a .

. Broj 57. +

 

Profanacija hrvatske misli. Na
«drugom mjestu današnjega lista donosimo
postupak poglavarstva prama našemu Sokolu.
Na ovom ćemo mjestu iznijeti postupak na-
ših kranjaca, koji hoće da se , pravašima“
zovu. Hrvatski Sokol, koji je izvanstranačko
društvo, a u kojemu na žalost ima i tako-
vih ljudi, koji nikako tamo ne spadaju, a
inače se zovu , pravaši“. Tim našim ljudima
ne znamo za što, smetalo je da Hrvatski
Sokol ide u Ston. Da to osujete šalju odo-
vle ekspresna pisma na svoje sumišljenike
u Ston. U tim pismima služe se njima pri-
rođenim svojstvom — laži. Upućuju svoje
pristaše, da se uteku žandarmeriji, neka ova
zabrani jednom hrvatskom društvu, da sa
hrvatskom glazbom posjeti jedno hrvatsko
mjesto. Bajunete zovu proti svojoj hrvatskoj
braći. A za što? To valjda ne znadu ni oni.

Zamislimo se samo u ove pojave. Za-
mislimo se, i zaplačimo nad svojim narodom,
koji može da dava ovakove sinove. Hrvat-
ski barjak, hrvatsku misao mora do profa-
nira opet jedan Hrvat. Pa da mi nijesmo
nesretan narod. Pitamo mi, ima li među
tim ljudima još takovih, koji pojimaju zna-
čenje riječi: Hrvat. Zar ih ne oblije rume-
nilo stida, kada vide što sve ovo čine. Zar
su uslijed stranačke strasti toliko zaslijep-
ljeni, da ne poznaju brata za brata, a ne
poznaju više ni stijeg hrvatski, već proti
hrvatskoj zastavi idu u borbu predvođeni
austrijanskim bajunetama.

Hoće li jednoć prestati ovo sramotno
postupanje stanovite čeljadi ? Hoće li doći
ikada do svijesti ono nekoliko zavedenih i
neupućenih naših dobričina?

Javna Vježba Hrvatskog Sokola.
U nedjelju dne 23 tek, Hrvatski Soko pri-
ređuje javnu ,vježbu na Brsaljama sa bi-
ranim rasporedom, kojeg ćemo donijeti u
dojdućem broju.

Pošto je čist prihod ove zabave nami-
jenjen za podporu siromašnim članovima
vježbačima, da sudjeluju Sletu u Zagrebu,
to se nadamo, da će nas rodoljubno gra-
đanstvo kao uvijek do sada svojim prisu-
stvom poduprijeti i tako zajednički nešto
doprinijeti općem uspjehu ove naše sveča-
nosti.

Po svršetku javne vježbe odsvirati će
glazba koncerat, preko kojeg će biti raznih
šala i iznenađenja. Početak je u 5 sati po
podne, ulazna cijena za odrasle 40 para;
za djecu 20 para.

Iz Sokola: Pozivlju se svi izvršujući
«članovi u četvrtak u 8%/9 sati na prijavu, a
večeras svi članovi vježbači da nefaljeno
pristupe vježbama radi pokusa.

Svi članovi i ostali privatnici, koji mna-
mjeravaju ići na Slet neka se najkašnje do
20 tek. prijave kod brata P. Ortolani?ili u
Sokolani od 1—3 po, podne te u večer na
vježbama. Iza označenog roka nijedna pri-
java se neće moći uzeti u obzir.

Nadriumjetničke kritike“, Pišu nam

iz okolice :: Vaša nedužna susjedica ,, Prava“
javljajući i

,CRVENA HRVATSKA“.

ne samo je glupo i štetno, nego i nedopu-
šteno. Nije naime slobodno davati svijetu
rog za svijeću, prikaživati kao gotovo i ra-
zvijeno ono što je još daleko od razvitka,
a i samom onom mladom slikaru ne pruža
se time nikakva korist, već prije šteta, jer
ga se odvraća od pravoga učenja. Sve to
skupa zmači: širiti umjetnički proletarijat
kojega i tako dosta imamo, a drugo: imati
srčanosti piskarat o stvarima o kojima ,se
nema pojma.

Dr. Zdenek Ptačnik specijalista za
žene i djecu povraća se ovih dana sa pu-
tovanja te započimlje ordinirati u nedjelju
dne 23. ov. mj.

Susretljivost prema strancima. U
broju od 15. jula pod gornjim naslovom bili
smo se potužili na g. Wregga, vlasnika ,, Ho-
tel Petka“ radi tobož neuredne poslužbe i
njegove osorrosti. K nami se je obratio g.
Wregg, izložio nam kako stvar stoji, te po-
što proizlazi da smo bili zlo obaviješteni,
rado ispravljamo prvašnju vijest.

Ispravak popa Prodana. Pozivom
na $ 19 tiskovnog zakona zahtjevam da u
prvom broju vašeg lista, odnosno moga is-
pravka izašlog u vašem listu dne 8/7 1911
Br. 54 štampate na istom mjestu s istim
slovima slijedeći ispravak :

Buduć je to uredništvo popratilo moj
ispravak opaskom ,da inače sve tvrdnje dv-
dje iznesene stoje, samo s tom razlikom, da
se je odnosni slučaj pojavio na sv. Antuna,
a ne u nedjelju, kako je to nehotično po-
greškom bilo javljeno“, odgovaram

1. Nije istina da je u selu Močići na sv.
Antuna morala biti misa;

2. Nije istina, da ja nijesam bio na sv.
Antuna u Čilipima, već je istina da sam na
sv. Antuna rekao misu na Matici. Čilipi dne
12 srpnja 1911. Don Jozo Prodan.

Opaska uredništva: Mi smo se propitali
kod našega pouzdanika, koji nam je odgo-
vorio, da je svakako na sv. Antuna morala
biti misa u Močićima.

Različite vijesti

Smrt Augusta Harambašića. U nedjelju
u 1 sat poslije podne preminuo je u Za-
grebu Dr. August Harambašić, hrvatski knji-
ževnik. On svojim političkim i literarnim
radom imade nesumnjivih zasluga za svoje
vrijeme. Osamdesetih godina je njegovo ime
bilo najpopularnije. Svojim stihovima znao
je zanijeti omladinu. U posljednje je vrijeme
klonuo. No ipak u svoje vrijeme dao je na-
rodu sve, što je mogao dati; on je učinio
svoju dužnost. Jer je pak u svoje vrijeme
ućinio svoju dužnost prama narodu i do-
movini, treba da ostane među nama topla
uspomena na Augusta Harambašića,

 

<

 

Strana 3.
zastopniliš, da dođu u utojisk na podne a
dvor, da čuju prijestolnu besjedu.

Madžarska pustolovka. Prošli tjedan je
bila uhićena u Budimpešti glasovita mad-
žarska pustolovka Jelisava Hanusz, Bila je
kći vrlo ugledne obitelji. Sva su joj braća
vrlo ugledni ljudi. Nju je snašla nesreća:
što se je rodila vanrednom llišpoticom i što
je težila za sjajem i raskoši. Već sa 14 go-
dina ona je pošla krivim putem. Tražila je
bogatu stariju gospodu, te od njih iznudila
kažnjivim putem silne svote. Kad joj u
Pešti nisu više cvale ruže, pođe ona u svi-
jet. Prošla je cijelu. Europu, u svakom je
gradu živjela pod imenom kakove madžar-
ske grofice, dotle, dok nije došla u zatvor.
Onda se opet uputila dalje i započela iz
nova.

U Beču se umjela pod imenom grofice
Festetić uvući u dvorske krugove. Ali kod
prve krađe predadoše ju sudu, U Beču nisu 2
bili okradeni bogataši tako ljubežni kao u
Pešti, gdje ju dosele nije nitko dao zatvo-
riti. Nu sada se je vratila sa europejskog
puta i na prvom koraku ju policija uhiti
I to radi ,prljavih“ 100 kruna, što ih je
ukrala jednom kavaliru.

Šume | gradovi u Kanadi u plšimonu. Iz
Kanade javljaju, da je predjel oko Tažlora
sav u plamenu. Silne šume i gradovi gore,
a vrućina je od toga takova, da ljudi po
ciele sate stoje u vodi samo da im je hlad-
nije. Uzprkos toga mnogi su uslied vrućine
osliepili i zadobili užasne opekline. _Najno- -
vije viesti glase, da je 500 osoba u plamenu
poginulo, a 5000 ljudi ostalo bez krova,

Memoiri gdje Toselli. ,Corriere della Se
ra“ iznosi izvadak iz .memoira gdje. Toselli,
bivše priestolonasljednice saske. U tom ig-
vadku govori ona o tom, kako je nitko na
dvoru saskom nije trpio i što je bilo uzro-.
kom, da je iz dvora pobjegla. Ona 'pripo-
vieda. da su njezini neprijatelji na dražđan-
skom dvoru razglasili. da je ona luda i da.
su ju oni htjeli strpati u ludnicu. Radi toga
je ona morala pobjeći, izabrala je rađe škan-
dal, nego da bude za cijelog svog života u
ludnici. Najprije je htjela otići svom bratu S
Leopoldu Wolflingu.

Ali kad je saznala, da njezin brat živi
sa njekom Adamovićkom, to nije mogla biti
pod istim krovom sa njima, a budući nije