| DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 10.— I POŠTARSKI TROŠKOVI. KO
CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU-
BROVNIK IZA AUSTRO-UGARSKU NA GO-
NE VRATI LIST — KAD MU PRETPLATA
MINE — SMATRA SE PREDBROJEN ZA
DOŠASTO POLUGODIŠTE. 8 & 8GScae.
IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE.
»
ODGOVORNI UREDNIK: IV O ARSETE
OOOODIJOOO
aeae8a POJEDINI BROJ 10 PARA 886885
IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR.
PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SR UP
DOPISI UREDNIŠTVU LISTA ; ZA IZJAVE,
PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
PO RETKU, A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uz RAZ-
MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA
NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA
God. XXI.
DUBROVNIK, 22. JULA 1911.
Broj 58.
Prijestolna besjeda.
U utorak dne 18. o, mj. otvorio
je kralj na svečani način carevinsko
vijeće prijestolnom besjedom. U be-
čkom su se dvoru rečenog dana
sakupili članovi zastupničke i gospod-
ske kuće uz nekoliko drugih odličnih
pozvanika, da čuju kraljevu poruku.
Sadržaj prijestolne besjede nije
donio nikakovih iznenađenja. Doduše
ludo ih je bilo i očekivati, jer barun
Gautsch ima da nastavi ondje gdje je
barun Bienerth [prestao. Stanovitim
je faktorima barun Gautsch podesnija
osoba za izvršenje Bienerthove misije,
Inače prijestolna besjeda poslije
običnog pozdravnog uvoda napominje
na prvom mjestu, da se imaju riješiti
život čijele monarhije, Vladar izriče
uvjerenje, da će se naći podloga za
konačni sporazumak. Pri koncu spo-
minje prijestolna besjeda, da će mo-
narkija i nadalje ostati vijerna dosa-
danjim svojim savezima te da će i
nadalje njegovati iskreno prijateljstvo
prama ostalim vlastima.
Kada promotrimo malo bolje ovu
prijestolnu besjedu, opažamo, da se
u nečemu razlikuje od prošlih. U
ovoj je naime prijestolnoj besjedi
osobitim načinom naglašen financi-
jalno ekonomski momenat, a počimaju
se isticati socijalna pitanja. U ovome
je pogledu naime austrijski parlamenat
pokazivao konstantno neki nazadak
prama zapadnć evropskim parlamen-
tima, kao što se taj nazadak još i
obranbene osnove. Za prihvat tih os-' aj bogede. “školskom
mova nuđa se rekompensacija u sni-
zenju godina vojne službe. Zatim
kao prešnu stvar spominje prijestolna
besjeda riješenje bankovne osnove. Spo-
minje se riješenje finamcijalnih refo-
rama, u prvom redu reforma izravnih
i neizravnih poreza. Poslije toga se
spominju predlozi za riješenje pro-
blema . socijalnog osiguranja. Govori
se o uređenju radničkog pitanja, za-
tim o uređenju prava i dužnosti
državnih činovnika i namještenika.
Spominje se unapređenje gospodar-
stva, obrta, rudarstva, trgovine i
industrije, Spominje se i uređenje
iseljeničkog pitanja, Prijestolna besjeda
govori zatim o povećanju željezničke
mreže. S tim u svezi spominje se i
unapređenje trgovačko političkih sve-
za kao i parobrodarskog prometa. Sada
se osobitim obzirom na kraljevinu
Galiciju spominje riješenje vodnoga
zakona. Zatim dolazi na red stavka
o školstvu, gdje se ističe prijeka
potreba, da se osnuje talijanski pravni
fakultet. Po tom se nabrajaju razne
reforme na pravosudnom polju, Po-
svećen je i dobar pasus u prijestolnoj
besjedi odnosima u kraljevini Ceškoj te
se izriče opravdana nada, da će
konačno ipak poći za rukom pozvanim
uslijed kojih je do sada trpio ustavni
Nova vlada
volju da udovolji
Čeha i Talijana.
prijestolnoj se
besjedi spominje glavni zahtjev Po-
ljaka o vodenim pul&vima u Galiciji;
spomenute su prilike u Češkoj; spo-
menuta je dapače i ,prijeka“ potreba
da se osnuje sa ni talijanski
spomenuta koja pri potreba i
nužda naša, južnih Sl&vena u opće
U prijestolnoj besjedi nema ni govora
o željezničkom spoju .
riješenju hrvatskog s
nja. No na koncu se #;
spominje trojni savez, s kojega mi
toliku štetu trpimo. ;
Program vlade baruna Gautscha
pokazuje, da će on idi stopama
Bienerthovim bar što se tiče nas
i ovakoj vladavini. Pr Dina
Austrija će i nadalje maćuhinski
Iz Istarskog crnog kontinenta.
U posljednje vrijeme su se istarski Ta-
lijani kao pomamili. Osobito u zapadnom i
sjevero-Zupadnom do skrajnosti zapuštenom
dijelu pokrajine. Tamo se prosulo nekoliko
njihovih gradića sa čisto hrvatskom okoli-
com. Za tu svoju okolicu nisu se ni naj-
manje brinuli. Tek onda, kad je u letri
družba započela življe raditi oko osvješćenja
našeg seljaka, požurili se i oni, da na vri-
jeme privuku hrvatsku djecu u svoje škole,
da ih tako sasvim odkinu od ostalog hrvat-
skog življa u Istri. U selima, što su tim
gradićima bliže, imali su na žalost već do
sada priličnih uspjeha. Teže je išlo vani u
odaljenim krajevima. Za te. krajeve, za te
naše hrvatske krajeve skrbi ,Lega“ ovako:
potraži koje darovitije hrvatsko seljačko di-
jete, pa ga na svoj trošak izuči, dakako u
talijanskom jeziku. Takav mladić vrati se u
svoje mjesto kao ,Legin“ učitelj, pa. zapo-
"čne tu svoje janjičarsko djelovanje. Mnogo
mu u tome pomaže njegov materinji jezik:
djeca ga lakše razumiju.i malo po malo
prianjaju uza ni, dok se nakon nekoliko
vremena sasvim ne iznarode, Takvih učite-
lja, domaćih odmetnika, imat će već do go-
dine ,Lega“ nekoliko na raspolaganje. To
je nova opasnost, koja prijeti onim našim
tužnim krajevima, zato su u posljednje vri-
jeme učestale na družbu navale prošnja i
zaklinjanja, da se za vremena doskoči toj
velikoj nevolji. Ali ni sa školom nije se
svemu doskočilo, jer se upravo s njom za-
počinje prava borba. Naše se škole nalaze
većinom u mjestima gdje i talijsnske ili pak
u neposrednoj njihovoj blizini. A jer su te
naše škole skoro sve u općinama talijanskim,