= g) RO ES eri EO No koi i ze e. mo Strana 2. % CRVENA HRVATSKA“. Broj 34. ovlaštenje, da ju povisi za daljnjih 6,000.000 kruna, i po tome do kr. 12,000.000, prima- kla je rezervni fond od preko 300.000, te je i ona davala postojano svojim dioničarima dividendu od 6%, Fuzijom ovih dviju banaka došlo bi se do jednog zavoda, koji bi odmah raspola- gao glavnicom od 8,000.000 i sa rezervami od preko kr. 600.000 te koji već sada po- slauje u svim našim zemljama jer imade u Trstu svoju centralu, a filijalke u Ljubljani, Opatiji, Zadru, Šibeniku, Spljetu i Dubrov- niku, te po tome bio bi ne samo najveći naš novčani zavod, već bi ujedno bio važan faktor u ekonomnom životu cijele Monarkije, a odlučujući pak u gospodarstvenim našim prilikam. . Kod nas, gdje imade silesija i malih banaka i zavoda, osjeća se baš potreba cen- tralnog takvog zavoda, koji ne samo da bi okupio oko sebe manje zavode, ali koji bi bio kadar, do prigode i u slučaja krize da zaštiti te manje zavode, koji su inače pre- pušteni sami sebi i, što je gore, konkuren- ciji tuđega kapitala, te po tome i naše ze- mlje izložene infiltraciji tuđih zavoda. Postepeno+pak i, kako smo gore istakli, lijepo razvijanje obiju tih zavoda, kad bi se u jedan zavod složili, najbolje nam jamče, da će — bilo samostalnim svojim radom bilo drugim uspjelim kombinacijama i sret- nim grupacijama, — mne samo još većma povisiti poslovnu glavnicu, već i širiti svoje djelovanje i po drugim našim provincijama i tako postati zavodom koji će se uspješno moći takmiti sa najvećim bankama Monar- kije, i što je glavno, biće naše domaće po- duzeće. Kako već prije istakosmo, ako ova vijest odgovara istini, tada ovaj korak od srca pozdravljamo. »Narodni list“ piše pod naslovom : Veliki novčani zavod na Jadranu. Za- ključeno je, da se Jadranska banka u Trstu i Hrvatska vjeresijska banka u Dubrovniku fuzioniraju u jedan zavod sa osam» milijuna dioničke glavnice. Ovaj će zavod imati svoje podružnice u Opatiji, Ljubljani, Dubrovniku, Splitu, Šibeniku i Zadra. Sva je prilika, da će u ovu fuziju stupiti i Ljubljanska banka, koja ima svoju podružnicu u Splitu. I tako bi se stvorio jedan veliki slavenski novčani zavod na Jadranu. Jadranska banka, koja je stupila u ži- vot pred malo više od 5 godina i imala tada samo 6 činovnika, brojit će sada oko 100 činovnika, te smo čvrsto osvjedočeni, da se ovom zavodu otvara velika budućnost. »R. Novi list“ javljajuć vijest na- dodaje : Hrvatska vjeresijska banka u Dubrov- niku osnovana god. 1902. s prvobitnom dio- ničkom glavnicom K 500000, povisila je svoj kapital god. 1907. na K 1,000.000 i god. 1910. na K 2,000.000, osnovala je svoje filijalke u Spljetu, Šibeniku i Zadru, te si je stekla svojim solidnim poslovanjem i spre- tnim vodstvom sveobće pouzdanje mjeroda- vnih dalmatinskih krugova. Također imeno- vanje tog zavoda pobočnicom Austro-ugar- ske banke svjedoči o pouzdanju tog najve- ćeg financijalnog zavoda naše monarhije. Sa preuzimanjem tog zavoda postaje Jadranska Banka, u kojoj složno djeluje slo- venski, hrvatski i srpski kapital, najvećim austrijskim jugoslavenskim zavodom, povi- sujuć svoju dioničku glavnicu od K 6,000.000 na K 8,000.000. Uračupavši pako pričuvne zaklade i uloške obaju zavoda raspolagati će glavnicom iznad K 30,000.000. 'Taj korak Jadranske Banke, kojim pro- širaje svoj djelokrux izvan Trsta, Ljubljane i Opatije u Dubrovnik, Spljet, Zadar i Ši- benik, znači napredak našeg novčarstva, te možemo čestitati upravama obiju zavoda, što su znale podrediti event. osobna pitanja skupnom, koristnom narodno-gospodarstve- nom cilju. * * o & Neke novine, očito zlo informi- rane, govore o: preuzimanju Hrvat- ske vjeresijske banke sa strane Ja- dranske banke, dok se u istinu radi o fuziji obih zavoda pod imenom »Jadranske banke“. Domaće vijesti. Naknadni izbor u Hrvatskoj. U donjem kotaru u Osijeku, koji je ostao ispražnjen smrću Dra Neumanna, kandidirati će u ime hrvatsko -srpske _ koalicije Bogdan Penjić, koji je i prošlih izbora tamo kandidirao te je propao za samih 7 glasova. U ime vlade se veli, da bi mogao kandidirati upravitelj pravosudnog vladinog odijela 'Broschan ili predstojnik nastavne Dr. Amruš. Nezavisni središnji klub misli kandidirati sveučilišnog profesora Polića. Sastanak carevinskog vijeća. Praški ,,Na- rodni Listy“ javljaju, da će se odmah pos- lije obavljenih izbora sastati carevinsko vi- jeće na zasijedanje, koje bi trajalo od 12 srpnja do 4 kolovoza. Zajednički sabor. U utorak je nastavio svoje zasijedanje zajednički sabor u Pešti. Predsjednik Berzeviczy spomenuo je toplim riječima smrt predsjednika hrvatskog sabora Dra Neumanna. Komemoracija ova na zak- ljučak zastupničke kuće uvrštena je u za. pisnik. Zatim se nastavila rasprava o produ- duljenju indemniteta. Raskol među Franko-furtimašima. Jav- ljaju iz Zagreba, da će doći bo raskoba među franko-furtimašima. Frankovci bi se imali odijeliti od furtimaša. Osnovali bi poseban list, združili bi se eyentualno sa seljačkom strankom te bi se zajednički dali u slažbu sadanje vlade. Furtimaši bi ostali po strani i čekali zgodan čas. Jedino se za Dra Milo- bara veli, da bi mogao uskočiti iz furtimaš- kog u frankovački tor. Idemo da vidimo. Naši dopisi Babinopolje, 14. travnja. (Gospodarske bilješke), Kako u zadnjem dopisu javih, da ću Vas ponovno izvjestiti o položaju ljetine prem se onda činilo pre- rano govoriti o drugim 'granama gospodar- stvo, ali na žalost na 11. tek. mj. u jutro pozeb je uništila vinograde za jednu polo- vinu po svijem poljima ovoga otoka. Štete s ——————>>>>>>>m=mmmmmmm=mnmm>mmmmmmmmmmgr ===> O. Dračevac: Pobjeda ljubavi. (Pripovijest iz života južnodalmatinskih otočana). = (nastavak) (13) Sasvim tim nije ipak mogla odoljeti, a da ga jednom ne upita: — Petre, što si tako žalostan, otkrijmi, što ti je na srcu? On je ljubezno pogleda i, neobično, s jedva vidljivim osmijehom odvrati : — Ljubim majko! — Kate je znala koga, uzdahne — gušeći taj uzdah — ali ga ipak upita: — Koga Petre? — Mariju Kosović — odgovori na oko mirno sin, a majka viđe da mu se oči na to pomutile kao da će zaplakati nu ne za- plače. Nije ga više pitala ništa, a on bez ri- ječi iziđe van. Kata je tužno za njim po- gledala, a kad ga više nije vidjela, izvađi ubras, prinese ga k očima i brizne u Maik iu & ii e dnje.... Ona ga tužno dočeka, što nije bilo ništa osobito, a on sjede za stol, gdje mu žena do brzo donese doručak, pak se posadi prama njemu. On je čudno pogleda, jer tako nije običavalo biti, nu odmah mu- čke svrati s nje pogled i ne reče ni riječi. Kate ga je bolno gledala i nije mogla sta- jati u potpunom muku, jer bi kadkada ne- nadno i preko svoje volje uzdahla. Ivan je jco i sam sobom ko zabavljen bio, nu ipak mu ti uzdasi ne izbjegoše. Bio je nemiran, zato prestane blagovati, pak će, okrenuv se ženi : — Što ti je? Ona još dublje nego li prije uzdahne i ne odgovori mu ništa. — Reci! — opet će on. — Žalim jadnoga Petra — odgovori napokon. — Zar ti je štogod rekao? — Jest. — Što? : — Da ljubi Mariju glavarevu, Zadnjih je dana postao nešto odveć mučaljiv i za- mišljen; bojim se, da mu se štogod ne do- godi. Bez nje mu, vidim, nema mira, & možda ni života, jer je oslabio isko. Što ćemo dakle? — sam svena jedanput Kate. On joj na prvi mah ne odgovori ništa, ko da se je zamislii. »Nemam nikoga nego njega, pak zar da i njega izgubim? — Da izgubim — polako je i uvijek promišljajući u sebi ponavljao — jer kako da mu pomo- gnem? — Kao da traži odgovor, pogleda na ženu i pogledi im se susreše. Naglo se zatim digne sa svog mjesta, te kao da se hoće riješiti ovih nesrećnih ali na njegovu žalost, istinitih misli, brzo izgovori: — Ja neznam — i iziđe van. Žena mu je još neko vrijeme stajala kod stola. Mužev je odlazak još više prene- razi, jer je ostavi u toli hladnoj neizvjesno- sti. Suzama je na očima mislila i nastojala, da nađe način, kako bi se glavar sklonuo, nu uzalud, nije se doumila. — Zar zbilja cijeli moj život mora biti žalostan? — plačnim glasom napokon uz- dahne. Tad nenadno klekne na oba koljena, podigne sklopljene ruke prama nebu i ge- vapi : — Bože, Marijo majko, pomozi | . Bilo je negdje polovicom veljače. Sje- verna strana neba bijaše sva ko ribje oko