0) 05 0 > omanje Bik A dia ne aš ona 2 ak = ari i a AO ska ia mamma a tim — mmm mmm a CC ———_———<—m<=<—=——=——.=— * m E NESRNIPSNIAIJSNJENIJNRJRJRASSSNEISH CRVENA HRVATSK ODGOVORNI UREDNIK : IVO ARSETE ERRRANRJEPNNRAJSN=NaE;NAIIJNININEIJNRt = EEEESSEEEEEEENSESIINNISIIunc = PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA E [ [ [ [] [ [ PO RETKU, A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI i: VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uz RAZ- CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- BROVNIK IZA AUSTRO-UGARSKU 'NA_GO- DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO KRUNA 10.— I POŠTARSKI TROŠKOVI. KO NE VRATI LIST — KAD MU PRETPLATA MINE — SMATRA SE PREDBROJEN ZA s i Cene PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVL A+ i Bg DOPISI UREDNIŠTVU LISTA ; ZA IZJAVE MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA DOŠASTO POLUGODIŠTE. 88489%R2GOa G98& POJEDINI BROJ 10 PARA £888 = NEPRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA IZLAZI SVAKE SRIJEDE SUBOTE. IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR. God. XXI. DUBROVNIK, 29. APRILA 1911. Broj 34. Sutra se navršuju 24 decenija, navršuje se punih 240 godina, da su u Bečkom Novom Mjestu od krvni- čkog mača izgubili svoje ruse glave dva hrvatska velikana, dva muče- nika grof Petar Zrinjski i knez Fran Krsto Frankopan. Dne 30. travnja 1671, padoše glave naših mučenika, padoše jer ljubiše domovinu svoju i narod svoj. Padoše nevjerom domamljeni u Beč, padoše iza kako je pogažena poštena riječ, padoše proti svakoj pravdi i pravici. Njihove kosti nalaze se još uvijek u Bečkom Novom Mjestu, nalaze se daleko od svoje domovine, za koju su pali. Nalaze se u tuđinskoj zemlji, u onoj zemlji, koja im je skovala krvnički mač_i dala onu ruku, koja im je pravednim odrubila glave. I poslije toliko decenija, vijekova, dušmani naroda našega ne dadu, da se one svete kosti prenesu u domo- vinu. Boje se valjda, da one kosti ne bi oplodili zemlju našu novim ži- votom, novim pobudama i novim te- žnjama. Kao da se Austrija boji ovih dvaju mrtvih Hrvata više nego svih živih skupa. Od nekoliko godina Hrvati, u pr- vom redu omladina naša hodočasti svake godine u Bečko Novo Mjesto, da se pokloni !prahu velikih muče- nika; hodočasti, da napoji svoje srce novim mislima i novim životom, ži- votom slobode, životom pregaranja i žrtvovanja za slobodu naroda. Polazi da vidi tragove hrvatske mučeničke krvi na krvničkom beč- kom maču; polazi da zaškripi zubima, da se napoji mržnjom i željom za osvetom ..... Omladino hrvatska, koja se kla- njaš ovim svetim kostima, koja se klanjaš ideji, za koju su pali Zrinj- ski i Frankopan, crpi nauku iz nji- hove tragedije. Ovdje viđi, tko je neprijatelj naroda našega, o" ga i ne zaboravi ga. Fuzija Jadranske i Hrvatsko Njeresijske Banke Dandanas na svakom polju pri- vrede može da unosno radi i napre- duje samo veliki kapito. To vidimo u trgovini, obrtu, industriji, pa i u novčarstvu. Svaki čovjek od posla ili onaj koji prati ekonomna pitanja to zna i razumije. U Engleškoj, Franceskoj i Nje- mačkoj opaža se sveopća koncentra- cija kapitala u svrhu ojačanja #a- znih poduzeća, a naročito se to opaža kod banaka. Uigevim zemlja- ma, koje prednjače usBuropi svojim ekonomnim napredk je samo nekoliko vel zavoda, u njima je koncentriran cijeli ekonomni život naroda, a mali zavodi bore se za opstanak. Ekonomni razvitak našega naroda na Jugu, donio je sobom, kod Hr- vata, Srba i Slovenaca, osnutak ra- znih omanjih i lokalnih banaka, koje u opće dobro napreduju, ali se osijeća pomanjkanje velikog jednog zavoda, koji bi velikim kapitalom, dotjeranom organizacijom i modernom banko- vnom tehnikom mogao da se takmi sa zavodima prvog reda, koji prodiru poslovanjem u naše zemlje, a nijesu ni naši ni nama prijatelji. Da se učini prvi korak koncen- traciji domaćeg kapitala i u svrhu, da se po proračunanom planu stvori ovdje na Jugu domaći zavod prvog reda, koji će pružati potpunu soli- dnost domaćim kapitalistima,a prama vani steći i čuvati dostojan prestiž i uvaženje, te biti esponentom eko- nomične narodne snage, bez razlike plemena, uprave Hrvatske vjeresij- ske banke u Dubrovniku i Jadran- ske banke u Trstu, došle su do osvjedočenja i zaključka da se oba zavoda fuzioniraju. Prama tome zaključku, bude li odobren od glavne skupštine, sadaš- nja Hrvatska vjerosijka banka pro- mijenila bi ime i prozvala bi se Ja- dranskom bankom. Pod tim imenom novi zavod bi bio zastupan u svim prometnim mje- stima duž cijele obale Jadranskoga mjerodavnd ; mora, te bi imao sada svoja sjedišta u Trstu, Ljubljani, Opatiji, Zadru, Spljetu i Dubrovniku, a u kratko bi. se ta mreža znatno rasprostranila. Jedinstveni novi zavod imao bi odmah 8,000.000 kruna glavnice i 600.000 reseve, te bi mu sa drugim poslovnim sredstvima stalo za raspo- loženje ukupno okolo 30 milijona kruna. Ostvari li se zamisao: daljnih kon- centracija mogli bismo imati u ne- posrednoj budućnosti i kroz kratko vrijeme narodni zavod od jedno 20 milijona vlastitog kapitala, sa nov- čanim sredstvima od ukupno 60—70 milijoha kruna, koji bi se, tako jak, mogao da lijepo i brzo dalje poste- peno razvija. Takov zavod imao bi dovoljno snage, da zapriječi infiltra- ciju tuđega kapitala i da nas obrani od svih pogubnih poslijedica koje nastaju. Pred tako opsežnom zamisli mo- raju, da prestanu svi osobni i lokalno- kampanilistički obziri, što su Du- brovčani odmah shvatili, te su da- pače pitanje potakli, a kako smo obaviješteni i po drugim mjestima nailazi na shvaćanje i sveopće odo- bravanje. Glasovi novina o fuzgiji : »N. Jedinstvo“ popraćuje vijest - o fuziji ovim razmišljanjima : U zadnjem ,Riječškom Novom Listu“ čitali smo vijest, da se je ,Hrvatska Vjere- sijska Banka“ u Dubrovniku, koja imade svoju podružnicu i u Spljetu, fuzionisala sa «Jadranskom Bankom“ u Trstu. Ne znamo koliko je istine u toj vijesti, ali ćemo reći, ako se je ta fuzija već i zbila, ili ako postoje ma samo pregovori o tome, da nam je milo. Hrvatska Vjeresijska Banka u Dubrov- niku počela je svoje djelovanje čedno go- dine 1903 sa kapitalom od samih kr. 500.000, & danas, sa svojim filialkama posluje po ci- jeloj Dalmaciji, glavnicu je početvorostručila tako, da iznaša kr, 2,000.000, primakla je preko kr. 260.000 rezervnog fonda i posto- jano kroz sve ove godine dala je svojim dioničarima dividendu od 6%. : Jadranska pak Banka u Trstu bi ute meljčna godine 1905 sa ograničenom glavni- com od kr. 1,000,000, danas povisila je tu glavnicu na kr. 6,000:000, dok imade vladino 65