CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU-
BROVNIK IZA AUSTRO-UGARSKU NA GO-
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 10.— I POŠTARSKI TROŠKOVI. KO
NE VRATI LIST — KAD MU PRETPLATA
* MINE — SMATRA SE PREDBROJEN ZA
DOŠASTO POLUGODIŠTE. 88888 aES S

TRASI SVAKE SRIJEDE

"ODGOVORNI UREDNIK: IVO ARSETE

 

ua. POJEDINI BROJ 10 PARA čaog

 

DOPISI UREDNIŠTVU LISTA ; ZA IZJAVE,
PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uzRAZ-
MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA
NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA

IZDAJE ŠTAMPARIJA DE NAVI I ke

 

God. XXI.

 

Dubrovnik, 6. svibnja.

Za sutra dne 7. svibnja, bio je
određen svečani doček srpskoga kra-
lja Petra u Budimpešti. Kralj Franjo
Josip već je stigao u Peštu, gdje je
imao sa svim kraljevskim počastima
da dočeka i primi posjet svoga srp-
skoga kolege. No u zadnji čas, pošto
je bilo sve određeno i ustanovljeno,
našega je kralja spopala jaka na-
hlada i on je po savjetu liječnika
poručio srpskom kralju, da ga sada
ne može primiti.
samo odgođen te hoće li i kada će
do njega doći, pitanje je na koje bi
sada bilo vrlo teško sigurno odgo-
voriti. U opće kod ovoga posjeta i

kod njegova otkaza politika, i srpska

i monarkijska, igrala je veliku, da
ne rečemo jedinu ulogu.

Sa posjetom kralja Petra najma-
nje su bili zadovoljni sami njegovi
državljani. Čim je bilo stalno odre-
đeno, da će kralj Petar posjetiti na-
šega kralja, odmah su se u Srbiji
stali javljati glasovi nezadovoljstva.
Nezadovoljstvo je raslo sve više i
više tako te je došlo i do demon-
stracija. Bilo se bojati, da će doći i
do škandala pri polasku Petrovu iz
Beograda. S druge strane i neka
štampa u našoj monarkiji punila je
svoje stupce neukusnim napadajima
na vladara susjedne kraljevine i nje-
gov dolazak u pohode k našem vla-
daru. Nezadovoljstvo na obe strane.

Ne ćemo se prevariti, ako reče-
mo, da otkaz ovoga važnoga posjeta
nije drugo nego diplomatska finta,
da se prikrije pravi uzrok otkazu, i
ako ga nije moguće prekriti. Poli-
tika dinastija ne ide uporedo sa po-
litikom naroda. Te se dvije politike
većinom ne popunjuju, već se često

da su oprečne međusobno.
Koje onda čudo, ako dolazi do ova-
kovih prizora i događaja, koji mogu
da imaju nemilih posljedica po ra-
zvitak jedne državne politike, Poli-
tika zasnovana od Aehrenthala i Mi-
lovanovića s Pašićem doživila je krah.
I sada se taj krah mora zabašurivati
sa. raznim izlikama.

Je li taj posjet.

Ne čemo razlagati, je li li bolje ili
nije, da do posjeta u ovim prilika-
ma nije došlo. Nama, kao Hrvatima
koji živimo u ovoj monarkiji, nije
svejedno u kojim se odnošajima mo-
narkija nalazi sa našom susjednom
istokrvnom braćom. Ti odnošaji mo-
rali bi biti posvema drugačiji no što
su. Politika Aehrenthalova ne ide u
prilog ni nama ni Srbiji, Ta je po-
litika uperena proti našemu narodu,
pa kako se on zvao i gdje se on
nalazio. Još krvave rane što ih je
Aehrenthal nanio našemu - narodu,
još su nezacijeljene, dapače nam se
spremaju i nove. Te rane mogu ne
osjećati dinastije, ali ih narod teško
može preboljeti, Za to je ogorčenje
u Srbiji bilo razumljivo i ne će biti
čudo, ako začetnici putovanja kralja
Petra budu 'morali povući konse-
kvencije.

Domaće vljesti.
Reciprocitet zagrebačke šumarske aka-
demlje. Ministarstvo za poljodjelstvo u Bu-

dimpešti upravilo je na rektorat visoke ra-
darsko-šumarske .škole u Šćavnici dopis, ko-
jim određuje, da se nauci svršeni u kr. šu-
marskoj akademiji u Zagrebu priznaju rav-
nopravnim naucima svršenim u šumarsko-
inžinirskom stručnom tečaju visoke škole u
Šćavnici. Uslijed toga se potpuno absolvi-
ranje šumarske akademije zagrebačke smatra,
u pogledu stečene zakonite šumarske kva-
lifikacije, isto vrijednim sa podpunim absol-
viranjem rečenoga šumarsko-inžinirskog te-
čaja u Šćavnici. Time je pitanje o recipro-
tetu između šumarskih nauka slušanih u
Zagrebu i Šćavnici, koje se već preko deset
godina oteglo, konačno privedeno povoljnom
riješenju.

Nedopuštena površnost. Poznato je da
Hrvati u Istri i Dalmaciji živu u vrlo rđe-
vim nacijonalno-kulturnim prilikama. Izda-
vanje književnih listova sto puta se izjalo-
vilo. Veliko je čudo, ako se Matica Dalma-
tinska makne i izda štogod. U nas fale svi
uvjeti za znanstveni, književni i umjetnički
rad. Ako što svoga imamo, imamo u Ze-
grebu. I još se nalazi u Spljetu list koji bi
svojim telićima htio sugerirat da je hrvat-
skoj kulturi bajagi bolje u zemljama pod
bečkom vladom. Ako je bečka vlada, i kad-
ikad zadarska, dobacila koju malenkost umje-
tničkom društvu ,Medulić“, nije nikada to-
liko učinila koliko su vlade kraljevine Hr-

 

.
g

"1%

vatske učinile za umjetnike iz Dalmacije i
Istre. Ako bečka vlada dade koju malenu
potporu dalm. umjetnicima, daje im jer
mora, a s druge strane da osnivanjem ga-
lerija i akademija razdvoji Hrvate bar u
umjetničkom pogledu. Ovoj politici razdvo-

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU 8E UPRAVI SS

jivanja pomaže (svijesne ili nesvijesno ?) ,N.

Jed.“ svojim površnim i lakoumnim piska-
ranjem o stvarima o kojima nije upućeno.
Tako je u svojoj neupućenosti taj list upleo
društvo hrv. književnika u Zagrebu u onu
aferu o isključenju dalm. umjetnika iz natje-
čaja za spomenik J. J. Strossmayeru. Mi
smo osudili tu laž, a ,N. Jed.“ ima još sr-
čanosti da odgovara, ali kako? Plete i mota
cijela dva stupca, mota i plete i opet vri-
jeđa istinu. Veli da ima istih članova u
društvu književnika i društvu umjetnosti i
odatle izvodi opet neke luđe kombinacije.
Tako je kad čovjek piskara o onom što ne
zna. Mi opet govorimo da je Društvo hrv.
književnika u Zagrebu pravo hrvatsko dru-
štvo, kojem se ne može spočitnuti nikakav
separatizam.

Pakt Muslimana | Hrvata u Bosni. Mo-
slimski ,,Musavat“ objelodanio je izjavu
musl. nar. zastupnika kojom opravdavaju
pak što su ga sklopili sa Hrvatima. Kon-
statiraju da se time nijesu ogriješili o svoj
program, jer još uvijek zahtjevaju što tim
autonomiju za Bosnu i Hercegovinu. ,,Mu-
savat“. navaljuje na savjetnika baruna Pit-
tnera, otkrivajući kako taj vladin čovjek in-
trigira da zavadi Muslimane i Hrvate.

Nadupravitelj pošte | brzejava, g. Tichy,
protiv kojega je u Zadru bio izveden onaj

nečovječni atentat, oporavio se i već preu-
zeo svoje poslove u uredu.

Prvi izlet u Italiju, što ga priređuje ur.
»Juga“ u Spljetu određen je za dne 1,.do-
tično 2. lipnja, via Ancona. Ovaj prvi izlet
obuhvaća put Ancona-Rim-Firenze-Genova-
Turin-Milano-Venecija, ukupno I dan. Ci-
jena K 390. — Naplatu od K
, da svaki izletnik uplati najdulje do g o.
mi., a ostatak 8 dana prije polaska izleta.
Da se izbjegne prijavama u zadnji čas, koje
se no bi mogle uvažiti i da se znade tačan
broj učesnika moli se da se pazi točno na

69