Strana 2. Smije li.se i ovo propustiti mirno? Hoće li nam i sada reći, da ustajemo proti vjeri, kada ustajemo proti jednom tako nedoličnom i šovinističkom činu papinu? Čekamo od- govor. Saziv parlamenta. Carevinsko je vijeće sazvano za 17. ovoga mjeseca. Na 18. ov. mj. kralj će svečano otvoriti parlamenat pri- jestolnom besjedom. Ljetno zasijedanje bi imalo trajati do 5. avgusta. Osim konsti- tuiranja zastupničke kuće valjda će se još izazvati debata o dogođajima u Drohobiczu, zatim politička debata o programnom go- voru ministra predsjednika. U jeseni bi se pak imala razviti veća parlamentarna dje- latnost. Tko će biti predsjednik parlamenta. Sada se u parlamentarnim krugovima najviše go- vori o tomu, tko će biti predsjednik austrij- skog parlamenta. Kao najviša grupa ulazi u zastupničku kuću njemački nacionalni savez sa preko stotinu zastupnika. Po parlamen- tarnim običajima toj grupi pripada pravo, da predloži predsjednika. I većina te grupe hoće da vrši to svoje pravo, a kao kandi- data za predsjednika predložiti će svoga člana D.ra Sylvestera. No ima jedna skupina, koja je doduše u manjini, u toj grupi, a ta b htjela, da njemački nacionalni savez ne traži za sebe predsjedničko mjesto, već da to i nadalje prepusti kršćanskim socijalima, a to za to, da budu imali slobodnije ruke u sva- kom pogledu. Zasijedanje delegacija Pri koncu ljetnog zasijedanja austrijske zastupničke kuće biti će izabrani i članovi za austrijsku delegaciju, Prama dosadanjim dispozicijama delegacije bi se imale sastati polovicom mjeseca rujna u Beču. Novi članovi gospodske kuće. Ovih se dana mnogo govorilo o tomu, da će se ime- novati nekoliko novih članova gospodske kuće. Sada se doznaje, da to ne odgovara istini, već će se novi članovi gospodske kuće imenovati valjda tek u jeseni. Promjena na hrvatskoj vladi? Zagreba. čke novine donose, da je sadanji odijelni CRVENA HRVATSKA“. predstojnik za bogoštovje i nastavu Dr. Mi- lan Amruš intrigirao proti banu D.ru To- mašiću htijući ga srušiti, da sam onda dođe na njegovo mjesto. To da je obaznao ban Tomašić te da je uslijed toga već isposlovao umirovljenje Amraševo. Amruš sada polazi na dvomjesečni dopust, s kojega se više ne bi imao povratiti na svoje mjesto. Odjelnim predstojnikom za bogoštovje i nastavu imao bi tati sveučilišni profesor Dr. Ferdo pl. Jedna Karakteristika. Prenašamo, iz spljetske ,,Slobode“ slje- deći karakterističan članak : Izgleda da je sudbina dogmatičnih stra- naka da redom padaju žrtvom varalica. U Zagrebu je židov Frank mogao da kroz 15 godina vodi inače dobroga Dr. Milu i cijelu njegovu stranku za nos. To priznava i sam Dr. Mile. Čini se nemoguće normalno mislećem čeljadetu da nije nigda onoj čestitoj gospodi došlo na pamet što bi došlo i najtupljemu lončaru: Ima rođenih Hrvata sijaset kojima je cijela naša politika, naše želje, naše nade i naše borbe indiferentna stvar, pa ja da vjerujem da je čovjek tuđ po krvi, po rodu, po odgoju, po rasi, po jeziku, po interesima i po svemu ako je još što moguće, najedan- put u svojoj 50etoj godini vas rasplamćen ljubavlju za moju domovinu ? To pravašima nije došlo na pamet, a kad su ih drugi na to podsjetili, stala ih krika da je Frank najveći živući Hrvat. Sada je drugi Frank na pomolu. Niko od onih koji su još donekle pravaši ne pomišlja, da je Dr. Šusteršić jedan od najomraženijih ljudi u vlastitom narodu, da izgleda da je imao ne baš lijepih proces radi ,žlindre“. — Niko ne pomišlja da do pedesete i pete godine Šusteršić nije ni znao gdje je Dalmacija niti mu je stalo bilo do Hrvata, jer je obratno poznato da su baš liberalni Slovenci sa Hribarom na čelu go- jili ljubav prama Hrvatima. — Naši mu. drijani ne pomišljaju, da je Sušteršić onaj Broj 54. koji je u dva navrata razbio jaki blok sla- venske sveze, tako da su Česi gotovo i nas sve na jugu s njega zamrzili. — Pravaši za- boravljaju da je prigodom obnovljenja na- godbe baš Šušteršić bio onaj koji je najjače podupro ovi dualizam koji nas svijuh gnječi. Sve je to ništa pravašima. Njima je dosta da je Šusteršić uzeo u usta svoje krasno ime: planinskih Hrvata, i da je njegovo srce pod stare dane izgo- rjelo od ljubavi prama nami, i to im je do- voljno bilo da ga podignu na pjedestal na kojem je do jučer Frank bio. — Stoka treba da ima vazda svog zvonara! Pa da nijesu frazeri! Jedna zdravica, jedna dobra čašica vina i... domovina je spašena . . Jadna Hrvatsko ! Pobjeda D.ra Melka Činerije. Brzojavne čestitke. (Nastavak). POTOMJE: Pobjedi napredne misli če- stitamo kličući: Živio naš zastupnik ! Društvo ,, Napredak“, Pijavičino. BAŠKAVODA: Srdačno čestitam ma uspjehu Bruno Nalis TRST: Vašem izboru čestita. Antić . KOTOR: Radujem se uspjehu. Srdačno čestitam Dr. Vukotić MAKARSKA: Najiskrenije čestitam na sjajnoj pobjedi, a daljnji rad neka bude zalog za bolju historičku budućnost. Živjeli! Andrija Babić IGRANE: Drinkoviću pokisnulo perje, Čast, poklon i radovanje diki od gospara dičnom zastupniku, koga želimo viđeti. Živjeli! Poklon starcu Peru: Zivogošćani SPLIT: Najsrdačnije čestitam ! Lukšić | BLATO: Najsrdačnije čestitam izbor pozdravljajući Stjepan Calogera E. A Šubert: Dubrovnik. (Svršetak) Okvir koji ukusno zatvara ovaj divni grad — to je more i brdo Srđ. More vječno, uvijek veliko, uvijek pro- mjenjivo i uvijek ushitno u svojim najraz- ličitijim oblicima, sa slikovitim, visokim špi- ljama i iznubljenim klisurama i svojom gro- znom tvrđavom Lovrjencem. Brdo Srđ s vrtovima, parkima, grobištima, kućama i kolibama obaju predgrađa, poluotokom La- padom i gruškom lukom, južno-evropskom, a donekle tropskom vegetacijom, zagasito- gustim zelenilom i mnoštvom cvijeća, kao na talijanskim i francuskim obalama. Tu rdstu i cvatu divlji grmovi mrče i ružmarina, koji rasprostiru ugodan miris kao po vrtovima, tako i po stijenju cijele dubrovačke okolice, a navlaš na Lokrumu, Divlje rastu raznovrstne ljubice, lovorika, mravi agavo i oleander. Gusti je bršljan terasama opažaš osamljene naranče, limune, palme, glicinije s uzdignutim cvjetovima i mnoge druge rastline, koje se hvataju i penju po sjenicama i trijemovima, mogranje, bajame, po vočnjacima mnoštvo maslina, između klisura divlje smokve, a na brežulj- cima zim-zeleno stabalje i primorske loze osim toga ima u vrtovima mnoštvo ruža, bazgovine i crugih pitomih rastlica. To je fbra Primorja. Uprav u tom sastoji cijela dražest Du- brovnika, da je u njem romantičnost staroga mjesta i njegovih zgrada, od motiva roman- skih, gotičkih, remaisance, pa sve do mo- tiva baroka ovjenčana vegetacijom Primorja. , Dubrovnik je u tomu sličan Genovi, a ne Mletcima. Na cijelom ostalom Primorju osim Genove nećeš naći grada, koji bi te tako a mislim, da nema na daleko mjesta, osim Mletaka, koje bi bilo zastrto takovom ko- prenom tuge i žalosti kao grad Dubrovnik. Uze svu poznatu susretljivost građanstva, usa sav sjaj šarkog sunca i svoju živopi- snost, Dubrovnik je grad pritajene tuge i AO \ žalosti. A to je žalost za prošlom slavom, propalom moći i izgubljenom neodvisnošću. Vidiš ljude — u narodnoj nošnji i modernoj — ali svuda opažaš pri govoru neku napa- dnu tišinu i mirnoću, što drugdje nema. U __ gradu idu većinom pješke — kao u Mlet- eima; samo iznimno vidiš kakva kola, a i ta še vuču sporo i dosadno, I na trgu se govori ispod glasa — a na Placi, kada je na večer najviša šetnja, kad se gotovo sva- tko zabavlja, čuje se samo pritajeni govor, šaputanje. Žalost te susreće sa opustjelih klisura Srđa, susreće te s mnogobrojnih ruševina u predgrađu i okolici, ljetnikovaca, palača,