CRVENA HRVATSKA“

 

Te su lodriješite riječi Talijane vanredno
upekle. Oni se uzvrpoljili, udarili u novinama
na Hrvate i njihovi kaponje, da obrane svoj
i svojih pristaša postupak protiv Hrvata.
Prema tomu stvari se nalaze u istom
stanju kao i prije Grabmayerovog govora,
Zaslijepljena talijanska gospoda ne će da
čuju o kakvoj ravnopravnosti, oni hoće
da vladaju i to sami, bez slavenske kontrole
Hrvatske općine nemaju ni danas jošte odo-
brenih proračuna, a sva je prilika, da ih
tako brzo ne će ni dobiti. Hrvatske molbe
za ustanovljenja hrvatskih i slovenskih škola
leže još uvijek u ladici talijanskog prisjed-
nika u Poreču, a sva je prilika, da će još
dugo ležati tamo neriješene. Jedno se je
ipak postiglo, istarsko je pitanje prešlo uske
granice naše pokrajine i nametnulo se višim
i odlučujućim krugovima. Ti su krugovi
danas prinuđeni, da se tim pitanjem bave.

Oni ga više ne mogu skinuti s dnevnog

reda. Hoće li se ipak to pitanje riješiti
povoljno ili nepovoljno po nas Hrvate, ovisit
će o našoj ustrajnosti, o našoj snazi, odnosno
pomoći, koju će nam na vrijeme pružiti
ostala naša hrvatska braća.

Natrag par godina, Talijani prinuđeni
silom prilika morali su pristati na nekakav
sporazum s Hrvatima. Glavne su točke toga
sporazuma postale zakonom, pa je svak oče-
kivao, da će se i izvršiti, Kad tamo Talijani
prezreše zakone i pravila što su ih sami
odobrili, te se postaviše na stanovište nije-
kanja Hrvata i njihovih prava. No svak
pametan uviđa, da prije ili kasnije, sankcio-
nirani će zakoni morati da stupe u krepost
To znadu Talijani, ali ipak ne popuštaju,
već se iž svih sila trse, kako bi riješenjem
toga pitanja što duže otegli. A zašto to čine?

Po zakonu zemlja bi morela preuzeti
pod svoju upravu gotovo sve škole što ih
uzdržava naša družba sv. Ćirila i Metoda
za lstru. Većina tih škola nalazi se u
mjestima, što ih Talijani odavna svojataju
za sebe. Ta su mjesta: Pula, Cres, Mali i
Veliki Lošinj, okolica Labina, okolica Poreća
Pule itd. itd, Te su škole Talijanima trn u
oku i oni jedva čekaju, da ih nestane. Oni
su ug;svoje doba javno govorili da ih naša
družba ne zabrinjuje. Oni da poznadu Hr-
vate, koji da planu kao slama, da onda na
jednom utrne u njima svaki zanos i oduše-
vljenje. Tako će se, oni mišljahu, dogoditi
i sa družbom. Hrvatski je narod malen, on
imade mnogo drugih potreba, pa će mo u
brzo dodijati davati novac za družbu. No

-
a

- rović pogodđ

nego li je to ćinio do sada. O hrvatstvu
Istre danas već nitko ne sumnja a i svakom
u koga su oči zdrave, jasno je, da je Istra
Hrvatska zemlja. Njezin odnošaj spram ma-
tere zemlje sve je drugo nego li beznadan;
političke prilike u kojima žive istarski Hr-
vati, ako i nisu sjajne, ipak su takove, da
ih pametan narod uz jaku pomoć svoje
braće more iskoristiti ma kori t, na slavu
i veličinu svekupne hrvatske domovine. Ali
zato treba da svi Hrvati imadu pred očima
našu družbu, njezinu uzvišenu svrhu i ve-
like njezine potrebe, pa da se je što češće
sjete izdašnim doprinosima, koje će kao
dobro uložena glavnica donijeti narodu već
u dogledno vrijeme velike dobiti. Naprijed
za Družbu!

 

Domaće vijesti,

Novi položaj u Hrvatskoj. Odgodom hr-
vatskog sabora nastala je u Hrvatskoj nova
situacija. Sada je težište hrvatske politike
prenešeno na delegaciju u Peštu. Hrvatska
delegacija sastoji iz 12 pristaša koalicije, 3
člana, koja su isključena iz koalicije (to su
Dr. Turković, Dr. Mazzura i Dr. Benešić)
te 6 članova središnjeg (osječkog) kluba, a
ostalo su uži pristaše bana Tomašjća, među
kojima je i nekoliko virilista. Delegacija je
držala u petak sjednicu, a držati će ju po-
novno na 26 o. mf. Rezultat tih konferen-
cija je taj, da su se Dr Turković, Dr. Maz-
zura i Dr. Benešić priključili središnjem
(osječkom) klubu. Tomu će se klubu, po
svojoj prilici priključiti i Dr. Petrović Sr-
bin samostalac, koji je istupio pred neko-
liko vremena iz koalicije, a sasvim je vje-
rojatno, da će se priključiti i drugi Srbin
samostalac Rade Paunović, koji je još uvi-
jek član koalicije.: Tomašić, kako se vidi,
malo po malo uspijeva,

Tučnjava u bosanskom saboru. U su-
botnjoj sjednici bosanskoga sabora došlo je
do prave tučnjave između pojedinih zastu-
prika, Odmah na početku sjednice se vidjelo,
da su duhovi napeti i da sve sluti na zlo.
Pri nastavku rasprave o proračunu došlo
je odmah do riječkanja između srpskih i
hrvatskih zastupnika. Osobito je oštar bio
dialog između zastupnika Gjurkovečkog (Hr-
vata) i zastupnika Kočića (Srbina). Predsje-
dnik je pozvao na red i jednog i drugog,
na što je Gjurkovečki doviknuo: Napadaju
me kao psi. 'To je izazvalo užasnu buku i
galamu. Jedan srpski zastupnik pratio je
do Gjurkovečkog i udario ga šakom u lice.

Stale su letjeti mape, knjige, tintarnice, u
opće sve, što je bilo pri ruci. Zast. Todo-

je od

s

 

izbor u Moki.

Prekju \ se imao obaviti izbor jednog
zastupnika za \carevinsko vijeće i to za iz-
borni kotar bakokotorski, koji je ostao ispra-
žnjen smrću pok. nar. zast. D,ra Bjeladino-
vića. Za ovaj izbor bio je kandidatom udru-
ženih Hrvata i Srba Dr. Božidar Vukotić,
pobornik naše narodne ideje i naše nezavi-
sne narodne politike. Proti njemu je ustao
da kandidira Dr. Sardelić, koji je htio poli-
tičkim manevriranjem postići asanaciju ne-
kih .svojih poduzeća. Naravno, da je on
kao politički oportunista naišao na potporu
austrijske vlade. Drugim rijećima Dr. Sar-
delić je bio službeni vladin kandidat. To su
malo po malo i Bokelji uvidjeli te su mu
stali okretati leđa i sve se više kupiti oko
pravog narodnog čovjeka Dra Vukotića.
Vukotićev je izbor bio više nego siguran.

Kada je vlada uvidjela, da sa Sardeli-
ćem stvari slabo stoje, potisnula je profe-
sora Midžora, samo da proizvede zabunu,
pocijepa glasove, da tako dođe do užeg iz:
bora, a onda da ona bude eventualno go-
spodar situacije. Na žalost u ovom svom
planu vlada je i uspjela. Prekjučerašnji izbor
nije donio nikakvog rezultata. Došlo je do
užeg izbora između D.ra Vukotića i D.ra
Sardelića. Kako smo brzojavno obaviješteni
Dr. Vukotić je dobio 669 glasova više nego
Dr. Sardelić. Profesor Midžor je.dobio naj-
manje glasova i to 1113. Ovi će glasovi od-
lučiti kod užeg izbora, koji je određen za
30. o. mj. .

Javiše nem iz Kotora i svu silu zlopo-
raba, što ih je vlada upotrebljavala proti
D.ru Vukotiću. Politički komesari su obila.
zili od kuće do kuće po nekim selima i na-
govarali ljude da glasuju za profesora Mi-
džora. Dr. Vukotić se morao potužiti na
poglavarstvo u više navrata radi nekorek-
tnosti političkih činovnika.

Na 30. o. mj. ima se obaviti uži izbor
između D.ra Vukotića i D.ra Sardelića. Ov-
dje izbor nije nimalo težak. Dr. Vukotić je
kandidat udruženih Srba i Hrvata, pobornik
narodnog jedinstva, čovjek proti kojemu je
vlada upotrebila sve što je moguće samo,
da njegov izbor osujeti. Pa baš za to duž-
nost je svakog pravog rodoljuba, da podu-
pre jednog takvog čovjeka, koji će znati za-
stupati narodne interese u našem narodnom
smislu.

Gradska Kronika.
Jupe-culotte na Placi.
U nedjelju je i naš grad doživio sen-