Strana %.

obale, te bi bio vidio da se sa , Jadra“ iskr- osam ja bio proti Biankinu, jer braća, zet,

calo 5 Račišćana, poslatih od pravaškog / domaći i popovi skojima sam nokat i meso

agenta iz Račišća, od kojih + jedan nije ni
glasovao.

Neka upamti Dr. Cviličević da nijesu
Račiščani takovi ljudi, da jedno govore a
drugo rade. Poznato je svima kako smo se
uvijek borili sa ostalim selima protiv auto-
nomaša, a osobito u ono doba kad im je
bila oteta općina, te nek dobro upamt“ ta-
kozvani , pravaši“, da ćemo se boriti i proti
njima.

Zar misle, da nam nije upalo u oko,
kako su , pravaške“ proglase postavili preko
proglasa hrvatske i demokratske stranke ;
zašto nijesu postavili na talijanske? Nara-
vno talijane su štedili (koji su danas na ža-
lost dosta jaki na Korčuli). Račišćani.

Dr. Baldu Cviličeviću na ravna-
nje. Dr. Baldo Cviličević piše u zadnjoj
»Pravoj“, da zašto je dopisnik iz Korčule
pritajio živinicu na kojoj je jašio račiški ba-
rjaktar. Iza kako je ta živinica interesirala
Dr. Balda Cviličevića, pitaju me mnogi pri-
jatelji, koje je pasmine ta živinica. S tuga
molim gori spomenutoga gospodina, da dođe
jednog lijepog dana u Račišće te konstatira
kojega je spola i pasmine.

Ovoliko na znanje mojim prijateljima.

Račiški barjaktar.

Dopis iz Veleluke. Na dopis, koji
smo primili iz Velaluke te ga uvrstili u
predprošlom broju našega lista, dobili smo
slijedeća dva ispravka:

x

Pozivljuć se na $ 19 tiskovnog zakona,
molim To slavno uredništvo, da izvoli tis-
kati slijedeći ispravak na dopis iz Veleluke
pod nadnevkom 24/VI 1911, koji je bio
tiskan u ,Crvenoj Hrvatskoj“ u broju od
1/VII tek. god.:

Nije istina, da sam ja prijetio, obećavao
i strašio narod paklom i prokletstvom, ka-
znom božjom i nesrećom u crkvi i vani,
ako glasuje za Biankinia.

Nije istina, da sam ja zavađao i varao
težake i druge neupućene i neznalice.

Nije iztina, da sam agitirao oko žena,
te da sam iste strašio, da će im doći svako
zlo i nesreća u obitelji, te potom propast
duše i tijela, ako dopuste muževima glaso-
vati za Biankini-a.

Nije istina, da sam ja govorio ženama,
da je Biankini framasun; da je oženjen; da

ima dvije žene, ali ne prave; da on nastoji

i nagovara vladu za rastavu ženidbe; da je
odmetnik svete vjere, a potom svi koji gla-
suju za nj pođu u božje proklestvo.

Istina je samo, da sam pošteno agitirao
za Dr. Cviličevića, kako što je običaj i kod
prosvijetljenih naroda, a toga se ne smijem

sramiti. i
Velaluka, 3/VH 1911.
: Sa štovanjem .
sveć. Ivan Ostoić, župu. pomoćnik

Ea
/U smislu, $. 19. o stampi pozivljem
vas da u broju Vaše ,Crvene
Hrvatske“ uvrstite slijedeći ispravak.
Nije istina da sam ja bio zaveden u
kolo, nego je istina

glasovaše proti, nego je istina da se je je-
dino narod radi mene i na moje riječi oda-
zvao“i glasovao za Biankina, i da je moj
zet Erak glasovao za Biankina, u koju svrhu
vratio mi dopisnik crnom  nezahvalnošću,
kao što je istina da sam iz osvjedočenja
brzojavio Biankinu rezultat izbora. ,Napro-
tiv nije istina da je moja gospođa govorila
nek glasuju za Dr. Cviličevića. ,Nije istina
da sam učinio od Poglavarstva imenovati
A. Batistića i brata Nikolu, da izbor pođe
naopako, već su isti bili imenovani od Istog
Poglavarstva. ,Nije istina da sam agitirao
za Dr. Cviličevića, i nagovarao da ne gla-
suju, nego je istina da je jeditio moje ime
i prisutnost poslužila da se Biankiniu sa-
kupi onoliko glasova. ,Nije istina da se je
god. 1907. glasovalo po mojoj komandi za
pravaša, već po komandi onih koji danas
ocrnjuju. ,Nije istina da se ijedan moj do-
pis ili po mojoj dozvoli tiskao proti ugovoru
i nagodbi velelučana za izbore općine bilo
u ,Hrvatskoj Kruni“ bilo u » Hrvatskoj
Riječi“. ,Nije istina da sam se ja izjavio
pravaš i da mi pošten već nevjeruje, nego
je istina da je jedino moje poštenje stavilo
na noge današnje crnitelje moga poštenja.

Velaluka, 4/7 1911.
Načelnik.

o Tadija Tabain Sentić

Opaska uredništva: Mi rado uvrstu-
jemo ove ispravke. Nama je drago čuti ova-
kove izjave sa strane ovih ljudi. Niko sre-
tniji od nas ako se oni nisu služili takovim
sredstvima. Kada ovako ispravljaju hoće
reći i ako su se služili, da se sada srame
to priznati. Mi ovo sa njihovim potpisima
donosimo, a narod u Velojluci neka vidi i
neka sudi. Bar drugi put, sko im dođe
kogod ovako agitirati, odmah će uvidjeti,
da je to prosti varatelj i da ga ne treba

slušati.

Gradska Kronika.

Dr. Melko Čingrija u svom ko-
taru. Pozvan od svojih izbornika otputovao

je jučer poslije podne narodni zastupnik na
carevinskom vijeću Dr. Melko Čingrija u
neka mjesta svog izbornog kotara. Najprije
će posjetiti Primorje, gdje će biti danas
prije podne. Danas poslije podne dolazi u
Metkoviće, a sutra će u Vrgorac. Oduše-

 

vljeni Neretvani i Vrgorčani naručili su)

našu glazbu, da doček njihovog zastupnika
bude što impozantniji. Muzika je otputovala
danas prije podne željeznicom u Metkoviće.

Imenovanje. Naš sugrađanin i prija
telj g. Rusko Mišetić suplenat na nautičkoj
školi u Kotoru imenovan je pravim učite.
ljem na istom zavodu. Čestitamo!

Narodni blagdan. U srijedu kao na
narodni blagdan odavirila je općinska glazba
birani, program pred općinskom kavanom.
Palili su se roketi, a svijeta je bilo usprkos
neugodnog vjetra, prilično mnogo. Preko
šetnje sabirale su simpatične gospođice Anka
Šutić i Fanka Đivić milodare za našu Istru.
Skupile su priličnu svotu a na trudu i zau-

zetnosti neka im bude i ovim izražena čast
i hvala. Poslije koncerta glazba je obišla
grad svirajući. :

Osim što su spomenute gospođice kupile
javno, kupili su i drugi privatno novac na

' gabirnim arcima. Mi ćemo naknadno javiti

Broj $4.

 
   

koliko se u Dubrovniku sakupilo.

Sutrašnja zabava. Sutra na večer
svirati će glazba hrv. pjevačkog društva
Gundulić“ na Brsaljama, 4 tom će prilikom
nekoliko naših vrijednih gospođica sakupljati
obol za našu Istru. Mi ovim ponovno ape-
liramo na rodoljublje našega građanstva
da se maši džepa i da svak dade koliko
može. Mi smo u zadnjem, broju istakli važ-
nost ovoga dana i ovakvog djelovanja. Mi-
slimo da nema Slavena koji ne bi shvatio
svu važnost položaja naše Istre. To je naša
narodna straža i mi je moramo očuvati po
što po to našem rodu i plemenu. Neka
sutra bude rodoljubno natjecanje Dubrovčana
bez razlike stranaka i političkog mišljenja,
a našim vrijednim gospođicama uz prepo-
ruku da se živo zauzmu želimo da nadmaši
uspjeh od zadnjeg puta.

Maturantkinje iz Beograda u Du-
brovniku. U utorak na večer stiglo je iz
Beograda preko Bosne u naš grad 14 ma-
turantkinja beogradske ženske gimnazije.
Došle su pred vodstvom nastavnica Drage
Đurić, Leposave Bošković i Darinke Jano-
šević. Ostale su u Dubrovniku cijelu srijedu.
Razgledale su znamenitosti grada, a u če-
tvrtak u jutro su pošle u Boku-Kotorsku.

Povratili se sa skupštine. U četvr-
tak se u Splitu obdržavala skupština srpske
stranke na Primorju. U tu je svrhu otišlo
u srijedu po podne put Splita i odaslanstvo
dubrovačkih Srba. Jučer su se povratili sa
skupštine. Čuje se, da skupština srpske
stranke nije stvorila nikakovih znamenitih
promjena. Kao što je do sada bilo, tako će
poslove stranke i nadalje voditi srpski sa-
borski klab. No osim toga bio je. izabran
posebni odbor sa zadaćom, da izradi nove
statute za organizaciju stranke. Kada taj
odbor dovrši svoj posao, onda će se nanovo
sazvati skupština stranke, koja će stvoriti
daljnje zaključke.

Promjena u uredništvu ,Dubrov-
nika“. Za nekoliko dana otputovao je iz
grada urednik ,Dubrovnika“ g. Kristo Do-
minković. Za to će ga vrijeme zamijenjivati
g. Ermeneđildo Job.

Za družbu sv. Ćirila i Metoda, sa-
kupljenih prigodom blagdana Gospe od Mi-
losrđa za objedom kod Iva Jerković, gla-
vara Gornje Vručice sakupiše K 13.—, na _
počast D.ra Melka Čingrije.

Iz Sokola. Pozivlju se svi izvršujući
članovi sutra u 10 sati na prijavu. Osobito
se upozoruje one članove koji idu na Slet
da svakako ne izostanu.

Izgredi po noći. Došlo nam :se je
tužiti nekoliko njih o izgredima u noći od
četvrtka na petak, Sastalo se nekoliko mla-
đarije pa sa tamburicama stali u kasno u
doba noći galamiti na raznim mjestima grada
Tako su poslije 11 sati došli i pred općinsku
kavanu, gdje su razbili jednu mramornu
ploču, a onda su netragom isčezli. Ovo su
pojavi na koje se moramo osvrnuti tim više
što su te izgrede počinili učenici srednjih
zavoda. Ovdje u prvom redu krivimo rodi.
telje, a nešto krivine imaju bez dvojbe i
nastavnici. Mi ništa protiv toga,
da se mladež zabavlja, ali ta zabava mot
ipak ići u stanovitim granicama.
pak to vidjelo, da i poslije ponoći
nici četvrtog, petog, pa viših, a
nižih razreda naokolo i to, tko zna u

g
KI

i