma današnju politiku visokog klera i rekli smo, da je ta politika ovisna. Žao nam je, da ne možemo citirati odnosni pasus iz našeg lista, jer je bio za- plijenjen. Mi znamo cijeniti zasluge našeg svećen- stva i mi smo zadnji. koji ćemo nekomu ne- što hotimice poreći, No jedno je što mi tvr- dimo i kod čega ostajemo, a to je, da da- našnja rimska politika nije sklona hrvatskom narodu. Ta politika ide ruku o ruku s dr- žavnim aparatom proti aspiracijama našega naroda. Hoće li ,Prava“ da joi spomenemo ulogu Stadlera u pitanju zavoda sv. Jero- nima ili Dvornika u pitanju glagolice, Mi smo osvjedočeni više nego ljudi oko »Prave“, da je /nadbiskup Dvornik postupao kao pravi hrvatski rodoljub. Da, on jest postupao kao pravi rodoljub, ali koje kori- sti nama odatle? Morao je ostaviti nadbi- skupsku stolicu samo za to, da ne može postupati kao hrvatski rodoljub. I mi smo na to i na ništa drugo upozorili. Mi vjeru- jemo da visoki kler ima dobru volju, ali uz svoju najbolju volja ne; moža hrvatski dje- = lovati, jer čim se malo): istakne, eno ti od- mah naredbe iz da :ae mora povući. Hoće li nam ,Prava“ i to ? To i ništa drugo je ono; na što mi upozo- rajemo i govorimo da visoki kler kod nas ne može i ne smije voditi narodne politike, jer naša narodna politiku nije uskladu sa rimskom politikom, pa baš radi toga su i vezane ruke visokom kleru, koji je u vezi sa Rimom. Mi nećemo da nas se krivo shvati u nijednom pogledu, pa tako ni u ovom. Mi nikomu ne poričemo patriotskih namjera, a osobito ne nižemu kleru. To su napokon naši ljudi. Ali ono, kod čega osta- jemo, to je da kler, dok se pokorava Rimu kako je sada, ne može u svojim politićkim akcijama biti slobodan. To. mislimo, da nam nitko pametan ne može ni poreći. I danas punctum. Preminuo. U nedjelju u jatro umro je opće štovani Salvatore Tolentino. Uevi- ljenoj obitelji naše iskreno saučešće. Korizmeni propovjednici. U stolnoj crkvi: o. Vincenzo de Calcara, kopucin iz Faenze; u &v- Vlahu: Don Spasoje Fabris; u Isusovaca: o. Fr. Hamerl: domenikanaca: o. Andrija Ivanović, domenikac; kod franje- vaca: o, Paulin Soljanić, franjevac; u Gospe od milosrdja: o. Franjo Čučević, franjevac. Korizmene propovijedi. -U prošlom smo broju natukli, da će nas i ovog puta stolna crkva obdariti s kakovim propovjed- nikom iz Italije, pak se nijesmo ni prevarili, jer doznajemo, da je već za to stigao ne- kakav kapucin iz Rima. Dakle zbilja i cr- kva hoće na silu, da prikaže harakter Du- brovnika talijanskim. Ima toliko godina da se piše i govori javno, čisto i bistro, da je sramota, što mi sve u Dubrovniku, jednomu čisto našemu gradu, trpimo, a ipak neka gospoda iz straha, ili prkosa ili nehaja ne će niti da se maknu. ,To je legat“ ispriča- vaju se, pak treba da tako ostane. Ali i u drugim je gradovima bilo isto, pak ipak se kroz korizma propovjeda samo hrvatski ; na- pominjemo Kotor. Sv. Stolica, da ima i malo volje sa strane naših, koji u tomu vladaju, za stalno bi mogla ukinuti i taj legat, kao što s vremenom mora da do toga i dođe, nu našoj je nekoj gospodi kako rekoh naj- draže — spavati. Uvjereni smo, da je istoga mnijenja s nama i sveukupno svećenstvo i redovništvo, osim možda nekih kojima je drago sjediti ne na dva već i na četiri sto- čića i ulagivati se, kako će po tajnim agen- tima biti prikazani u što ljepšem svijetlu, jer rade proti svojemu uvjerenju. Ako pak i sami propovjednici dolaze do zaključka — a o tomu smo 46 iinali prilike i sami uvje- riti — da nema smisla propovjedat talijan- ski u Dubrovniku, kud ćete ljepše svje- dodžbe za maše . ,cnstodes antiqnitatis“ u kuriji? Dakle spavanje i opet spavanje a pusti nek se tuđin bani i ondje, gdje, mu nikako ne bi smjelo biti mjesta. Dokle ćemo ovako ..,.. ? Veslački odio Hrv. Sokola. Na ovo- godišnjoj glavnoj skupštini Sokola, bio je prihvaćen jednoglasno predlog, da se vesla- čki odio ne osnuje, jer je izvedba toga skopčana sa velikim troškom i da upravni odbor nema primati od nikoga bilo koji iz- nos za osnutak pomenutog odjela. Pošto se u svoje vrijeme bio sastavio jedan odbor i sakupio priličnu svotu za ovu svrhu, umo- ljavaju se sva ona gospoda, koja su u ovome sudjelovala svojim doprinosom, da dođu u nedjelju dne 6. ožujka u 104, lanu, gdje će se konačno