Strana 2.

 

Smije li.se i ovo propustiti mirno? Hoće li
nam i sada reći, da ustajemo proti vjeri,
kada ustajemo proti jednom tako nedoličnom
i šovinističkom činu papinu? Čekamo od-
govor.

Saziv parlamenta. Carevinsko je vijeće
sazvano za 17. ovoga mjeseca. Na 18. ov.
mj. kralj će svečano otvoriti parlamenat pri-
jestolnom besjedom. Ljetno zasijedanje bi
imalo trajati do 5. avgusta. Osim konsti-
tuiranja zastupničke kuće valjda će se još
izazvati debata o dogođajima u Drohobiczu,
zatim politička debata o programnom go-
voru ministra predsjednika. U jeseni bi se
pak imala razviti veća parlamentarna dje-
latnost.

Tko će biti predsjednik parlamenta. Sada
se u parlamentarnim krugovima najviše go-
vori o tomu, tko će biti predsjednik austrij-
skog parlamenta. Kao najviša grupa ulazi u
zastupničku kuću njemački nacionalni savez
sa preko stotinu zastupnika. Po parlamen-
tarnim običajima toj grupi pripada pravo,
da predloži predsjednika. I većina te grupe
hoće da vrši to svoje pravo, a kao kandi-
data za predsjednika predložiti će svoga
člana D.ra Sylvestera. No ima jedna skupina,
koja je doduše u manjini, u toj grupi, a ta b
htjela, da njemački nacionalni savez ne traži
za sebe predsjedničko mjesto, već da to i
nadalje prepusti kršćanskim socijalima, a to
za to, da budu imali slobodnije ruke u sva-
kom pogledu.

Zasijedanje delegacija Pri koncu ljetnog
zasijedanja austrijske zastupničke kuće biti
će izabrani i članovi za austrijsku delegaciju,
Prama dosadanjim dispozicijama delegacije
bi se imale sastati polovicom mjeseca rujna
u Beču.

Novi članovi gospodske kuće. Ovih se
dana mnogo govorilo o tomu, da će se ime-

novati nekoliko novih članova gospodske
kuće. Sada se doznaje, da to ne odgovara
istini, već će se novi članovi gospodske
kuće imenovati valjda tek u jeseni.
Promjena na hrvatskoj vladi? Zagreba.
čke novine donose, da je sadanji odijelni

CRVENA HRVATSKA“.

predstojnik za bogoštovje i nastavu Dr. Mi-
lan Amruš intrigirao proti banu D.ru To-
mašiću htijući ga srušiti, da sam onda dođe
na njegovo mjesto. To da je obaznao ban
Tomašić te da je uslijed toga već isposlovao
umirovljenje Amraševo. Amruš sada polazi
na dvomjesečni dopust, s kojega se više ne
bi imao povratiti na svoje mjesto. Odjelnim
predstojnikom za bogoštovje i nastavu imao
bi tati sveučilišni profesor Dr. Ferdo

pl.

Jedna Karakteristika.

Prenašamo, iz spljetske ,,Slobode“ slje-
deći karakterističan članak :

Izgleda da je sudbina dogmatičnih stra-
naka da redom padaju žrtvom varalica.

U Zagrebu je židov Frank mogao da
kroz 15 godina vodi inače dobroga Dr. Milu
i cijelu njegovu stranku za nos. To priznava
i sam Dr. Mile.

Čini se nemoguće normalno mislećem
čeljadetu da nije nigda onoj čestitoj gospodi
došlo na pamet što bi došlo i najtupljemu
lončaru: Ima rođenih Hrvata sijaset kojima
je cijela naša politika, naše želje, naše nade
i naše borbe indiferentna stvar, pa ja da
vjerujem da je čovjek tuđ po krvi, po rodu,
po odgoju, po rasi, po jeziku, po interesima
i po svemu ako je još što moguće, najedan-
put u svojoj 50etoj godini vas rasplamćen
ljubavlju za moju domovinu ?

To pravašima nije došlo na pamet, a
kad su ih drugi na to podsjetili, stala ih
krika da je Frank najveći živući Hrvat.

Sada je drugi Frank na pomolu.

Niko od onih koji su još donekle pravaši
ne pomišlja, da je Dr. Šusteršić jedan od
najomraženijih ljudi u vlastitom narodu, da
izgleda da je imao ne baš lijepih proces
radi ,žlindre“. — Niko ne pomišlja da do
pedesete i pete godine Šusteršić nije ni znao
gdje je Dalmacija niti mu je stalo bilo do
Hrvata, jer je obratno poznato da su baš
liberalni Slovenci sa Hribarom na čelu go-
jili ljubav prama Hrvatima. — Naši mu.
drijani ne pomišljaju, da je Sušteršić onaj

 

Broj 54.

 

koji je u dva navrata razbio jaki blok sla-
venske sveze, tako da su Česi gotovo i nas
sve na jugu s njega zamrzili. — Pravaši za-
boravljaju da je prigodom obnovljenja na-
godbe baš Šušteršić bio onaj koji je najjače
podupro ovi dualizam koji nas svijuh gnječi.

Sve je to ništa pravašima.

Njima je dosta da je Šusteršić uzeo u
usta svoje krasno ime: planinskih Hrvata,
i da je njegovo srce pod stare dane izgo-
rjelo od ljubavi prama nami, i to im je do-
voljno bilo da ga podignu na pjedestal na
kojem je do jučer Frank bio. — Stoka treba
da ima vazda svog zvonara!

Pa da nijesu frazeri!

Jedna zdravica, jedna dobra čašica vina
i... domovina je spašena . .

Jadna Hrvatsko !

Pobjeda D.ra Melka Činerije.

Brzojavne čestitke.
(Nastavak).

 

POTOMJE: Pobjedi napredne misli če-
stitamo kličući: Živio naš zastupnik !
Društvo ,, Napredak“, Pijavičino.
BAŠKAVODA: Srdačno čestitam ma
uspjehu Bruno Nalis

TRST: Vašem izboru čestita. Antić .

KOTOR: Radujem se uspjehu. Srdačno
čestitam Dr. Vukotić

MAKARSKA: Najiskrenije čestitam na
sjajnoj pobjedi, a daljnji rad neka bude
zalog za bolju historičku budućnost. Živjeli!

Andrija Babić

IGRANE: Drinkoviću pokisnulo perje,
Čast, poklon i radovanje diki od gospara
dičnom zastupniku, koga želimo viđeti.
Živjeli! Poklon starcu Peru:

Zivogošćani
SPLIT: Najsrdačnije čestitam !
Lukšić |
BLATO: Najsrdačnije čestitam izbor
pozdravljajući Stjepan Calogera

E. A Šubert: Dubrovnik.

(Svršetak)

Okvir koji ukusno zatvara ovaj divni
grad — to je more i brdo Srđ.

More vječno, uvijek veliko, uvijek pro-
mjenjivo i uvijek ushitno u svojim najraz-
ličitijim oblicima, sa slikovitim, visokim špi-
ljama i iznubljenim klisurama i svojom gro-
znom tvrđavom  Lovrjencem. Brdo Srđ
s vrtovima, parkima, grobištima, kućama i
kolibama obaju predgrađa, poluotokom La-
padom i gruškom lukom, južno-evropskom,
a donekle tropskom vegetacijom, zagasito-
gustim zelenilom i mnoštvom cvijeća, kao
na talijanskim i francuskim obalama.

Tu rdstu i cvatu divlji grmovi mrče i
ružmarina, koji rasprostiru ugodan miris
kao po vrtovima, tako i po stijenju cijele
dubrovačke okolice, a navlaš na Lokrumu,
Divlje rastu raznovrstne ljubice, lovorika,
mravi agavo i oleander. Gusti je bršljan

terasama opažaš osamljene naranče, limune,
palme, glicinije s uzdignutim cvjetovima i
mnoge druge rastline, koje se hvataju i
penju po sjenicama i trijemovima, mogranje,
bajame, po vočnjacima mnoštvo maslina,
između klisura divlje smokve, a na brežulj-
cima zim-zeleno stabalje i primorske loze
osim toga ima u vrtovima mnoštvo ruža,
bazgovine i crugih pitomih rastlica.

To je fbra Primorja.

Uprav u tom sastoji cijela dražest Du-
brovnika, da je u njem romantičnost staroga
mjesta i njegovih zgrada, od motiva roman-
skih, gotičkih, remaisance, pa sve do mo-
tiva baroka ovjenčana vegetacijom Primorja.

, Dubrovnik je u tomu sličan Genovi, a ne

Mletcima. Na cijelom ostalom Primorju osim
Genove nećeš naći grada, koji bi te tako
a mislim, da nema na daleko mjesta, osim
Mletaka, koje bi bilo zastrto takovom ko-
prenom tuge i žalosti kao grad Dubrovnik.
Uze svu poznatu susretljivost građanstva,
usa sav sjaj šarkog sunca i svoju živopi-
snost, Dubrovnik je grad pritajene tuge i
AO \

žalosti. A to je žalost za prošlom slavom,
propalom moći i izgubljenom neodvisnošću.
Vidiš ljude — u narodnoj nošnji i modernoj
— ali svuda opažaš pri govoru neku napa-
dnu tišinu i mirnoću, što drugdje nema. U __
gradu idu većinom pješke — kao u Mlet-

eima; samo iznimno vidiš kakva kola, a i

ta še vuču sporo i dosadno, I na trgu se
govori ispod glasa — a na Placi, kada je
na večer najviša šetnja, kad se gotovo sva-
tko zabavlja, čuje se samo pritajeni govor,

šaputanje.

Žalost te susreće sa opustjelih klisura
Srđa, susreće te s mnogobrojnih ruševina
u predgrađu i okolici, ljetnikovaca, palača,