dapače i začetnika i pokretača ove najnovije revolucije. Revolucija se još nije raširila, & ne zna se da li će se i raširiti. Jedan od arbanaških vođa Isa Boljetinac ne učestvuje u ovom ustanku, dapače otišao je u Carigrad i pre- dao se turskim vlastima. Onda dolaze vijesti iz diplomatskih krugova, koji su o samoj stvari dobro informirani, a glase, da neima razloga nikakvoj prevelikoj uzrujanosti, jer da se buni samo jedan dio Arnauta. Tomu da će lako doskočiti turska vojska. I zbilja izgleda, da ovoga puta ne će biti ništa sa ovom arbanaškom revolucijom. Turske čete tveć dobro napreduju, a kad stignu sve odaslane čete te se sukobe sa ustašama,.lako je predvidjeti kakav će biti svršetak ove pobune. Kako sada stvari stoje, čas pobjeđuju ustaše, a čas turska vojska. Tako je-n. pr. ustašama opet pošlo za rukom osvojiti pre- djel između Tuzi i Kastrata. Turske su čete bile natjerane u bijeg, iza kako su na licu mjesta ostavile nekoliko mrtvih i dosta ra- njenih. Ustaše pak kao da su uprli sve sile da osvoje Skadar, ali im to nije još pošlo za rukom, a prama najnovijim vijestima te- ško, da će i poći. Opaža se, da su se ustaše u opće po- svema ograničili na prostor u neposrednom susjedstvu Crne Gore. Čuje se dapače da im Crna Gora ide u svemu na ruku, da-. pače da im dava potajno i municije. Usli- jed ovakvog držanja crnogorske vlade, tur- ski je poslanik poduzeo shodne mjere na Cetinju. Crna Gora naravno najenergičnije oprovrgava glasine, kao da bi ona bilo u čemu stajala u svezi sa arbanaškim ustašama. Uslijed slabe ekspansivnosti ove pobune u Arbaniji, misli se, da će u najkraće vri- jeme biti učinjen svemu kraj. Čuju se već glasovi o amnestiji i slično. Govori se, da će Crna Gora intervenirati kod Porte, da se ustašama podijeli amnestija, koji bi na to položili oružje. Turska je pak pripravna na djelomičnu, ali ne na posvemašnju amnestiju i to je uzrok, da revolucija nije još jenjala Strana 2. »CRVENA HRVATSKA“, Broj 28. .. . Između uzroka sadanje pobune navađa sutra pak prije podne sazvana je hrvatska se kao glavno to, što su se uveli preko- mjerni porezi, koje Arbanasi nisu blli vični plaćati. Ali ima nade da će se to pitanje povoljno riješiti i tako bi imala ova pobuna posvema prestati. Domaće vijesti. Tončić kandidira. U zadnjem smo broju donijeli, da je podpredsjednik dalmatinskog 'namjesništva Tončić zatražio mirovinu. Za- grebački .,pak ,Obzor“ doznaje, da će kod nastajnih izbora Tončić kandidirati za za- stupnika za carevinsko vijeće i to u zadar- skom izbornom kotaru. Prama našim infor- macijama ,Obzorova“ je vijest posve tačna. Tončić će kandidirati ma programu »Hr- vatske stranke“ i izgleda da ima nade, da će kod izbora i pobijediti. Germanizacija na financiji. ,, Hrvatska Kruna“ javlja, da su činovnici računarskog odjela ravnateljstva financija dobili nalog, da sve proračune i konačne račune, koji se šalju u Beč, moraju sastaviti u njemačkom jeziku. Nekoji su činovnici izjavili, da se ovoj naredbi ne pokoravaju i da oni ne će njemački uredovati. Proti ovom postupku spomenuti list najenergičnije prosvjedaje i pozivlje namjesnika, da ovu stvar uredi prama duhu zakona i posljednjih jezičnih naredaba. Imenovanje biskupa u Dalmaciji. Razne novine doniješe, da je već odlučeno, s kim se imaju ispražnjene biskupske stolice u Splitu i Šibeniku popuniti. Imenovanja, da će skoro uslijediti, Biskupom u Splitu biti će imenovan upravitelj bogoslovije u Zadru Gjivoje, a biskupom u Šibeniku splitski po- moćni biskup Palunko. Micanje banovih pristaša. Predsjednik saborskog izvanstranačkog kluba ili bolje rečeno užih banovih pristaša grof Pejačević sazvao je za danas prije podne članove kluba na konferenciju. Za danas poslije po- dne sazvao je i članove: središnjeg nezavi- delegacija na sjednicu. Vijećati će se ma svim tim konferencijama o sadanjem poli- tičkom položaju te o koracima koji se imaju poduzeti u Hrvatskoj i u zajedničkom sa- boru u Pešti. Naknadni izbor u Bosni. Pred nekoliko dana obavio se je u Bosni naknadni izbor : iz muslimanske kurije veleposjednika. Bio je velikom većinom izabran Dr. Halidbeg Hrasnica, odvjetnik u Sarajevu. Pripreme za izbore. Uslijed raspusta carevinskog vijeća započela je po svim po- krajinama žilava izborna borba. Osobito se žestoka agitacija vodi u Donjoj i Gornjoj Austriji onda u Českoj i Moravskoj. Ne zaostaje onda ni Galicija, a da i ne spomi- njemo slovenske zemlje. Najinteresantnije kraj svega ovoga je to, da ćemo iz parla- menta izgubiti nekoliko dosadanjih prvaka. Tako se čuje, da vođe Nijemaca Sylvester i barun Chiari ne kane više nipošto kandi- dirati. Od Čeha se misle povući bivši ministri Foršt i Prašek. Isto se govori i 0 vođi slovenačke napredne stranke i bivšem dugogodišnjem načelniku Ljubljane Ivanu Hiibara. i Izgleda da ćemo i mi u Dalmaciji imati nekoliko promjena. Tako čujemo, da pravaši neće više kandidirati dum Iva Prodana, jer da im je već dodijao. I pop Virgil Perić ne kani više kandidirati. I dom Frani Iva. niševiću kao da je otpuhnuo mandat. Nara- vno sve ove vijesti treba uzeti sa reservom. Izborna borba će se brzo razmahati, posta- viti će se kandidature i' viđeti ćemo, na čemu smo. Sjednica treovačke komore. U penedjenik dne 3. tek. mj. u 10 sati u jutro obdržala se sjednica mjesne trgo- vačko-obrtničke komore. Predsjednik je pre- stavio novog člana gosp. Mata Gusku, koji je nastupio miešte g. A. Franasovića, koji se zahvalio. — Zapisnik prošle sjednice bi i prestala, snog kluba na zajedničku konferenciju. Za odobren, kako od tajnika sastavljen. — je nekako i prije znala, da zbilja njegovo bolesna, a unuka joj Frane stajala kraj nje 0. Dračevnc: Pobjeda [llubavl. (Pripovijest iz života južnodalmatinskih otočana). (nastavak) (10) — Petre nije moguće! opet ponovi ona — Marijo, ako me ljubiš ne govori više toga. Znaj, da nas onaj, koji nas je stvorio, nije zaboravio ni zapustio. Uzdaj- mo se u njega, jer njegova pravednost ne spava. Gle eno baba Dome leži na smrtnoj, kažu, postelji. Žalim je, ali će je stići pravda Onoga, koji uvijek bdije — — Bog joj prostio! — pobožno gdahne prije reče — Bolno je pred njim stajala i mislila, Ona ga je jako ljubila, pak: je baš stoga, što ga je žarko ljubila, željela, da bude u to on srce bije samo za nju, da njegove misli hrle samo k njoj, da je ne može zaboraviti. Kad bi promislila pak, da bi moglo izgledati kao da ga je htjela s tim samo kušati, zgro- zila bi se i nije znala, što da mu odgovori ili da ostane pri svomu, ili da mu udovolji želji. Ipak i u nje čavstvo nadvlada. Ljubav čista, samo iskrena ljubav, traži da udovolji miloj osobi i misli da je je stim bar u malomu usrećila. Marija zato odvrati: — Petre obečavam ti — On radostno skoči na to k njoj, privine je onako slabu svojim grudima, te sav us- hićen ljubljaše njezino slabo lice i od veselja usklikne.: + — Sad sam zadovoljan, do sreće fališ semo ti! — i pomnjivo paziia, da udovolji svakoj želji svoje babe. Sirota nije za svoga života oću- tila tgajčinog poljubca ni očeve zaštite, već odgojena babinom njegom, držala je je kao majku :i bila je sada žalosna, kad bi pomi- slila, da će je evo i ona do brzo ostaviti. Mlada je još i neiskusna, pak kako bi ons sama život provodila ?! Istina, brigovao bi se tkogod i za nju, nu teško svakomn bez svoga. Ipak nade nema. Baba je već stara bolest je jako pritisla, mora ići, a ona ostane sama. I tu se sjeti dublje nego li ikada svoga životnog udesa — Bože moj — u sebi je promišljala — kako su sretne one, koje uživaju blizinu majčina i slatku opo- menu milog oca. Ja ih, jao niti ne poznam — i brizne u plač. Čutila je ona u sebi i prije tu prazninu, na sada tek najbolje. ra- zumije od kolike joj je ša život težine. Da U bar ima u selu bliže svojte, ali ni tko zna dali i mare oni za nju ? Ne spominje Mislila je tako i plakala. A baba je Dome to opazila. Možda su i nju morile iste misli. — Ne plači Frane, hvala Bogu ! — pro- šapta starica. : : | : : 8 š