Strana 2, «CRVENA HRVATSKA“, Broj 49. potpisao izborni proglas hrvatske i napredne — Pila pa se veseli, gdje je vidio, da tramway Biankini je svršio sa mislima jednog stranke. Hrvatska stranka i napredna stranka sklopile su izborni kompromis za ove izbore, sklopile su ga da se odrvaju iz vana uneše- noj klerikalnoj biljci, koja prijeti velikom pogibelji našemu uarodu. U interesu narodne stvari i Juraj Biankini pristao je na taj kompromis. Udarili su ga suspensijom, ali on je preko toga prešao na dnevni red te je nepomično i postojano u interesu naroda i domovine ostao na tom sporazumu. (Burni i neprekidni aplaus uz poklik živio Biankini!) Sada je ustao burno pozdravljen kan- didat Juraj Biankini. Ustao je da nam u kratkim potezima dade račun o svom zastup- ničkom radu kroz zadnju parlamentarnu periodu. Naglasio je da će, makar se što dogodilo ostati vjeran programu hrvatske stranke. Što se tiće njegovog parlamentarnog rada, taj je rad javan, koji može svatko kontrolirati. On je kroz zadnju parlamentarnu periodu uzeo ništa manje nego 212 puta riječ na obranu interesa svojih birača, Svoj parlamentarni rad može razdijeliti u nekoliko skupina. Najprije dođe ekonomska skupina. On je uradio sve što je mogao, da koristi ' našem težaku. Kod rasprave zakona o soci- jalnom osiguranju tražio je, da se taj zakon protegne i na poljodjelce, a da ne vrijedi samo za obrtničke radnike. Uspio je sa ostalim zastupnicima iz vinorodnih zemalja da bude dignut porez na vino, Uložio je svoje sile, da vlada svoju akciju proširi i na pobijanje filoksere. Osujetio je da se uvaža ulje iz Azije. 'Tražio je od vlade da se naši domaći proizvodi zaštite od patva- ranja sa zakonom o izvornosti naših proiz- vođa. Osobito bi to bilo korisno za naše vino, jer se pod imenom dalmatinskog vina prodaje vino, koje nikada Dalmacije ni vidilo nije. Radio je i oko presušenja blatija kao i za to, da se povise cijene kod otkupljivanja duhana. Kod pomorske skupine nastojao je, da se urede naše luke, kojih ima sva sila u onom primitivnom stanju, kakove ih je Bog stvorio. Tražio je, da se stvori ribarski za- kon, da se uredi pitanje parobrodarskih društava. Za napredak našega pomorstva osobito su mu bile dvije misli pred očima koje je potakao kod kompetentnih faktora, Prva je misao, da se osnuje odsjek pomorske vlade, koji bi imao sjedište u kojem gradu Dalmacije, a druga je misao da se u Beču osnuje pomorsko vijeće, koje bi, kad bi imalo odlučiti o pomorskim stvarima, pozvalo u Beč naše pomorske kapetane da čuju i njihovu riječ. Kod skupine za ,iseljivanje“ nastojao je u više navrata, da se to pitanje uredi na bolji način, kada ga se već ne može one. mogućiti. On je tražio od vlade, da naši konsulati u inozemstvu ne budu egipatske mumije, već da se tamo namjeste ljudi naše krvi i jezika, kojima će biti posao obrana i zaštita naših iseljenika. Osobito se zauzeo za iseljenike u Novoj Zelandi, koji su ljezničkoga spoja neima ekonomskog podi- gnauća Dalmacije, Uložio je svoju ćednu ri- ječ za izgradnju tramwaya od Gruža do već lijepo funkcionira i napreduje. S ovim spomenuo je još nekoliko sitnih uspjeha u ovom kotaru kao njegovo nastojanje za že- ljeznicu od Zvekovice do Cavtata, kolni put kroz gornju Župu, željezničko stajalište na Brgatu, Gabrilima, : Pločicama te u Rijeei. Zauzeo se je za proširenje telefonske mreže u Dalmaciji, a osobito da se Dalmacija spoji telefonski sa monarkijom. I ma području vojništva radio je mnogo. Tako je prigodom kraljevog jubileja godine 1908. tražio, da se vojničkim bjegancima podijeli amnestija. Ustao je proti naredbi, da apsclventi nautičkih škola u Dubrovniku i Kotoru ne mogu učiniti godinu dobrovolj- stva u ratnoj mornarici. Kada je dočuo da su i neki visoki vojnički krugovi stali u svezi sa špijunom Nastićem, on je proti tomu najenergičnije prosvjedovao. (Burni i dugotrajni: Živio Biankini '). Na prosvjetnom polju tražio je, da se ustroji škola za odgoj oficira našega jezika, jer od kuda mi dolazimo, da nam uvijek zapovijedaju Nijemci i Mađari. On je za to nastojao, da se u Dubrovniku osnuje vojni- čka realna škola na našem narodnom jeziku. Tražio je, da se već jednom prizna reci- procitet zagrebačkog sveučilišta, pa ako svi znaci ne varaju, regbi, da se i to pitanje primiče povoljnom riješenju. Nadalje je tra- žio, da se u Beču ustroji katedra za naš jezik, kako to imaju svi narodi monarkije. Spomenuo je svoj rad za očuvanje svetoje- ronimskog zavoda kao-i svoj rad u obranu glagolice. Spomenuo ije zatim njegov rad i nastojanje, da se u Dubrovniku osnuje tr- govačka škola i akademija umjetnosti. Jer govorio ko što hoće — veli Biankini — Du- brovnik je i u prošlosti -bio, pa je zvan da bude i u budućnosti centrum trgovine i umjetnosti. Sada je prešao na političke veksacije u Dubrovniku. On se je zauzeo, pa će se zau- zeti i u buduće, a sigurno će i uspjeti te ne će doći do toga, da se u ovom pitomom, mirnom i skladnom gradu, gdje paoma ra- ste, udomi divlje šikarje : Bachove patente (burni : živio '), Spomenuo je sada i intrige proti njemu, spomenuo je skomuniku i suspensiju, ali to njega nije smelo. On ostaje na stazi na- rodne politike, a za to ne poznaje nikakvog» suca do svoje savjesti. (Burno i neprekidno odobravanje). Sada je govorio o političkim mislima i o svom političkom djelovanju. Spomenuo je riječku resoluciju i njezinu veliku teče- vina: slogu Hrvata i Srba. Spomenuo je svoje parlamentarne i delegacione govore proti vjerolomstvu Mađara, proti željezničkoj pragmatici, proti Rauchovom pašaluku i proti monstre procesu u Zagrebu t. zv. veleizdaj- ničkom procesu. Spomenuo je kako je ustao proti ratnim pripremama proti Srbiji, kako je ustao proti vrlo čuadnovatom putu našega kralja u Bosnu. Osvrnuo se zatim na poli- “ “ tiku Šušteršića i na njegovu ljubav prama Hrvatima. On se sada druži s našim »Pra- vašima“ tim tobože velikim radikalima i nego je proti dalmatinskim zastupnicima upotrebio sve moguće, da ih nagovori, da i oni glasuju za nagodbu. «velikog katolika iz Badena, da je jedno vje- ra, a drugo da je politika. U ime vjere ne smije se nikada tražiti, da se bude pripa- dnikom ma koje stranke. Kada je Biankini završio svoje razlaganje zaori urnebesni po- klik: Živio Juraj Biankini. Iz loža stadoše dame sipati svu kišu svježeg cvijeća. Apla- uzu i poklicima nije bilo dugo kraja. Poslije kandidata Biankinia govorio je predstavnik Srba Dr. Stijepo Knežević, koji je svojim sumišljenicima preporučio, da glasuju za Jurja Biankinia. Zatim je govorio burno pozdravljen naš načelnik gospar Pero Čingrija koji je spomenuo onu gadnu rabotu naših popova, koji nam misle povratiti srednji vijek, ali oni se varaju, ta se vre- mena neće više povratiti. Spomenuo je zc- tim talijanašku kandidaturu, oni se hoće afirmirati, pa neka se afirmiraju. Sramota je, da idu varati naše seljake i mamiti ih. Tim sramote ltaliju. Ako Italija ima na ovoj strani jadranskog mora prijatelja i što- . vatelja, ti su među nama, koji bolje poznamo i talijanski jezik i kulturu i historiju od onih, koji hoće na ovakov način, da se afirmiraju. Svoj je govor gospar Pero zavr- šio tim, da je pozvao prisutne da kliknu živio Biankini. Na to zaori urnebesni! Živio! Sada je Dr. Melko Čingrija završio skupštinu iza kako se je osvrnuo još za par riječi na tok skupštine i na misli u njoj izrečene. Osvrnuo se osobito na političke veksacije u Dubrovniku te je rekao, da će to ipak prestati, a da se neće postupati onako, kako to neki kumesarići na poglavar- stvu hoće, Tim je skupština završena. Uz neprestano klicanje Jurju Biankiniu, Dru. Melku Čingriji otpratismo Biankinia do nje- govog stana, gdje zapjevasmo ,Oj Slaveni“ a onda se raziđosmo. - [zbor u ponedjeljak. U penedjeljak se počeo obavljati izbor. Već u jutro rano stigli su naši vrli Župljani. Svi se sakupiše u našoj čitaonici. Tu smo čekali do 8 sati kada je imao započeti izbor, Kada je nastu- pilo 8 sati; povorka od preko stotine izbor- nika predvođena dičnim gosparom Perom ode do birališta, da glasuje kompaktno za Biankinia. Sam izbor tekao je posve mirno. U jutro je bila prilična navala svijeta, dok je oko podne jenjalo. Veći je interes sada bio okolo našeg uredništva u štampariji De Giulli, gdje su se viješali brzojavi sa vijestima sa drugih birališta. Poslije 6 sati počela je već napetost. : Očekuje se rezultat, Svijet se kupi pred općinom. U 7 sati već je sve puno. Okolo 8 sati su se znale vijesti sa većine birališta. Izbor je Biankiniev već siguran ogromnom većinom. Hrvatska općinska i srpska gra- đanska muzika već se pripremaju, da obiđu grad. Veličanstvena povorka i manife- stacije. Okolo 8'/, ura na večer izađe op- ćinska glazba. Zasvira koračnicu, a iz toliko "tisuća naroda zaori urnebesni poklik: Živio naš zastupnik Juraj Biankini. Naša glazba ode do prostorija srpske muzike, kaju tamo prihvati. Obje «o glazbe sjedine te krenu s z z ici # :