a . . Broj 57. + Profanacija hrvatske misli. Na «drugom mjestu današnjega lista donosimo postupak poglavarstva prama našemu Sokolu. Na ovom ćemo mjestu iznijeti postupak na- ših kranjaca, koji hoće da se , pravašima“ zovu. Hrvatski Sokol, koji je izvanstranačko društvo, a u kojemu na žalost ima i tako- vih ljudi, koji nikako tamo ne spadaju, a inače se zovu , pravaši“. Tim našim ljudima ne znamo za što, smetalo je da Hrvatski Sokol ide u Ston. Da to osujete šalju odo- vle ekspresna pisma na svoje sumišljenike u Ston. U tim pismima služe se njima pri- rođenim svojstvom — laži. Upućuju svoje pristaše, da se uteku žandarmeriji, neka ova zabrani jednom hrvatskom društvu, da sa hrvatskom glazbom posjeti jedno hrvatsko mjesto. Bajunete zovu proti svojoj hrvatskoj braći. A za što? To valjda ne znadu ni oni. Zamislimo se samo u ove pojave. Za- mislimo se, i zaplačimo nad svojim narodom, koji može da dava ovakove sinove. Hrvat- ski barjak, hrvatsku misao mora do profa- nira opet jedan Hrvat. Pa da mi nijesmo nesretan narod. Pitamo mi, ima li među tim ljudima još takovih, koji pojimaju zna- čenje riječi: Hrvat. Zar ih ne oblije rume- nilo stida, kada vide što sve ovo čine. Zar su uslijed stranačke strasti toliko zaslijep- ljeni, da ne poznaju brata za brata, a ne poznaju više ni stijeg hrvatski, već proti hrvatskoj zastavi idu u borbu predvođeni austrijanskim bajunetama. Hoće li jednoć prestati ovo sramotno postupanje stanovite čeljadi ? Hoće li doći ikada do svijesti ono nekoliko zavedenih i neupućenih naših dobričina? Javna Vježba Hrvatskog Sokola. U nedjelju dne 23 tek, Hrvatski Soko pri- ređuje javnu ,vježbu na Brsaljama sa bi- ranim rasporedom, kojeg ćemo donijeti u dojdućem broju. Pošto je čist prihod ove zabave nami- jenjen za podporu siromašnim članovima vježbačima, da sudjeluju Sletu u Zagrebu, to se nadamo, da će nas rodoljubno gra- đanstvo kao uvijek do sada svojim prisu- stvom poduprijeti i tako zajednički nešto doprinijeti općem uspjehu ove naše sveča- nosti. Po svršetku javne vježbe odsvirati će glazba koncerat, preko kojeg će biti raznih šala i iznenađenja. Početak je u 5 sati po podne, ulazna cijena za odrasle 40 para; za djecu 20 para. Iz Sokola: Pozivlju se svi izvršujući «članovi u četvrtak u 8%/9 sati na prijavu, a večeras svi članovi vježbači da nefaljeno pristupe vježbama radi pokusa. Svi članovi i ostali privatnici, koji mna- mjeravaju ići na Slet neka se najkašnje do 20 tek. prijave kod brata P. Ortolani?ili u Sokolani od 1—3 po, podne te u večer na vježbama. Iza označenog roka nijedna pri- java se neće moći uzeti u obzir. Nadriumjetničke kritike“, Pišu nam iz okolice :: Vaša nedužna susjedica ,, Prava“ javljajući i ,CRVENA HRVATSKA“. ne samo je glupo i štetno, nego i nedopu- šteno. Nije naime slobodno davati svijetu rog za svijeću, prikaživati kao gotovo i ra- zvijeno ono što je još daleko od razvitka, a i samom onom mladom slikaru ne pruža se time nikakva korist, već prije šteta, jer ga se odvraća od pravoga učenja. Sve to skupa zmači: širiti umjetnički proletarijat kojega i tako dosta imamo, a drugo: imati srčanosti piskarat o stvarima o kojima ,se nema pojma. Dr. Zdenek Ptačnik specijalista za žene i djecu povraća se ovih dana sa pu- tovanja te započimlje ordinirati u nedjelju dne 23. ov. mj. Susretljivost prema strancima. U broju od 15. jula pod gornjim naslovom bili smo se potužili na g. Wregga, vlasnika ,, Ho- tel Petka“ radi tobož neuredne poslužbe i njegove osorrosti. K nami se je obratio g. Wregg, izložio nam kako stvar stoji, te po- što proizlazi da smo bili zlo obaviješteni, rado ispravljamo prvašnju vijest. Ispravak popa Prodana. Pozivom na $ 19 tiskovnog zakona zahtjevam da u prvom broju vašeg lista, odnosno moga is- pravka izašlog u vašem listu dne 8/7 1911 Br. 54 štampate na istom mjestu s istim slovima slijedeći ispravak : Buduć je to uredništvo popratilo moj ispravak opaskom ,da inače sve tvrdnje dv- dje iznesene stoje, samo s tom razlikom, da se je odnosni slučaj pojavio na sv. Antuna, a ne u nedjelju, kako je to nehotično po- greškom bilo javljeno“, odgovaram 1. Nije istina da je u selu Močići na sv. Antuna morala biti misa; 2. Nije istina, da ja nijesam bio na sv. Antuna u Čilipima, već je istina da sam na sv. Antuna rekao misu na Matici. Čilipi dne 12 srpnja 1911. Don Jozo Prodan. Opaska uredništva: Mi smo se propitali kod našega pouzdanika, koji nam je odgo- vorio, da je svakako na sv. Antuna morala biti misa u Močićima. Različite vijesti Smrt Augusta Harambašića. U nedjelju u 1 sat poslije podne preminuo je u Za- grebu Dr. August Harambašić, hrvatski knji- ževnik. On svojim političkim i literarnim radom imade nesumnjivih zasluga za svoje vrijeme. Osamdesetih godina je njegovo ime bilo najpopularnije. Svojim stihovima znao je zanijeti omladinu. U posljednje je vrijeme klonuo. No ipak u svoje vrijeme dao je na- rodu sve, što je mogao dati; on je učinio svoju dužnost. Jer je pak u svoje vrijeme ućinio svoju dužnost prama narodu i do- movini, treba da ostane među nama topla uspomena na Augusta Harambašića, < Strana 3. zastopniliš, da dođu u utojisk na podne a dvor, da čuju prijestolnu besjedu. Madžarska pustolovka. Prošli tjedan je bila uhićena u Budimpešti glasovita mad- žarska pustolovka Jelisava Hanusz, Bila je kći vrlo ugledne obitelji. Sva su joj braća vrlo ugledni ljudi. Nju je snašla nesreća: što se je rodila vanrednom llišpoticom i što je težila za sjajem i raskoši. Već sa 14 go- dina ona je pošla krivim putem. Tražila je bogatu stariju gospodu, te od njih iznudila kažnjivim putem silne svote. Kad joj u Pešti nisu više cvale ruže, pođe ona u svi- jet. Prošla je cijelu. Europu, u svakom je gradu živjela pod imenom kakove madžar- ske grofice, dotle, dok nije došla u zatvor. Onda se opet uputila dalje i započela iz nova. U Beču se umjela pod imenom grofice Festetić uvući u dvorske krugove. Ali kod prve krađe predadoše ju sudu, U Beču nisu 2 bili okradeni bogataši tako ljubežni kao u Pešti, gdje ju dosele nije nitko dao zatvo- riti. Nu sada se je vratila sa europejskog puta i na prvom koraku ju policija uhiti I to radi ,prljavih“ 100 kruna, što ih je ukrala jednom kavaliru. Šume | gradovi u Kanadi u plšimonu. Iz Kanade javljaju, da je predjel oko Tažlora sav u plamenu. Silne šume i gradovi gore, a vrućina je od toga takova, da ljudi po ciele sate stoje u vodi samo da im je hlad- nije. Uzprkos toga mnogi su uslied vrućine osliepili i zadobili užasne opekline. _Najno- - vije viesti glase, da je 500 osoba u plamenu poginulo, a 5000 ljudi ostalo bez krova, Memoiri gdje Toselli. ,Corriere della Se ra“ iznosi izvadak iz .memoira gdje. Toselli, bivše priestolonasljednice saske. U tom ig- vadku govori ona o tom, kako je nitko na dvoru saskom nije trpio i što je bilo uzro-. kom, da je iz dvora pobjegla. Ona 'pripo- vieda. da su njezini neprijatelji na dražđan- skom dvoru razglasili. da je ona luda i da. su ju oni htjeli strpati u ludnicu. Radi toga je ona morala pobjeći, izabrala je rađe škan- dal, nego da bude za cijelog svog života u ludnici. Najprije je htjela otići svom bratu S Leopoldu Wolflingu. Ali kad je saznala, da njezin brat živi sa njekom Adamovićkom, to nije mogla biti pod istim krovom sa njima, a budući nije