dapače i začetnika i pokretača ove najnovije
revolucije.

Revolucija se još nije raširila, & ne zna
se da li će se i raširiti. Jedan od arbanaških
vođa Isa Boljetinac ne učestvuje u ovom
ustanku, dapače otišao je u Carigrad i pre-
dao se turskim vlastima. Onda dolaze vijesti
iz diplomatskih krugova, koji su o samoj
stvari dobro informirani, a glase, da neima
razloga nikakvoj prevelikoj uzrujanosti, jer
da se buni samo jedan dio Arnauta. Tomu
da će lako doskočiti turska vojska.

I zbilja izgleda, da ovoga puta ne će
biti ništa sa ovom arbanaškom revolucijom.
Turske čete tveć dobro napreduju, a kad
stignu sve odaslane čete te se sukobe sa
ustašama,.lako je predvidjeti kakav će biti
svršetak ove pobune.

Kako sada stvari stoje, čas pobjeđuju
ustaše, a čas turska vojska. Tako je-n. pr.
ustašama opet pošlo za rukom osvojiti pre-
djel između Tuzi i Kastrata. Turske su čete
bile natjerane u bijeg, iza kako su na licu
mjesta ostavile nekoliko mrtvih i dosta ra-
njenih. Ustaše pak kao da su uprli sve sile
da osvoje Skadar, ali im to nije još pošlo
za rukom, a prama najnovijim vijestima te-
ško, da će i poći.

Opaža se, da su se ustaše u opće po-
svema ograničili na prostor u neposrednom
susjedstvu Crne Gore. Čuje se dapače da

im Crna Gora ide u svemu na ruku, da-.

pače da im dava potajno i municije. Usli-
jed ovakvog držanja crnogorske vlade, tur-
ski je poslanik poduzeo shodne mjere na
Cetinju. Crna Gora naravno najenergičnije
oprovrgava glasine, kao da bi ona bilo u
čemu stajala u svezi sa arbanaškim ustašama.

Uslijed slabe ekspansivnosti ove pobune
u Arbaniji, misli se, da će u najkraće vri-
jeme biti učinjen svemu kraj. Čuju se već
glasovi o amnestiji i slično. Govori se, da
će Crna Gora intervenirati kod Porte, da se
ustašama podijeli amnestija, koji bi na to
položili oružje. Turska je pak pripravna na
djelomičnu, ali ne na posvemašnju amnestiju
i to je uzrok, da revolucija nije još jenjala

Strana 2. »CRVENA HRVATSKA“, Broj 28.
.. .
Između uzroka sadanje pobune navađa sutra pak prije podne sazvana je hrvatska

se kao glavno to, što su se uveli preko-
mjerni porezi, koje Arbanasi nisu blli vični
plaćati. Ali ima nade da će se to pitanje
povoljno riješiti i tako bi imala ova pobuna
posvema prestati.

Domaće vijesti.

Tončić kandidira. U zadnjem smo broju
donijeli, da je podpredsjednik dalmatinskog
'namjesništva Tončić zatražio mirovinu. Za-
grebački .,pak ,Obzor“ doznaje, da će kod
nastajnih izbora Tončić kandidirati za za-
stupnika za carevinsko vijeće i to u zadar-
skom izbornom kotaru. Prama našim infor-
macijama ,Obzorova“ je vijest posve tačna.
Tončić će kandidirati ma programu »Hr-
vatske stranke“ i izgleda da ima nade, da
će kod izbora i pobijediti.

Germanizacija na financiji. ,, Hrvatska
Kruna“ javlja, da su činovnici računarskog
odjela ravnateljstva financija dobili nalog,
da sve proračune i konačne račune, koji se
šalju u Beč, moraju sastaviti u njemačkom
jeziku. Nekoji su činovnici izjavili, da se
ovoj naredbi ne pokoravaju i da oni ne će
njemački uredovati. Proti ovom postupku
spomenuti list najenergičnije prosvjedaje i
pozivlje namjesnika, da ovu stvar uredi
prama duhu zakona i posljednjih jezičnih

naredaba.

Imenovanje biskupa u Dalmaciji. Razne
novine doniješe, da je već odlučeno, s kim
se imaju ispražnjene biskupske stolice u
Splitu i Šibeniku popuniti. Imenovanja, da
će skoro uslijediti, Biskupom u Splitu biti
će imenovan upravitelj bogoslovije u Zadru
Gjivoje, a biskupom u Šibeniku splitski po-
moćni biskup Palunko.

Micanje banovih pristaša. Predsjednik
saborskog izvanstranačkog kluba ili bolje
rečeno užih banovih pristaša grof Pejačević
sazvao je za danas prije podne članove
kluba na konferenciju. Za danas poslije po-
dne sazvao je i članove: središnjeg nezavi-

 

delegacija na sjednicu. Vijećati će se ma
svim tim konferencijama o sadanjem poli-
tičkom položaju te o koracima koji se imaju
poduzeti u Hrvatskoj i u zajedničkom sa-
boru u Pešti.

Naknadni izbor u Bosni. Pred nekoliko

dana obavio se je u Bosni naknadni izbor

: iz muslimanske kurije veleposjednika. Bio

je velikom većinom izabran Dr. Halidbeg
Hrasnica, odvjetnik u Sarajevu.

Pripreme za izbore. Uslijed raspusta
carevinskog vijeća započela je po svim po-
krajinama žilava izborna borba. Osobito se
žestoka agitacija vodi u Donjoj i Gornjoj
Austriji onda u Českoj i Moravskoj. Ne
zaostaje onda ni Galicija, a da i ne spomi-
njemo slovenske zemlje. Najinteresantnije
kraj svega ovoga je to, da ćemo iz parla-
menta izgubiti nekoliko dosadanjih prvaka.
Tako se čuje, da vođe Nijemaca Sylvester
i barun Chiari ne kane više nipošto kandi-
dirati. Od Čeha se misle povući bivši
ministri Foršt i Prašek. Isto se govori i 0
vođi slovenačke napredne stranke i bivšem
dugogodišnjem načelniku Ljubljane Ivanu
Hiibara. i

Izgleda da ćemo i mi u Dalmaciji imati
nekoliko promjena. Tako čujemo, da pravaši
neće više kandidirati dum Iva Prodana, jer
da im je već dodijao. I pop Virgil Perić
ne kani više kandidirati. I dom Frani Iva.
niševiću kao da je otpuhnuo mandat. Nara-
vno sve ove vijesti treba uzeti sa reservom.
Izborna borba će se brzo razmahati, posta-
viti će se kandidature i' viđeti ćemo, na
čemu smo.

Sjednica treovačke komore.

U penedjenik dne 3. tek. mj. u 10 sati
u jutro obdržala se sjednica mjesne trgo-
vačko-obrtničke komore. Predsjednik je pre-
stavio novog člana gosp. Mata Gusku, koji
je nastupio miešte g. A. Franasovića, koji
se zahvalio. — Zapisnik prošle sjednice bi

 

i prestala, snog kluba na zajedničku konferenciju. Za odobren, kako od tajnika sastavljen. —
je nekako i prije znala, da zbilja njegovo bolesna, a unuka joj Frane stajala kraj nje

0. Dračevnc: Pobjeda [llubavl.

(Pripovijest iz života južnodalmatinskih otočana).

(nastavak) (10)

— Petre nije moguće! opet ponovi ona

— Marijo, ako me ljubiš ne govori

više toga. Znaj, da nas onaj, koji nas je

stvorio, nije zaboravio ni zapustio. Uzdaj-

mo se u njega, jer njegova pravednost ne

spava. Gle eno baba Dome leži na smrtnoj,

kažu, postelji. Žalim je, ali će je stići pravda
Onoga, koji uvijek bdije —

— Bog joj prostio! — pobožno gdahne

prije reče —

Bolno je pred njim stajala i mislila,
Ona ga je jako ljubila, pak: je baš stoga,
što ga je žarko ljubila, željela, da bude u
to on

 

srce bije samo za nju, da njegove misli
hrle samo k njoj, da je ne može zaboraviti.
Kad bi promislila pak, da bi moglo izgledati
kao da ga je htjela s tim samo kušati, zgro-
zila bi se i nije znala, što da mu odgovori
ili da ostane pri svomu, ili da mu udovolji
želji. Ipak i u nje čavstvo nadvlada. Ljubav
čista, samo iskrena ljubav, traži da udovolji
miloj osobi i misli da je je stim bar u
malomu usrećila. Marija zato odvrati:

— Petre obečavam ti —

On radostno skoči na to k njoj, privine
je onako slabu svojim grudima, te sav us-
hićen ljubljaše njezino slabo lice i od veselja
usklikne.: +
— Sad sam zadovoljan, do sreće fališ

semo ti! —

i pomnjivo paziia, da udovolji svakoj želji
svoje babe. Sirota nije za svoga života oću-
tila tgajčinog poljubca ni očeve zaštite, već
odgojena babinom njegom, držala je je kao
majku :i bila je sada žalosna, kad bi pomi-
slila, da će je evo i ona do brzo ostaviti.
Mlada je još i neiskusna, pak kako bi ons
sama život provodila ?! Istina, brigovao bi
se tkogod i za nju, nu teško svakomn bez
svoga. Ipak nade nema. Baba je već stara
bolest je jako pritisla, mora ići, a ona ostane
sama. I tu se sjeti dublje nego li ikada
svoga životnog udesa — Bože moj — u
sebi je promišljala — kako su sretne one,
koje uživaju blizinu majčina i slatku opo-
menu milog oca. Ja ih, jao niti ne poznam
— i brizne u plač. Čutila je ona u sebi i
prije tu prazninu, na sada tek najbolje. ra-
zumije od kolike joj je ša život težine. Da

U

bar ima u selu bliže svojte, ali ni
tko zna dali i mare oni za nju ? Ne spominje
Mislila je tako i plakala. A baba je Dome
to opazila. Možda su i nju morile iste misli.

— Ne plači Frane, hvala Bogu ! — pro-
šapta starica.

:
:
|
:
:
8
š