Broj 41.
,CRVENA HRVATSKA“.
Strana 3.
Hjemačka škola u Dubrovniku."
Utemeljenje njemačke škole u našem
Dubrovniku nije samo krvava uvrijeda za ,
ovaj slavni grad, nego i za čitavi naš na-
rod te je novi i jasni dokaz, da se nas Sla-
vene, a osobito pako nas na Jugu drži za
nižu i Nijemcima neravnu rasu.
Koliko sam mogao iz naših novina do-
znati ne će se ništa ozbiljno poraditi, da se
od nas odvrati ovaj atentat na našu naro-
dnu čast i ova bezočna nepravda, koja naj-
bolje karakterizira današnji vladajući sistem..
Ono malo riječi što se amo i tamo napiše
ostaju žalibože samo riječi, a tih smo imali
i prije i danas previše.
Jesmo li, braćo, zbilja tako nisko pali,
jesu li nam stranke i strančice, programi i
adrese, pravi i nepravi, zbilja sav zdrav ra-
zum odnijeli, te nijesmo u stanju, da mu-
ževno i energično, kaonoti jedna duša, svi
i svak, što no se krsti srpskim ili hrvat-
skim imenom na noge skočimo, da obranimo
materinsku riječ i narodnu čast.
Ovaj sistem, koji mi obično “,truli“ zo-
vemo, truje nas — ako trijezno pomislimo
— dijeleći nas, i takovih nam pljusaka dava,
da ćemo sebe moći nazvati potpuno ,,truli“
ako tako proslijedi.
Ja se dapače — da još istinitije pro-
govorim — bolno radujem, kad dočujem,
da nam je data nova ćuška, jer se nadam,
da će nas te ipak jednom iz naše apatije
probuditi.
Priznajno, da su naše nesloge, naše
mizerije, naša ravnodušnost, naša lijenost,
svemu tome krivi. Razmišljajte braćo! ....
ko nas časti? kad se i gdje se s nama ra-
čunalo i računa? Ja bi kazao, da, mi nismo
na kolu niti zadnja ,rota“!
Da smo mi drugi ljudi bilo bi i nama
drukčije i bez vlade i bez adresa i bez pro-
grama i bez odbora: sve što se kod nas
radi, radi se za kratko vrijeme, nema one
željezne volje, nema one energije, koju n. p.
posjeduju Česi.
Vi braćo koji stanujete u domovini
možda toga ne opažate, ali tim bolje opa-
žamo mi koji smo daleko od nje, ali nam
za nju isto srce bije. Kako da ti stce ne
zakrvari, kad vidiš kako se tamo poštuje
sloboda i narodna čast, kad se radi o Ni-
jemcima. Od davnih vremena nijesu se sla-
venski narodi tako potiskivali kao pod ovim
sistemom, pak dok nam junačka braća Česi
za izbore u jedno kolo zaigraše, i dok sva-
kO kandidatu izbornici diktiraju, da mora
pošto po to u Beču u zajednički klub, do-
tle se kod nas baš prigodom ovih izbora
ne razumi ni ko pije ni ko plaća, te ćemo
ponovno doživiti žalostan pojav, da će se
naši prvaci u Beču podijeliti u dva a možda
i više tabora! Lako bi bilo da ih je dvije
stotine, pak da se onda i dijele, ali 11! pi-
šem jedanajest!
Budimo zato trijezni ljudi! Prenimo se
jednom! Neka se naši prvaci svih stranaka
sastanu i neka odluče, što da se uradi glede
njemačke škole u Dubrovniku; kada zajed-
nička prestavka i energični njihov protest
'me bi koristio, neka se svi zastupnici sabora
i parlamenta zahvale na njihovim manda.
tima, neka zemaljski odbornici listom ostave
svoja mjesta, neka se sva općinska vijeća
raspuste, neka se apelira jednim po
&) Pisani oviji članak od Dubrtoienja ke.
živi u tuđini te ga rado uvrštujomo, === .+,
Mijodoniba a vrit
M e IM e rina čoal wat va S. Ses.
u svim jezicima Europe na sav svijet, da i
* ovaj doznade, kako se gazi pravda i po
kad se radi o Slavenima.
A međutim neka se mali rad doma na»
stavi, neka se štedi, neka se svatko kani
alkohola i pušenja, jer time više, koristi do-
movini, nego raspravljajuć o adresi i pro-
gramu kod dobre kapljice, neka se svaki
pojedinac služi svuđa i sveđ, energično i
dosljedno našim jezikom, neka se sve cije-
nike, prospekte, cirkulare i pozive njemačke
odbiju, neka se podupire samo slavenska
industrija i poduzeća — jer upamtite: nema
predmeta, koga ne bi ste dobili kod slaven-
skog obrtnika ili trgovca, — neka se kon-
sekventno kao što je Masaryk reko: ,usque
ad finem“ to provede, pak će onda tek od
zore biti dana, tek onda ćemo postat zad-
nja ,rota“. U to ime nek Bog pomože!
M. O.
Domaće vijesti.
Srbi o Hrvatima. Pod naslovom ,,Srp-
sko-hrvatsko jedinstvo“ posvećuje beograd-
gradska ,,Politika“ dvjema momentima u
ovoj godini osobitu važnost. Prvi momenat
je rimska svijetska izložba i sudjelovanje
hrvatskih umjetnika u srpskom paviljonu
a drugi je rezultat prigodom natječaja za
spomenik velikom srpskom prosvijetitelju
Dositeju Obradoviću. O tom potonjem piše
spomenuti list slijedeće :
» Kada je prije nekoliko dani riješavano
o nagradama za Dositejev spomenik, od tri
nagrade dvije su, prvu.i treću, dobili Hr-
vati. Već sam fakat, 'da sa Hrvati u opće
konkurisali za izradbu spomenika jednome
tako eminentno srpskom narodnosnom ra-
dniku kao što je Dositej Obradović, poka-
zuje koliko hrvatski umjetnici širokim srcem
i dubokim uvjerenjem prelaze preko onih
razlika, koje su nas tako reći do jučer po-
dvajale i zavađale. Već samo učestvovanje
Hrvata u natječaju za Dositejev spomenik
pokazivalo bi u dovoljnoj mjeri, koliko je
do sada svijest o narodnom jedinstvu du-
boko prodrla u uvjerenje svih boljih sinova
našega naroda.
Ali još mnogo više znači, što su hrvat-
ski umjetnici ne samo 'u opće konkurisali
nego što su tako uspješno konkurirali,
za izradbu Dositejeva spomenika. Prva i
treća nagrada, što su je dobili : hrvatski
umjetnici dokazuje, da su oni M svijesti i
osjećajima svojima toliko Identifikovali
srpski i. hrvatski narod, da su mogli
potpuno shvatiti Dositeja i udubiti se u
njegove ideje isto onako, kao i najveći srp-
ski umjetnici.
Zajedničko. izlaganje srpskih i hrvatskih
umjetnika u Rimu i rezultat konkursa za
Dositejev spomenik velike su i. značajne
pobjede srpskoga i hrvatskoga naroda, one
su ravne po značaju svome najslavnijim po-
bjedama na bojnome polju. Mi rado prizna-
jemo, da zasluga za te pobjede najviše i u
prvom redu pripada Hrvatima. I: im je
za to slava i hvala!“ bik
Banova audijencija. U. četvrtak_je bio
primljen od kralja u audijenciju hrvatski
ban Dr. Nikola pl. Tomašić, Audijencija je
potrajala gotovo jedan sat, Ban je izvijestio
k ija o političkom položaju u Hrvatskoj.
* Pusije audijencije kralj je zadržao bana a
dvorv u objedu, kod kojega je |
4 Vi e “e
tan i ministar predsjednik grof Khuen. Kaže
se, da ban uživa potpuno povjerenje kra- :
ljevo kao i drugih: mjerodavnih faktora. IA
Q željeznicama. U zajedričkom saboru Koj
u Budimpešti ministar Lukacs, odgovarajući uši
hrvatskom dalegatu Radičeviću, dotakao se i
je i željezničkog pitanja, pa je kazao: sA
= Gospodin zastupnik urgira provedenje
posebne željezničke veze Ogulin-Knin u pr-
vom redu. Vlada se je bavila ovim pitanjem,
i najbolji je tome dokaz, što je u sadašnjem
proračunu unešena za prve potrebite radnje
svota od 10 milijuna. Rad će trebati ogro-
mna proširenja, pa će ukupni troškovi pre-
koračiti sto milijuna. Usljed veoma teških
žemljišnih prilika ova je gradnja veoma
oteščana, pa su ove okolnosti u savezu s
komplikacijama, kbje su odatle nastale, pro- #8
uzročile, da se pitanje nije. moglo dalje ra-
zviti. Pošto je ovo pitanje bazirano na za-
konskim odredbame, vlada je preuzela za-
daću, da ga što prije rieši,
Častni gospodin zastupnik je u dragom
redu zagovarao prugu Karlovac-Metlika. I
u ovom pogledu je vlada poduzela -korake
i može izjaviti, da gradnja ove željeznice,
utanačena sporazumom 8 listopada 1907, spa-
da među njezine obveze, da su planovi go-
tovi i uvjeti koncesije već utvrđeni. I ova
gradnja će dižavu stajati velikih žrtava.
Njezino zajamčenje, odnosno početak gradnje
za to se je odgađao, jer ni sa strane lokal- >:
nih interesenata, ni sa strane hrvatske ze-
maljske vlađe nije ništa poduzeto glede po-
trebitog plasiranja. Čim se to obavi, preći će
se na izvedenje ove gradnje.
Nova srpska stranka u Bosni. Javljaju
iz Sarajeva, da će skoro tamo početi izlaziti ,
novi srpski list ,Otačbina“. Ovaj bi se list
i ljudi oko njega slili :sa ljudima: oko
mostarskog ,Rada“. Nova bi stranka vodila
politiku protiv kompromisiranja s vladom.
Progon Dra. Hinkovića, Kako je poznato
državno odvjetništvo u Zagrebu tuži Dra.
Hinkovića radi nekojih njegovih članaka
proti sudbenoj upravi, kojima bi tobože on
bio počinio zločin potvore i bunjenja.“ Ras-
prava je urečena za dan 26 o. nij.
Međutim : je Dr. Hinković riješenjem |
banskog stola suspendiran od odvjetništva. #
Vidi se da Tomašić potpuno uspostavlja a
Khuenovu eru u "Hrvatskoj!
Položaj u Hrvatskoj. Ovđe se doge o
neke promjene u političkom životu: Od "Zi
"Tomašića odbačeni Stipica Radić priključuje = +.
se hrvatsko-srpskoj koaliciji. Frankovci su
napravili pakt s Tomašićem. Protiv toga se
bune pristaše u provinciji. koji zahtjevaju
slogu svih pravaša. Kuša še djelovati da
dođe do sloge između Milinovhca' i franko-
furtimaša. Ne zne se hoće li do toga doći
ili neće. Središnji klub izgleda, kao da će
preći u opoziciju. Prima tomu "Tomašić
ne stoji najbolje. Samo što nije svemu
ovomu vjerovati. Tomašić dobro poznaje i
ljude i stranke, pa ćo već prama. tomu
ie
udesiti svoj rad, koji će svršiti na žalost
sa njegovom pobje i sa porazom naše
narodne politike.
Banov paths Jale Bo