CRVENA HRVATSKA“ Te su lodriješite riječi Talijane vanredno upekle. Oni se uzvrpoljili, udarili u novinama na Hrvate i njihovi kaponje, da obrane svoj i svojih pristaša postupak protiv Hrvata. Prema tomu stvari se nalaze u istom stanju kao i prije Grabmayerovog govora, Zaslijepljena talijanska gospoda ne će da čuju o kakvoj ravnopravnosti, oni hoće da vladaju i to sami, bez slavenske kontrole Hrvatske općine nemaju ni danas jošte odo- brenih proračuna, a sva je prilika, da ih tako brzo ne će ni dobiti. Hrvatske molbe za ustanovljenja hrvatskih i slovenskih škola leže još uvijek u ladici talijanskog prisjed- nika u Poreču, a sva je prilika, da će još dugo ležati tamo neriješene. Jedno se je ipak postiglo, istarsko je pitanje prešlo uske granice naše pokrajine i nametnulo se višim i odlučujućim krugovima. Ti su krugovi danas prinuđeni, da se tim pitanjem bave. Oni ga više ne mogu skinuti s dnevnog reda. Hoće li se ipak to pitanje riješiti povoljno ili nepovoljno po nas Hrvate, ovisit će o našoj ustrajnosti, o našoj snazi, odnosno pomoći, koju će nam na vrijeme pružiti ostala naša hrvatska braća. Natrag par godina, Talijani prinuđeni silom prilika morali su pristati na nekakav sporazum s Hrvatima. Glavne su točke toga sporazuma postale zakonom, pa je svak oče- kivao, da će se i izvršiti, Kad tamo Talijani prezreše zakone i pravila što su ih sami odobrili, te se postaviše na stanovište nije- kanja Hrvata i njihovih prava. No svak pametan uviđa, da prije ili kasnije, sankcio- nirani će zakoni morati da stupe u krepost To znadu Talijani, ali ipak ne popuštaju, već se iž svih sila trse, kako bi riješenjem toga pitanja što duže otegli. A zašto to čine? Po zakonu zemlja bi morela preuzeti pod svoju upravu gotovo sve škole što ih uzdržava naša družba sv. Ćirila i Metoda za lstru. Većina tih škola nalazi se u mjestima, što ih Talijani odavna svojataju za sebe. Ta su mjesta: Pula, Cres, Mali i Veliki Lošinj, okolica Labina, okolica Poreća Pule itd. itd, Te su škole Talijanima trn u oku i oni jedva čekaju, da ih nestane. Oni su ug;svoje doba javno govorili da ih naša družba ne zabrinjuje. Oni da poznadu Hr- vate, koji da planu kao slama, da onda na jednom utrne u njima svaki zanos i oduše- vljenje. Tako će se, oni mišljahu, dogoditi i sa družbom. Hrvatski je narod malen, on imade mnogo drugih potreba, pa će mo u brzo dodijati davati novac za družbu. No - a - rović pogodđ nego li je to ćinio do sada. O hrvatstvu Istre danas već nitko ne sumnja a i svakom u koga su oči zdrave, jasno je, da je Istra Hrvatska zemlja. Njezin odnošaj spram ma- tere zemlje sve je drugo nego li beznadan; političke prilike u kojima žive istarski Hr- vati, ako i nisu sjajne, ipak su takove, da ih pametan narod uz jaku pomoć svoje braće more iskoristiti ma kori t, na slavu i veličinu svekupne hrvatske domovine. Ali zato treba da svi Hrvati imadu pred očima našu družbu, njezinu uzvišenu svrhu i ve- like njezine potrebe, pa da se je što češće sjete izdašnim doprinosima, koje će kao dobro uložena glavnica donijeti narodu već u dogledno vrijeme velike dobiti. Naprijed za Družbu! Domaće vijesti, Novi položaj u Hrvatskoj. Odgodom hr- vatskog sabora nastala je u Hrvatskoj nova situacija. Sada je težište hrvatske politike prenešeno na delegaciju u Peštu. Hrvatska delegacija sastoji iz 12 pristaša koalicije, 3 člana, koja su isključena iz koalicije (to su Dr. Turković, Dr. Mazzura i Dr. Benešić) te 6 članova središnjeg (osječkog) kluba, a ostalo su uži pristaše bana Tomašjća, među kojima je i nekoliko virilista. Delegacija je držala u petak sjednicu, a držati će ju po- novno na 26 o. mf. Rezultat tih konferen- cija je taj, da su se Dr Turković, Dr. Maz- zura i Dr. Benešić priključili središnjem (osječkom) klubu. Tomu će se klubu, po svojoj prilici priključiti i Dr. Petrović Sr- bin samostalac, koji je istupio pred neko- liko vremena iz koalicije, a sasvim je vje- rojatno, da će se priključiti i drugi Srbin samostalac Rade Paunović, koji je još uvi- jek član koalicije.: Tomašić, kako se vidi, malo po malo uspijeva, Tučnjava u bosanskom saboru. U su- botnjoj sjednici bosanskoga sabora došlo je do prave tučnjave između pojedinih zastu- prika, Odmah na početku sjednice se vidjelo, da su duhovi napeti i da sve sluti na zlo. Pri nastavku rasprave o proračunu došlo je odmah do riječkanja između srpskih i hrvatskih zastupnika. Osobito je oštar bio dialog između zastupnika Gjurkovečkog (Hr- vata) i zastupnika Kočića (Srbina). Predsje- dnik je pozvao na red i jednog i drugog, na što je Gjurkovečki doviknuo: Napadaju me kao psi. 'To je izazvalo užasnu buku i galamu. Jedan srpski zastupnik pratio je do Gjurkovečkog i udario ga šakom u lice. Stale su letjeti mape, knjige, tintarnice, u opće sve, što je bilo pri ruci. Zast. Todo- je od s izbor u Moki. Prekju \ se imao obaviti izbor jednog zastupnika za \carevinsko vijeće i to za iz- borni kotar bakokotorski, koji je ostao ispra- žnjen smrću pok. nar. zast. D,ra Bjeladino- vića. Za ovaj izbor bio je kandidatom udru- ženih Hrvata i Srba Dr. Božidar Vukotić, pobornik naše narodne ideje i naše nezavi- sne narodne politike. Proti njemu je ustao da kandidira Dr. Sardelić, koji je htio poli- tičkim manevriranjem postići asanaciju ne- kih .svojih poduzeća. Naravno, da je on kao politički oportunista naišao na potporu austrijske vlade. Drugim rijećima Dr. Sar- delić je bio službeni vladin kandidat. To su malo po malo i Bokelji uvidjeli te su mu stali okretati leđa i sve se više kupiti oko pravog narodnog čovjeka Dra Vukotića. Vukotićev je izbor bio više nego siguran. Kada je vlada uvidjela, da sa Sardeli- ćem stvari slabo stoje, potisnula je profe- sora Midžora, samo da proizvede zabunu, pocijepa glasove, da tako dođe do užeg iz: bora, a onda da ona bude eventualno go- spodar situacije. Na žalost u ovom svom planu vlada je i uspjela. Prekjučerašnji izbor nije donio nikakvog rezultata. Došlo je do užeg izbora između D.ra Vukotića i D.ra Sardelića. Kako smo brzojavno obaviješteni Dr. Vukotić je dobio 669 glasova više nego Dr. Sardelić. Profesor Midžor je.dobio naj- manje glasova i to 1113. Ovi će glasovi od- lučiti kod užeg izbora, koji je određen za 30. o. mj. . Javiše nem iz Kotora i svu silu zlopo- raba, što ih je vlada upotrebljavala proti D.ru Vukotiću. Politički komesari su obila. zili od kuće do kuće po nekim selima i na- govarali ljude da glasuju za profesora Mi- džora. Dr. Vukotić se morao potužiti na poglavarstvo u više navrata radi nekorek- tnosti političkih činovnika. Na 30. o. mj. ima se obaviti uži izbor između D.ra Vukotića i D.ra Sardelića. Ov- dje izbor nije nimalo težak. Dr. Vukotić je kandidat udruženih Srba i Hrvata, pobornik narodnog jedinstva, čovjek proti kojemu je vlada upotrebila sve što je moguće samo, da njegov izbor osujeti. Pa baš za to duž- nost je svakog pravog rodoljuba, da podu- pre jednog takvog čovjeka, koji će znati za- stupati narodne interese u našem narodnom smislu. Gradska Kronika. Jupe-culotte na Placi. U nedjelju je i naš grad doživio sen-