CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- BROVNIK IZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO KRUNA 10.— I POŠTARSKI TROŠKOVI. KO NE VRATI LIST — KAD MU PRETPLATA * MINE — SMATRA SE PREDBROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. 88888 aES S TRASI SVAKE SRIJEDE "ODGOVORNI UREDNIK: IVO ARSETE ua. POJEDINI BROJ 10 PARA čaog DOPISI UREDNIŠTVU LISTA ; ZA IZJAVE, PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uzRAZ- MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA IZDAJE ŠTAMPARIJA DE NAVI I ke God. XXI. Dubrovnik, 6. svibnja. Za sutra dne 7. svibnja, bio je određen svečani doček srpskoga kra- lja Petra u Budimpešti. Kralj Franjo Josip već je stigao u Peštu, gdje je imao sa svim kraljevskim počastima da dočeka i primi posjet svoga srp- skoga kolege. No u zadnji čas, pošto je bilo sve određeno i ustanovljeno, našega je kralja spopala jaka na- hlada i on je po savjetu liječnika poručio srpskom kralju, da ga sada ne može primiti. samo odgođen te hoće li i kada će do njega doći, pitanje je na koje bi sada bilo vrlo teško sigurno odgo- voriti. U opće kod ovoga posjeta i kod njegova otkaza politika, i srpska i monarkijska, igrala je veliku, da ne rečemo jedinu ulogu. Sa posjetom kralja Petra najma- nje su bili zadovoljni sami njegovi državljani. Čim je bilo stalno odre- đeno, da će kralj Petar posjetiti na- šega kralja, odmah su se u Srbiji stali javljati glasovi nezadovoljstva. Nezadovoljstvo je raslo sve više i više tako te je došlo i do demon- stracija. Bilo se bojati, da će doći i do škandala pri polasku Petrovu iz Beograda. S druge strane i neka štampa u našoj monarkiji punila je svoje stupce neukusnim napadajima na vladara susjedne kraljevine i nje- gov dolazak u pohode k našem vla- daru. Nezadovoljstvo na obe strane. Ne ćemo se prevariti, ako reče- mo, da otkaz ovoga važnoga posjeta nije drugo nego diplomatska finta, da se prikrije pravi uzrok otkazu, i ako ga nije moguće prekriti. Poli- tika dinastija ne ide uporedo sa po- litikom naroda. Te se dvije politike većinom ne popunjuju, već se često da su oprečne međusobno. Koje onda čudo, ako dolazi do ova- kovih prizora i događaja, koji mogu da imaju nemilih posljedica po ra- zvitak jedne državne politike, Poli- tika zasnovana od Aehrenthala i Mi- lovanovića s Pašićem doživila je krah. I sada se taj krah mora zabašurivati sa. raznim izlikama. Je li taj posjet. Ne čemo razlagati, je li li bolje ili nije, da do posjeta u ovim prilika- ma nije došlo. Nama, kao Hrvatima koji živimo u ovoj monarkiji, nije svejedno u kojim se odnošajima mo- narkija nalazi sa našom susjednom istokrvnom braćom. Ti odnošaji mo- rali bi biti posvema drugačiji no što su. Politika Aehrenthalova ne ide u prilog ni nama ni Srbiji, Ta je po- litika uperena proti našemu narodu, pa kako se on zvao i gdje se on nalazio. Još krvave rane što ih je Aehrenthal nanio našemu - narodu, još su nezacijeljene, dapače nam se spremaju i nove. Te rane mogu ne osjećati dinastije, ali ih narod teško može preboljeti, Za to je ogorčenje u Srbiji bilo razumljivo i ne će biti čudo, ako začetnici putovanja kralja Petra budu 'morali povući konse- kvencije. Domaće vljesti. Reciprocitet zagrebačke šumarske aka- demlje. Ministarstvo za poljodjelstvo u Bu- dimpešti upravilo je na rektorat visoke ra- darsko-šumarske .škole u Šćavnici dopis, ko- jim određuje, da se nauci svršeni u kr. šu- marskoj akademiji u Zagrebu priznaju rav- nopravnim naucima svršenim u šumarsko- inžinirskom stručnom tečaju visoke škole u Šćavnici. Uslijed toga se potpuno absolvi- ranje šumarske akademije zagrebačke smatra, u pogledu stečene zakonite šumarske kva- lifikacije, isto vrijednim sa podpunim absol- viranjem rečenoga šumarsko-inžinirskog te- čaja u Šćavnici. Time je pitanje o recipro- tetu između šumarskih nauka slušanih u Zagrebu i Šćavnici, koje se već preko deset godina oteglo, konačno privedeno povoljnom riješenju. Nedopuštena površnost. Poznato je da Hrvati u Istri i Dalmaciji živu u vrlo rđe- vim nacijonalno-kulturnim prilikama. Izda- vanje književnih listova sto puta se izjalo- vilo. Veliko je čudo, ako se Matica Dalma- tinska makne i izda štogod. U nas fale svi uvjeti za znanstveni, književni i umjetnički rad. Ako što svoga imamo, imamo u Ze- grebu. I još se nalazi u Spljetu list koji bi svojim telićima htio sugerirat da je hrvat- skoj kulturi bajagi bolje u zemljama pod bečkom vladom. Ako je bečka vlada, i kad- ikad zadarska, dobacila koju malenkost umje- tničkom društvu ,Medulić“, nije nikada to- liko učinila koliko su vlade kraljevine Hr- . g "1% vatske učinile za umjetnike iz Dalmacije i Istre. Ako bečka vlada dade koju malenu potporu dalm. umjetnicima, daje im jer mora, a s druge strane da osnivanjem ga- lerija i akademija razdvoji Hrvate bar u umjetničkom pogledu. Ovoj politici razdvo- PRETPLATA I OGLASI ŠALJU 8E UPRAVI SS jivanja pomaže (svijesne ili nesvijesno ?) ,N. Jed.“ svojim površnim i lakoumnim piska- ranjem o stvarima o kojima nije upućeno. Tako je u svojoj neupućenosti taj list upleo društvo hrv. književnika u Zagrebu u onu aferu o isključenju dalm. umjetnika iz natje- čaja za spomenik J. J. Strossmayeru. Mi smo osudili tu laž, a ,N. Jed.“ ima još sr- čanosti da odgovara, ali kako? Plete i mota cijela dva stupca, mota i plete i opet vri- jeđa istinu. Veli da ima istih članova u društvu književnika i društvu umjetnosti i odatle izvodi opet neke luđe kombinacije. Tako je kad čovjek piskara o onom što ne zna. Mi opet govorimo da je Društvo hrv. književnika u Zagrebu pravo hrvatsko dru- štvo, kojem se ne može spočitnuti nikakav separatizam. Pakt Muslimana | Hrvata u Bosni. Mo- slimski ,,Musavat“ objelodanio je izjavu musl. nar. zastupnika kojom opravdavaju pak što su ga sklopili sa Hrvatima. Kon- statiraju da se time nijesu ogriješili o svoj program, jer još uvijek zahtjevaju što tim autonomiju za Bosnu i Hercegovinu. ,,Mu- savat“. navaljuje na savjetnika baruna Pit- tnera, otkrivajući kako taj vladin čovjek in- trigira da zavadi Muslimane i Hrvate. Nadupravitelj pošte | brzejava, g. Tichy, protiv kojega je u Zadru bio izveden onaj nečovječni atentat, oporavio se i već preu- zeo svoje poslove u uredu. Prvi izlet u Italiju, što ga priređuje ur. »Juga“ u Spljetu određen je za dne 1,.do- tično 2. lipnja, via Ancona. Ovaj prvi izlet obuhvaća put Ancona-Rim-Firenze-Genova- Turin-Milano-Venecija, ukupno I dan. Ci- jena K 390. — Naplatu od K , da svaki izletnik uplati najdulje do g o. mi., a ostatak 8 dana prije polaska izleta. Da se izbjegne prijavama u zadnji čas, koje se no bi mogle uvažiti i da se znade tačan broj učesnika moli se da se pazi točno na 69