Strana 2. «CRVENA HRVATSKA“, Broj 37. | . tako zakon propisuje (!!). (Odobravanje). G. : zast. dr, Turković potužio se također, da u. Hrvatskoj imade šumar. činovnika, koji hr- vatski jezik ne poznaju, prem to zakon zahtjeva. Meni nije poznato ništa o takvim slučajevima. Ali bude li u Hrvatskoj doista takovih činovnika, ja ću s mjesta odrediti potrebno, da se ukloni, jer zakon me veže, da u Hrvatskoj samo takove činovnike na- mještam, koji su vješti hrvatskom jeziku.“ Sastanak odaslanika jugoslavenskih Za- družnih Saveza. Dne 8. veljače 1911. održavao se je na poziv Sveopćeg Saveza gospodarskih zadraga u Austriji u njegovom uredu u Beču sastanak zastupnika jugoslavenskih Zadružnih Saveza u Austriji glede njihovih megjusob- nih odnošaja, — Na ovaj sastanak odaslali su svoje zastupnike slijedeći Savezi: Za- družna sveza Ljubljana, Zadružna Sveza Celj, Gospodarska Sveza Pulj, Goriška Zveza gospodarskih zadrug in društev Go- rica, Zadružni Savez srpskih privrednih za- druga na Primorju Dubrovnik. Predsjedao je generalni upravitelj Sve- općeg Saveza gospodarskih zadruga u Au- striji. — Isti je, nakon dobrodošlice prisutnim zastupnicima Savezi, saopćio svrha sastanka. — Istaknuo je naročito, kao okolnosti, koje otešćavaju razvitak gospodarskog zadrugar- stva u južnim pokrajinama Austrije, osku- dicu novca megju pučanstvom, a otuda potrebu, da se radi sa tugjim kapitalom ; pomanjkanje sposobnih osoba za vogjenje i upravljanje zadruga; krivo shvaćanje i malo smisla za važnost i bitnost zadruga sa strane oblasti; političke struje, koje uplivišu na za- drugarstvo; organizaciju zadruga, prema ko- joj radi istodobuo više Saveza u istom području. Nakon toga predložio je jedan od uče- snika sastanka, da se raspravljanje na isto- me razdijeli prama slijedećim tačkama ; 1. Organizacija Saveza, kao revidirajućih Saveza, prema pokrajinama, no uz sporazum megju pojedinim samostalnim revidirajućim Savezima glede namještanja i premještanja revizora. 2. Nikakvi konkurirajući Savezi u pojedi- nim pokrajinama. — Srpski Savez u Du- brovniku i hrvatski Zadružni Savez u Splitu ne imadu se smatrati konkurijaćim Save- zima. 3. Postepeno odstranjenje postojećih kon- kurijajućih zadruga mirnim putem. 4. Centralizacija izjednačivanja novca i novčanog prometa za sve pokrajinske Saveze. 5. Rastava zadruga po Schulze-Delitsch- ovom sustavu i obrtnih zadruga od gospo- darskih zadruga. | Zaključuje so raspravljati prema ovom predloga. | tea O tošci 1. spomenutih predloga razvila se je dulja debata, u kojoj su zastupnici pojedinih Seveza govorili o vladajućim pri- Glede točke 2. priznaje se sa sviju strana potreba izbjegavanja konkurirajućih Saveza, no naglašuje se poteškoća provedbe ovog načela. 'To bi bilo moguće samo po- stepeno u megjusobnom sporazumku Sa- veza i zadruga. Potpora sa strane vlade bila bi u ovu svrhu nužna. Glede pojedinih konkurirajućih zadruga, točka 3. prijedloga, vrijedi isto. — I to se može samo postepeno provesti. Pitanie ad 4. prijedloga precizira se u tom pogledu, da li ne bi bilo uputno poraditi oko osnutka zajedničke novčane, sre- dišnjice za jugoslavenske zadruge. Zajednička novčana središnjica za sve jugoslavenske zadruge označuje se od svih zastupnika kao potrebna. — Nekoji zastup- nici primjećuju, da time poteškoća nabave novca još nije odstranjena. Što se tiče Istre i Dalmacije izjavljuje se, da se akcija vlade za gospodarskim unapregjenjem Dalmacije takogjer protegne na zadrugarstvo, a osim Dalmacije proširi u istoj mjeri i na Istru. — Država mora učestvovati kod osnutka zajedničke središnjice za izjednačivanje novca većim kapitalom. Hipotekarne zajmove, što su ih podijelile seoske blagajne, imao bi preuzeti jedan novčani zavod, da time wve- zani novac otkupi, — Sadašnja ovisnost za- druga i Saveza od banka označuje se kao veoma opasna. — Svezu sa Austro ugar- skom bankom imade se tražiti. Glede točke 5. prijedloga: rastava šte- dionica i obrtnih zadruga od gospodarskih zadruga, mnijenja su različita. Nakon svršene debate, uspostavilo se je uz sveopće odobravanje, da ovaj sastanak daje nadu, da će biti moguće doći do spo- razuma megju jugoslavenskim zadrugama i Savezima glede sgomenutih pitanja. Donosimo gornji izvještaj po ,,Za- drugaru“ glasilu Zadružnoga Saveza u Spljetu. Bilo je već vrijeme, da se izvidi na čemu boluju naše zadruge i seoske bla- gajne i da se sporazumkom njihovih Saveza nagje lijeka. U Dalmaciji opažamo vrlo ne zdrave pojave u zadrugama najprije megju- sobnu utakmicu, gdje se n. p. u istom selu iz političkih antagonizama osnivaju po dvije, tri seoske blagajne. Ove ne imadu kapitala, pa se prezadužuju i mame ulagače visokim kamatama. U tom prednjače neke uOpćinske štedionice“, koje javno nude ogromnu dobit 5% na uloženi novac kod njih, a plaćaju i skuplje. Ongje gdje nema sposobnih osoba za upravljanje blagajna, nebi se smjelo nikako osnivat. Zato je posve opravdano, da je u Dalmaciji zaključeno povesti akciju za saniranje, samo bi ta imala biti hitro provedena, da se izbjegne većem zlu. Oblasti bi zbilja imali obratiti veću po- zornost na poslovanje zadruga, da ove, uži- vajuć sve pogodnosti zakona ne krše usta- nove, na kojem su te pogodnosti osnovane. Bilo je zadruga, koje su kreditirale čak u pojmova, a neupućeni se mute, te misle da svoj novac povjeravaju pravoj banci a kad tamo nije nego zadruga, obično sa neznatnim kapitalom. Izborna Kronika. Skupština ,hrvatske stranke“. Za pone- djeljak je bila sazvana u Split skupština »hrvatske stranke“. Na skupštinu su došli članovi upravnog odbora, zastupnici a i mnogi pouzdanici mjesnih organizacija te je bila vrlo dobro posjećena. Raspravljalo se o nastajnim izborima. U konferenciji od ponedjeljka je zaključeno, da se sklopi kom- promis sa hrvatskom pučkom naprednom strankom. U tu svrhu bio je i dogovor sa naprednjacima. Sporazum je utanačen te će tako hrvatska i napredna stranka ući slo- žno u izbornu borbu. Također je postignut sporazum sa srpskim saborskim klubom. Srpska će stranka glasovati za predloženika hrvatske stranke; u nikojem slučaju ne će glasovati za pravaša; isključena je kandi- datura privrženika srpske stranke u hrv. kotarima. Hrvatska će stranka glasovati u dva srpska kotara za predloženike sabor- skog srpskog kluba. Do sada je ,hrvatska stranka“ postavila slijedeće kandidate: za Drmiš-Trogir D.ra Vicka Ivčevića ; za Sinj D.ra Uroša Masov- čića; za otoke Brač-Hvar-Vis D.ra Antu Tresića-Pavićića ; za Dubrovnik Don Juru Biankinia; od napredne stranke određeno je do sada, da u splitskom kotaru kandidira Dr. Josip Smodlaka. Glede zadarskog ko- tara pušteno je zadarskoj organizaciji, da ona imenuje kandidata. Možemo samo javiti toliko, da taj kandidat neće nikako biti na- mjesništveni podpresjednik Tončić. Za Imot- ski će se postaviti kandidat naknadno, do- čim će se za kotare šibenski i neretvanski postaviti kandidati, s kojima će biti zado- voljna i hrvatska i napredna stranka, Možemo i to javiti, da hrvatska stranka neće u ne- retvanskom kotaru kandidiraii. dosadanjeg zastupnika viteza Vukovića. Rfirmacija talijanaša. Naše talijanaše spo- pala je opet volja da se afirmiraju u svim izbornim kotarima gdje im bude moguće. Tako je naredio sastanak njihove stranke u Splitu, gdje su se sjetili da bi se mogli i ... reorganizirati. Dakle reorganizacija i afirmacija. Dvije riječi koje mogu lijepo zvučiti. U Zadru će žrtva afirmacije biti Dr. Italo Božić ili Boxich, kako su tamo- šnji talijanaši na mjesnom sastanku od 5. Q. mj. ,oduševljeni“ i ,ganuti“. zaključili. Govori se da će D.ra Ziliotta opet kan- didirati Talijani u Trstu, a u slučaju da prodre, Dr. Ziliotto bi se preselio i nastanio u Trstu. : Zadarski kotar, Poslije dugog natezanja, prijetnja i molba napokon su ,, buntovnici“ iz pravaškog logora u ovom kotaru popu- stili te će i ovaj put službenim kandidatom biti Don Ivo Prodan. Pravaški autokandi- dat Relja povukao je svoju kandidaturu. Pristaše , Hrvatske stranke“ imati će ovih dana dogovor te će i oni postaviti svoga prodre, Sinjski kotar, Pravaši su u ovom kotaru postavili kandidatura D,ra Ante Sesardića maći sin, pa pravaši misle s njim okupiti priličan broj glasova. No u uspjeh no vje-