0) 05 0 > omanje Bik A dia ne aš ona 2 ak = ari i a AO ska ia

mamma a tim

— mmm mmm a CC ———_———<—m<=<—=——=——.=—
*

m E NESRNIPSNIAIJSNJENIJNRJRJRASSSNEISH

CRVENA HRVATSK

ODGOVORNI UREDNIK : IVO ARSETE

ERRRANRJEPNNRAJSN=NaE;NAIIJNININEIJNRt = EEEESSEEEEEEENSESIINNISIIunc
= PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
E [ [ [ [] [ [ PO RETKU, A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI
i: VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uz RAZ-

CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU-
BROVNIK IZA AUSTRO-UGARSKU 'NA_GO-
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 10.— I POŠTARSKI TROŠKOVI. KO
NE VRATI LIST — KAD MU PRETPLATA
MINE — SMATRA SE PREDBROJEN ZA

 

s

 

i Cene
PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVL A+ i Bg
DOPISI UREDNIŠTVU LISTA ; ZA IZJAVE

MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA

DOŠASTO POLUGODIŠTE. 88489%R2GOa G98& POJEDINI BROJ 10 PARA £888 = NEPRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA

IZLAZI SVAKE SRIJEDE

SUBOTE.

IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR.

 

God. XXI.

DUBROVNIK, 29. APRILA 1911.

Broj 34.

 

Sutra se navršuju 24 decenija,
navršuje se punih 240 godina, da su
u Bečkom Novom Mjestu od krvni-
čkog mača izgubili svoje ruse glave
dva hrvatska velikana, dva muče-
nika grof Petar Zrinjski i knez Fran
Krsto Frankopan.

Dne 30. travnja 1671, padoše
glave naših mučenika, padoše jer
ljubiše domovinu svoju i narod svoj.
Padoše nevjerom domamljeni u Beč,
padoše iza kako je pogažena poštena
riječ, padoše proti svakoj pravdi i
pravici.

Njihove kosti nalaze se još uvijek
u Bečkom Novom Mjestu, nalaze se
daleko od svoje domovine, za koju
su pali. Nalaze se u tuđinskoj zemlji,
u onoj zemlji, koja im je skovala
krvnički mač_i dala onu ruku, koja
im je pravednim odrubila glave.

I poslije toliko decenija, vijekova,
dušmani naroda našega ne dadu, da
se one svete kosti prenesu u domo-
vinu. Boje se valjda, da one kosti
ne bi oplodili zemlju našu novim ži-
votom, novim pobudama i novim te-
žnjama. Kao da se Austrija boji ovih
dvaju mrtvih Hrvata više nego svih
živih skupa.

Od nekoliko godina Hrvati, u pr-
vom redu omladina naša hodočasti
svake godine u Bečko Novo Mjesto,
da se pokloni !prahu velikih muče-
nika; hodočasti, da napoji svoje srce
novim mislima i novim životom, ži-
votom slobode, životom pregaranja i
žrtvovanja za slobodu naroda.

Polazi da vidi tragove hrvatske
mučeničke krvi na krvničkom beč-
kom maču; polazi da zaškripi zubima,
da se napoji mržnjom i željom za
osvetom .....

Omladino hrvatska, koja se kla-
njaš ovim svetim kostima, koja se
klanjaš ideji, za koju su pali Zrinj-
ski i Frankopan, crpi nauku iz nji-
hove tragedije. Ovdje viđi, tko je
neprijatelj naroda našega, o"
ga i ne zaboravi ga.

Fuzija Jadranske i Hrvatsko Njeresijske Banke

Dandanas na svakom polju pri-
vrede može da unosno radi i napre-
duje samo veliki kapito. To vidimo
u trgovini, obrtu, industriji, pa i u
novčarstvu. Svaki čovjek od posla
ili onaj koji prati ekonomna pitanja
to zna i razumije.

U Engleškoj, Franceskoj i Nje-
mačkoj opaža se sveopća koncentra-
cija kapitala u svrhu ojačanja #a-
znih poduzeća, a naročito se to
opaža kod banaka. Uigevim zemlja-
ma, koje prednjače usBuropi svojim
ekonomnim napredk
je samo nekoliko vel zavoda, u
njima je koncentriran cijeli ekonomni
život naroda, a mali zavodi bore se
za opstanak.

Ekonomni razvitak našega naroda
na Jugu, donio je sobom, kod Hr-
vata, Srba i Slovenaca, osnutak ra-
znih omanjih i lokalnih banaka, koje
u opće dobro napreduju, ali se osijeća
pomanjkanje velikog jednog zavoda,
koji bi velikim kapitalom, dotjeranom
organizacijom i modernom banko-
vnom tehnikom mogao da se takmi
sa zavodima prvog reda, koji prodiru
poslovanjem u naše zemlje, a nijesu
ni naši ni nama prijatelji.

Da se učini prvi korak koncen-
traciji domaćeg kapitala i u svrhu,
da se po proračunanom planu stvori
ovdje na Jugu domaći zavod prvog
reda, koji će pružati potpunu soli-
dnost domaćim kapitalistima,a prama
vani steći i čuvati dostojan prestiž
i uvaženje, te biti esponentom eko-
nomične narodne snage, bez razlike
plemena, uprave Hrvatske vjeresij-
ske banke u Dubrovniku i Jadran-
ske banke u Trstu, došle su do
osvjedočenja i zaključka da se oba
zavoda fuzioniraju.

Prama tome zaključku, bude li

odobren od glavne skupštine, sadaš-

nja Hrvatska vjerosijka banka pro-
mijenila bi ime i prozvala bi se Ja-
dranskom bankom.

Pod tim imenom novi zavod bi

bio zastupan u svim prometnim mje-
stima duž cijele obale Jadranskoga

mjerodavnd ;

mora, te bi imao sada svoja sjedišta
u Trstu, Ljubljani, Opatiji, Zadru,

Spljetu i Dubrovniku, a u kratko bi.
se ta mreža znatno rasprostranila.

Jedinstveni novi zavod imao bi
odmah 8,000.000 kruna glavnice i
600.000 reseve, te bi mu sa drugim
poslovnim sredstvima stalo za raspo-
loženje ukupno okolo 30 milijona
kruna.

Ostvari li se zamisao: daljnih kon-
centracija mogli bismo imati u ne-
posrednoj budućnosti i kroz kratko
vrijeme narodni zavod od jedno 20

milijona vlastitog kapitala, sa nov-

čanim sredstvima od ukupno 60—70
milijoha kruna, koji bi se, tako jak,
mogao da lijepo i brzo dalje poste-
peno razvija. Takov zavod imao bi
dovoljno snage, da zapriječi infiltra-
ciju tuđega kapitala i da nas obrani
od svih pogubnih poslijedica koje
nastaju.

Pred tako opsežnom zamisli mo-
raju, da prestanu svi osobni i lokalno-
kampanilistički obziri, što su Du-
brovčani odmah shvatili, te su da-
pače pitanje potakli, a kako smo
obaviješteni i po drugim mjestima
nailazi na shvaćanje i sveopće odo-

bravanje.

Glasovi novina o fuzgiji :

»N. Jedinstvo“ popraćuje vijest -
o fuziji ovim razmišljanjima :

U zadnjem ,Riječškom Novom Listu“
čitali smo vijest, da se je ,Hrvatska Vjere-
sijska Banka“ u Dubrovniku, koja imade
svoju podružnicu i u Spljetu, fuzionisala sa

«Jadranskom Bankom“ u Trstu.

Ne znamo koliko je istine u toj vijesti,
ali ćemo reći, ako se je ta fuzija već i zbila,
ili ako postoje ma samo pregovori o tome,
da nam je milo.

Hrvatska Vjeresijska Banka u Dubrov-
niku počela je svoje djelovanje čedno go-
dine 1903 sa kapitalom od samih kr. 500.000,
& danas, sa svojim filialkama posluje po ci-
jeloj Dalmaciji, glavnicu je početvorostručila
tako, da iznaša kr, 2,000.000, primakla je
preko kr. 260.000 rezervnog fonda i posto-
jano kroz sve ove godine dala je svojim
dioničarima dividendu od 6%.

: Jadranska pak Banka u Trstu bi ute
meljčna godine 1905 sa ograničenom glavni-
com od kr. 1,000,000, danas povisila je tu
glavnicu na kr. 6,000:000, dok imade vladino

65