Strana 2. CRVENA HRVATSKA“. Broj 31. Bokokotorski kotar, Odjeci zadnjeg na- knadnog izbora još odjekuju. Opet će se za mandat natjecati isti kandidati, naime Dr. Božidar Vukotić i Dr. Rudolf Sardelić. U izbornoj vrućici ljudi D.ra Sardelića doba- ciše krvavu klevetu D.ru Vukotiću i nje- govim ljudima. Rekoše ništa manje, nego da je Dr. Vukotić potkupio profesora Mid- žora, da upliva na svoje izbornike, neka bi za njega (D.ra Vukotića) glasovali pri užem izboru. Pošto se ova kleveta u oči nastajnih izbora i nadalje širi, to je Dr. Vukotić u formi letaka odbio tu klevetu i pozvao klevetnike, da otvoreno izađu sa svojim imenima da može s njima javno obračunati. Izdalo je također letak i nekoliko ugle- dnih izbornika profesora Midžora, koji tu klevetu sa svojim potpisima najenergičnije od prof. Midžora odbijaju. Naši dopisi (Vrijedan propovijednik) — Ove godine imali smo vanrednu prigodu, da slušamo u našem Sv. Vlahu jednog savremena propo- vijednika prošle nedjelje, u ponedjeljak i Ston, 12. travnja. utorak pri običajnoj pobožnosti 40 sati. Oso- bito prvu večer, kad je stonjski izobraženi svijet dupkom ispunio crkvu, čuli smo je- dnu savremenu, aktuelnu temu: O kultur- nom značenju vjere, gdje nijesmo slušali samo citate iz sv. pisma, nego rezultate, današnje znanosti, koja dokašuje, da je ,čo- vjeku“ religija neophodno potrebita. VIč. go- spodin Dn. Neđelko Sabatin, koga ne po- znamo lično, ali koji slovi barem kao uzo» ran i akademski izobražen svećenik, poka- zao je ošobito u prvoj propovijedi, da ima 'sve sposobnosti govornika, koji svojim po- znavanjem znanstvenim i starije i movije svjetske literature zna bujnom dikcijom i pjesničkim zanosom osvojiti svoje slušatelje. Kao izobražen propovijednik govorio nam je u ime razuma bez natruhe klerikalizma — a takovih nam danas treba propovijednika, koji znaju privući masu svojom govorničkom snagom. Zahvaljujemo puno našem revnom i zauzetnom g. župniku i dekanu stonjskom Preč. N. Buntieliću, što nam je dobavio ove godine vrstna propovijednika, ali bilo “bi bolje, da je predložio vič. Sabatinu ak- tuelnije teme ostale 2 večeri, koje bi bile pobudile kod slušatelja i veći interes kao i prva tema. Beč, 15. travnja. (Iz Hrvatskog pripomoćnog društva u Beču). Ovo je društvo obdržavalo dne 4. aprila u prostorijama ,Zum alten Schotten- tor“ 25. glavnu i jubilarnu skupštinu. Na- kon što je konatatiran dovoljan broj članova otvorio je predsjednik odsječni savjetnik S. Urpani skupštinu i pozdravivši prisutne predao riječ tajniku I. Klemenčića i blagaj- niku Dr. F. Gospodnetiću, koji izvijestiše od vanju i stanja društva. Is njihovih proizlazi, da je društvo imalo pri- mitaka 616416 kr., & izdalo je podpora Urpani, odsječni savjetnik, podpresjednici : F. pl. Rubelli, nadsavjetnik i Dr. J. Ska- rica, liječnik, tajnik: Dr. V. Vouk, sveučil. asist., blagajnik: Dr. F. Gospodoetić, minist. podtajnik, odbornici: Dr. T. Matić, prof., Dr. A. Kandiaš, sudac, M. Makale i Aurel Sertić. U revizionalni odbor birani su: F. Paut, inžin., R. Culić, minist, tajnik i Dr. J. Nagy. Na skupštini je osig, teh. gosp. Makale prikazao statistiku društva u čitavih 25 godina opstanka. Iz ove sa velikim marom sastavljene i strukovno uzorno izrađane sta- tistike vidi kako je društvo u ovom odsjeku vremena napredovalo, Osobito pak rapidni napredak zadnjih godina pripisati je radu sadašnjeg odbora. Ovaj statistični prikaz uz historiju razvitka društva izaći će u godi- šnjem i jubilarnom , Vjesniku“, koji će biti tiskan u malo većem obsegu i iz koga će članovi u domovini razabrati društveno stanje. Ovo humanitarno hrv. društvo u Beču zaslužuje prema izvještaju u glavnoj skup- štini ono veliko povjerenje, koje uživa u domovini, te se svojim radom najbolje pre- poručuje svim hrvatskim rodoljubima. Društvena adressa: VIIJ. Lerchenfel- derstr. 44, Gradska kronika. Lične vijesti. Preko uskrsnih blag- dana boravio je u našem gradu vođa tršćans:+ kih Slovenaca Dr. Otokar Rybarž, zastupnik na tršćanskom saboru i bivši zastupnik na carevinskom vijeću. Poslije Uskrsa, U nedjelju nam je osvanuo krasan Uskrs. Ona dva dana uskr- snih blagdana bilo je baš krasno vrijeme te je sva sila naroda vrvila raznim šetalištima naše okolice. Svak se je radovao i veselio, a osobito s razloga, da je već jedan put prošla ta blažena korizma, koja više svakomu dodije i postom i drugim stvarima. Nema nikakove zabave ni ništa. Sada bar dolazi ljeto, gdje ima zabave na pretek i ovamo i onamo, pa se za to svak i raduje, da je došao i prošao Uskrs, koji nam je donio i prestanak dosadne korizme. Trešnja. U ponedjeljak poslije podne tik pred 1 sat osjetio se kratak ali jaki pot- res. Štete nije bilo nikakove. Ovo je naš folj. Pripovijedaju nam pouzdane osobe slijedeći interesantan slučaj. Pred nekoliko dana, kada je bio zaplijenjen list ,Dubrovnik“, jedan je detektiv išao od lokala do lokala, da digne list. Namjerio se tako na jedan lokal, gdje momentano nije bilo gospodara, već samo jedna postarija ženica, koja nije snala čitati. Detektiv zai- šte ,Dubrovnik“, jer da je zaplijenjen. Naša pak ženica neznajući čitati praži mu , Pra- vu“ te mu reče, je li to. Detektiv odgovori : Ne, ne, ovo je naš folj, nego ,, Dubrovnik“. Bez komentara! / Kapetan Caštro odlikovan je zlatnom vojničkom međaljom za zasluge, Jutros mu je metlalja bila podijeljena svečanim nači. nom na gruškom polju u prisustva zbornog zapovjednika F. Z. M. Fanta. U ta je svrhu došla i vojnička glazba iz Hercegnovoga te je sinoć koncertirala pred općinskom ka- vanom, Doprinosi za općinsku glazbu. U idućem broju iznijet ćemo imena gospode, te darovaše fondu naše glazbe lijepe svotice, a bijahu zapriječena prisustvovat akademiji. Akademija općinske glazbe. Ova akademija uspjela je, to možemo reći, preko svakog očekivanja. Uspjeh je bio i moralni i materijalni. Moralni, jer je oza akademija okupila u ponedjeljak na večer u Sokolanu najbiraniju publiku. Tamo se našlo, što hr- vatski i slavenski osjeća. Osobito ističemo veliki broj krasnog spola, a to ističemo sa osobitim zadovoljstvom za to, jer su neki naši časni i prečasni bili počeli nekim vrlo interesantnim načinom agitirati, da dame ne.idu na ovu akademiju. Pobliže ne treba da se izrazujemo, a gospođe i gospođice dubrovačke svojim prisustvom u onako ve- likom broju dale su: najbolji odgovor pro- povijednicima vjere i morala. O pojedinim tačkama programa akade- mije ne ćemo suviše govoriti. Muzika je malo prije 7'/, učinila đir po Placi, pa onda preko Prijekoga te je otišla i na Pile. Masa publike ju je radosno dočekala te ju je pra- tila. Poslije đira otišla je u Sokolanu, gdje je akademija odmah poslije 8 sati započela. O glazbi samoj ćemo reći, da je za početak dobro, a videći onako marnu i radinua upravu uvjereni smo, da će svakim danom ići na bolje. — Osobito nas je ugodno dojmio gu- dalački kvartet, koji je odsvirao tri komada. Poslije ovoga je došlo pjevanje našega opće ljubljenog Nikše pl. Ghetaldi, koga je na glasoviru pravom virtuoznošću pratila dra- žesna i simpatična gospođica Ilka Martec- chini, koja je dobila od odbora krasan bou- quet cvijeća. Naravno da je publika poslije pjevanja honorirala bornim pljeskom koliko g.đicu Martecchini toliko našega vrloga D.ra Nikšu. Sada je slijedila šaljiva igra ,,Ljuba- vno pismo“, koja je vrlo ugodno zabavljala publiku. Smijeha je bila na pretek, za što se poskrbio poznati gospar Ilija Nardelli, koji je kao uvijek svoju ulogu sjajno odigrao. Iza predstave je započeo ples. U 12 sati je bila zajednička: večera. Preko večere nazdravio je Dr. Miće Mičić upravi glazbe te je istakao vrline čitave uprave,.a nadasve njenog vrijednog predsjednika D.ra de Gri- sogono. Ovaj se je na pozdravu zahvalio te je rekao, da hvala ide ne njega već njegove suradnike, koji su svi pregli, da akademija što sjajnije uspije. U svom se govoru do- takao glazbe i njezine zadaće, Rekuo je da će općinska glazba imati veliki zadatak, da širi hrvatsku i slavensku glazbenu umjetnost te također i iz svjetske glazbe sve, što bude lijepo i umjetničko. U svom se govoru do- takao i našega umjetnika Meštrovića, koji je u Rimu prodičio sebe i hrvatski narod. Izazvan govorom savjetnika g. Ivanu deo Grisogono progovorio je i upravitelj, mje sne preparandije g. Antun Kriletić. Govorio je o onim velikim uspjesima, koje naš Me- štrović u vječnom gradu Rimu bere, . On kao pastirski sin dovinuo se nečuvene slave. Bez škola i nauke dopeo se visokog ste- pona te jo prama tomu prava slika, naroda našega, koji krije u sebi nešto, što će kad - li tad li provaliti na površinu elementarnom ' snagom i pokazati, kao što je i Meštrović pokazao, što može, Govor upravitelja Kri- letića bio je burno pozdravljen te je na pre- dlog govornika odmah bilo odlučeno, da se pošalje sa strane dubrovačkog građanstva