A JE LISTU UNAPRIJEDA : ZA DUBROVNIK | ZA A GODINU K 10. ZA INOZEMSTVO MU PRETPLA | bošasTo POLUGODIŠTE. — l sma SELI Već smo u par članaka istakli neke poroke naše narodne politike te smo istakli i neke od uzroka tim porocima. Danas čemo, da upozorimo općenito. na jednu od glavnijih rana našeg političkog života, koja nam u prvom redu neda, da se u našem nacionalnom pitanju pomaknemo na- prijed. Govoriti ćemo sine ira et studio. Kod nas se mnogo deklamira, fanta- zira i pripovijeda 0 jedinstvu i 0 slobodi naroda; govori se o velikoj Hrvatskoj; o njoj se pjevaju pjesme a to ide dapače tako daleko, da se rodoljublje i domoljublje mjeri po tomu, tko znade više kriviti se živila Hrvatska itd. Ne ćemo, da to a priori osudimo. Tim se stvara odu- ševljenje kod mladeži, a i potreba je, da mladež bude u tom pogledu i oduševljena i radikalna. Ako omla- dina nije radikalna, kada postane zrelijom, dogodi se, da postane ne- hajnom za narodne ideale. Ali ne smije se ostati kod samoga odušev- ljenja omladine. Istina je, da omla- dini treba oduševljenja, ali samo oduševljenje ne dostaje; uz odušev- ljenje treba joj i razložitog prikazi- vanja pravog stanja stvari. i alizam treba i kritičnog realizma. 'To dvoje spojeno može donijeti ploda. Samo pak oduševljenje ne pomaže, dapače dovodi do vrlo negativnih rezultata. 'To vidimo svaki dan na svim linijama. Vidimo, da najodušev- ljeniji i najradikalniji omladinci po- staju u zrelijoj dobi skutonošama vladajućeg sistema. Ako ćemo poći propitivati za uzrake, odakle xve to, onda čemo lako doći do pravcg razloga. Onda čemo doči do rezultata, da je tom IZLAZI SVAKE SRIJEDE | SUBOTE. mm ODGOVORNI UREDNIK : IVO ARSBTE. jm riječ mjesto pravog patriotizma pre- vlađuje strančarstvo i klikarstvo. Kod ovakovih prilika sve one fraze, koje nam pričaju stanoviti političari o velikoj Hrvatskoj, o slo- bodi, o jedinstvu naroda, nijesu ništa drugo nego pijesak u oči, koji ima da prikrije pravu strančarsku ili osobnu svrhu dotičnika. S vremenom svaki pojedinac dođe do toga i uvidi, da oni ljudi, za koje se on najviše oduševljao, nijesu ništa drugo nego obični sebičnjaci; on se nad njima razočara, & s time mu dođe i apatija prama stvari, za koju se oduševljavao. Čim su gesla bila veća, fraze bućnije, to i razočaranje te s njim i apatija bude veća. Ovo i jest uzrokom radi čega se mi obaramo proti neiskre- nosti u politici. Tu neiskrenost vidimo u prvom redu kod onih pravaša, koji se kupe okolo političke ostavštine Josipa Franka. Njihove su novine uvijek pune velikih riječi, oni već imadu veliku Hrvatsku na tanjuru, izrugavaju se malom i sitnom radu za ovu današnju Hrvatsku; neima broja njihovih novina, da ne: grmu Ugarskoj, proti Austriji i proti mo- parkiji. Čovjek bi rekao većih radi- kalaca od njih nema. A kad tamo što vidimo? Vidimo, da te najveće radikale, te tobožnje najopasnije protivnike današnjeg sistema u monarkiji, taj sistem indirektno i direktno podupire i ide im u svemu na ruku, Dok se prije smatralo po državu pogibeljnim čo- vjekom jednog državopravnog radi- kala, sada vidimo, da državopravni , . zavisnim. 4 Je li to zdrava pojava? Je li to čisto vino? Može li se vjerovati u iskrenost tog radikalizma? To nitko IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI 1 DR. kojoj se pripovijeda 0 radikalizmu, da je se kašnje učini skutonošom onog sistema. koji ona u svojoj mla- doj i nepokvarenoj duši najviše mrzi i prezire. U otkrivanju tog zavara- vanja i te neiskrenosti u politici mi ćemo biti bezobzirni. Tko . služi sistemu, neka to i javno prizna, pa &e borba biti lakša i jednostavnija. Dalmatinska komisija. U subotu se & Beču sastala t. zv. dalmatinska komisija na viječanje. Toj komisiji pripadaju izaslanici svih ministarstava, a ide za ekonomskim po- dignuće:n Dalmacije. Zadnjoj sjednici, koja se sastala u ministarstvu trgovine predsje- dao je ministar trgovine Dr. Weisskirčhner, koji je držao opširni referat. Iz toga izvje- štaja vadimo slijedeće : Najprije je govorio o unapređenju prometa sa strancima, onda o riješenju kmetovskog pitanja; govorio je nadalje o podignuću školstva, o. melioraci- jama, o cestogradnjama, 0 uvedenju auto- mobilnih linija itd. U opće bilo je sva sila novih, kao i o popravku starih puteva i ce- sta u Boci. Govorilo se i 0 boljbm uređenju našega Lapada. Sto se tiče insularne želje- , znice od Istre do Dalmacije, to komisija proti sistemu, proti dualizmu, proti -ni ila -defi vljalo se i o presušenju močvara kod Nere- tve. Došla je u obzir i kombinacija o ustro- jenju lokalne željeznice između Trogira i Kaštel-Sućurca. Raspravljalo se nadalje o uređenju područja rijeke Cetine kao i o mnogim drugim pitanjima. Glavno je, da se još nije izvelo gotovo ništa! :