Strana 2.

CRVENA HRVATSKA“.

Broj 31.

 

Bokokotorski kotar, Odjeci zadnjeg na-
knadnog izbora još odjekuju. Opet će se za
mandat natjecati isti kandidati, naime Dr.

Božidar Vukotić i Dr. Rudolf Sardelić. U

izbornoj vrućici ljudi D.ra Sardelića doba-
ciše krvavu klevetu D.ru Vukotiću i nje-
govim ljudima. Rekoše ništa manje, nego
da je Dr. Vukotić potkupio profesora Mid-
žora, da upliva na svoje izbornike, neka bi
za njega (D.ra Vukotića) glasovali pri užem
izboru.

Pošto se ova kleveta u oči nastajnih
izbora i nadalje širi, to je Dr. Vukotić u
formi letaka odbio tu klevetu i pozvao
klevetnike, da otvoreno izađu sa svojim
imenima da može s njima javno obračunati.

Izdalo je također letak i nekoliko ugle-
dnih izbornika profesora Midžora, koji tu
klevetu sa svojim potpisima najenergičnije
od prof. Midžora odbijaju.

Naši dopisi

(Vrijedan propovijednik) — Ove godine
imali smo vanrednu prigodu, da slušamo u
našem Sv. Vlahu jednog savremena propo-
vijednika prošle nedjelje, u ponedjeljak i

 

Ston, 12. travnja.

utorak pri običajnoj pobožnosti 40 sati. Oso-

bito prvu večer, kad je stonjski izobraženi
svijet dupkom ispunio crkvu, čuli smo je-
dnu savremenu, aktuelnu temu: O kultur-
nom značenju vjere, gdje nijesmo slušali
samo citate iz sv. pisma, nego rezultate,
današnje znanosti, koja dokašuje, da je ,čo-
vjeku“ religija neophodno potrebita. VIč. go-
spodin Dn. Neđelko Sabatin, koga ne po-
znamo lično, ali koji slovi barem kao uzo»
ran i akademski izobražen svećenik, poka-
zao je ošobito u prvoj propovijedi, da ima
'sve sposobnosti govornika, koji svojim po-
znavanjem znanstvenim i starije i movije
svjetske literature zna bujnom dikcijom i
pjesničkim zanosom osvojiti svoje slušatelje.
Kao izobražen propovijednik govorio nam
je u ime razuma bez natruhe klerikalizma —
a takovih nam danas treba propovijednika,
koji znaju privući masu svojom govorničkom
snagom. Zahvaljujemo puno našem revnom
i zauzetnom g. župniku i dekanu stonjskom
Preč. N. Buntieliću, što nam je dobavio
ove godine vrstna propovijednika, ali bilo

“bi bolje, da je predložio vič. Sabatinu ak-

tuelnije teme ostale 2 večeri, koje bi bile
pobudile kod slušatelja i veći interes kao i
prva tema.

Beč, 15. travnja.

(Iz Hrvatskog pripomoćnog društva u
Beču). Ovo je društvo obdržavalo dne 4.

aprila u prostorijama ,Zum alten Schotten-
tor“ 25. glavnu i jubilarnu skupštinu. Na-
kon što je konatatiran dovoljan broj članova
otvorio je predsjednik odsječni savjetnik S.
Urpani skupštinu i pozdravivši prisutne
predao riječ tajniku I. Klemenčića i blagaj-

niku Dr. F. Gospodnetiću, koji izvijestiše
od

vanju i stanja društva. Is njihovih

proizlazi, da je društvo imalo pri-
mitaka 616416 kr., & izdalo je podpora

Urpani, odsječni savjetnik, podpresjednici :
F. pl. Rubelli, nadsavjetnik i Dr. J. Ska-
rica, liječnik, tajnik: Dr. V. Vouk, sveučil.
asist., blagajnik: Dr. F. Gospodoetić, minist.
podtajnik, odbornici: Dr. T. Matić, prof.,
Dr. A. Kandiaš, sudac, M. Makale i Aurel
Sertić. U revizionalni odbor birani su: F.
Paut, inžin., R. Culić, minist, tajnik i
Dr. J. Nagy.

Na skupštini je osig, teh. gosp. Makale
prikazao statistiku društva u čitavih 25
godina opstanka. Iz ove sa velikim marom
sastavljene i strukovno uzorno izrađane sta-
tistike vidi kako je društvo u ovom odsjeku
vremena napredovalo, Osobito pak rapidni
napredak zadnjih godina pripisati je radu
sadašnjeg odbora. Ovaj statistični prikaz uz
historiju razvitka društva izaći će u godi-
šnjem i jubilarnom , Vjesniku“, koji će biti
tiskan u malo većem obsegu i iz koga će
članovi u domovini razabrati društveno
stanje.

Ovo humanitarno hrv. društvo u Beču
zaslužuje prema izvještaju u glavnoj skup-
štini ono veliko povjerenje, koje uživa u
domovini, te se svojim radom najbolje pre-
poručuje svim hrvatskim rodoljubima.

Društvena adressa: VIIJ. Lerchenfel-
derstr. 44,

Gradska kronika.

Lične vijesti. Preko uskrsnih blag-
dana boravio je u našem gradu vođa tršćans:+
kih Slovenaca Dr. Otokar Rybarž, zastupnik
na tršćanskom saboru i bivši zastupnik na
carevinskom vijeću.

Poslije Uskrsa, U nedjelju nam je
osvanuo krasan Uskrs. Ona dva dana uskr-
snih blagdana bilo je baš krasno vrijeme te
je sva sila naroda vrvila raznim šetalištima
naše okolice. Svak se je radovao i veselio,
a osobito s razloga, da je već jedan put
prošla ta blažena korizma, koja više svakomu
dodije i postom i drugim stvarima. Nema
nikakove zabave ni ništa. Sada bar dolazi
ljeto, gdje ima zabave na pretek i ovamo
i onamo, pa se za to svak i raduje, da je
došao i prošao Uskrs, koji nam je donio i
prestanak dosadne korizme.

 

Trešnja. U ponedjeljak poslije podne
tik pred 1 sat osjetio se kratak ali jaki pot-
res. Štete nije bilo nikakove.

Ovo je naš folj. Pripovijedaju nam
pouzdane osobe slijedeći interesantan slučaj.
Pred nekoliko dana, kada je bio zaplijenjen
list ,Dubrovnik“, jedan je detektiv išao od
lokala do lokala, da digne list. Namjerio se
tako na jedan lokal, gdje momentano nije
bilo gospodara, već samo jedna postarija
ženica, koja nije snala čitati. Detektiv zai-
šte ,Dubrovnik“, jer da je zaplijenjen. Naša
pak ženica neznajući čitati praži mu , Pra-
vu“ te mu reče, je li to. Detektiv odgovori :
Ne, ne, ovo je naš folj, nego ,, Dubrovnik“.
Bez komentara! /

Kapetan Caštro odlikovan je zlatnom
vojničkom međaljom za zasluge, Jutros mu
je metlalja bila podijeljena svečanim nači.
nom na gruškom polju u prisustva zbornog
zapovjednika F. Z. M. Fanta. U ta je svrhu
došla i vojnička glazba iz Hercegnovoga te
je sinoć koncertirala pred općinskom ka-
vanom,

 

Doprinosi za općinsku glazbu. U
idućem broju iznijet ćemo imena gospode,
te darovaše fondu naše glazbe lijepe svotice,
a bijahu zapriječena prisustvovat akademiji.

Akademija općinske glazbe. Ova
akademija uspjela je, to možemo reći, preko
svakog očekivanja. Uspjeh je bio i moralni
i materijalni. Moralni, jer je oza akademija
okupila u ponedjeljak na večer u Sokolanu
najbiraniju publiku. Tamo se našlo, što hr-

vatski i slavenski osjeća. Osobito ističemo

veliki broj krasnog spola, a to ističemo sa
osobitim zadovoljstvom za to, jer su neki
naši časni i prečasni bili počeli nekim vrlo
interesantnim načinom agitirati, da dame
ne.idu na ovu akademiju. Pobliže ne treba
da se izrazujemo, a gospođe i gospođice
dubrovačke svojim prisustvom u onako ve-
likom broju dale su: najbolji odgovor pro-
povijednicima vjere i morala.

O pojedinim tačkama programa akade-
mije ne ćemo suviše govoriti. Muzika je
malo prije 7'/, učinila đir po Placi, pa onda
preko Prijekoga te je otišla i na Pile. Masa
publike ju je radosno dočekala te ju je pra-
tila. Poslije đira otišla je u Sokolanu, gdje
je akademija odmah poslije 8 sati započela.
O glazbi samoj ćemo reći, da je za početak
dobro, a videći onako marnu i radinua upravu
uvjereni smo, da će svakim danom ići na
bolje. — Osobito nas je ugodno dojmio gu-
dalački kvartet, koji je odsvirao tri komada.
Poslije ovoga je došlo pjevanje našega opće
ljubljenog Nikše pl. Ghetaldi, koga je na
glasoviru pravom virtuoznošću pratila dra-
žesna i simpatična gospođica Ilka Martec-
chini, koja je dobila od odbora krasan bou-
quet cvijeća. Naravno da je publika poslije
pjevanja honorirala bornim pljeskom koliko
g.đicu Martecchini toliko našega vrloga D.ra
Nikšu. Sada je slijedila šaljiva igra ,,Ljuba-
vno pismo“, koja je vrlo ugodno zabavljala
publiku. Smijeha je bila na pretek, za što
se poskrbio poznati gospar Ilija Nardelli,
koji je kao uvijek svoju ulogu sjajno
odigrao.

Iza predstave je započeo ples. U 12
sati je bila zajednička: večera. Preko večere
nazdravio je Dr. Miće Mičić upravi glazbe
te je istakao vrline čitave uprave,.a nadasve
njenog vrijednog predsjednika D.ra de Gri-
sogono. Ovaj se je na pozdravu zahvalio te
je rekao, da hvala ide ne njega već njegove
suradnike, koji su svi pregli, da akademija
što sjajnije uspije. U svom se govoru  do-
takao glazbe i njezine zadaće, Rekuo je da
će općinska glazba imati veliki zadatak, da
širi hrvatsku i slavensku glazbenu umjetnost
te također i iz svjetske glazbe sve, što bude
lijepo i umjetničko. U svom se govoru do-
takao i našega umjetnika Meštrovića, koji
je u Rimu prodičio sebe i hrvatski narod.
Izazvan govorom savjetnika g. Ivanu deo
Grisogono progovorio je i upravitelj, mje
sne preparandije g. Antun Kriletić. Govorio
je o onim velikim uspjesima, koje naš Me-
štrović u vječnom gradu Rimu bere, . On
kao pastirski sin dovinuo se nečuvene slave.
Bez škola i nauke dopeo se visokog ste-
pona te jo prama tomu prava slika, naroda
našega, koji krije u sebi nešto, što će kad -
li tad li provaliti na površinu elementarnom '
snagom i pokazati, kao što je i Meštrović
pokazao, što može, Govor upravitelja Kri-
letića bio je burno pozdravljen te je na pre-
dlog govornika odmah bilo odlučeno, da se
pošalje sa strane dubrovačkog građanstva