Upravo je izišao osmi broj .Savreme. nika“. Ovaj je broj posvećen isključivo hr- vatskim kulturnim i društvenim pojavama, te je, izuzam dvaju radnja, isponjen rado- vima hrvatskih književnika i jednog mladog hrvatskog slikara. Od poučnih članaka na prvom je mjestu rasprava doktora 'Turića. »Honorar i duševni rad“. Dalje se nižu poučni članci: kneza Luja Vojnovića o ,, Du- brovačkom arhivu“, Koste Strajnića o pla- katu vani i kod nas, Durrcv o netofa iza- * šloj knjizi Marina Bega ,S mora“, Milčino- vićev o kazališnoj sezoni 1910.11 (na te- melju izvješća, što ga je izdala uprava ka- zališta) i svršetak Francevljeve studije ,Iz epohe hrvatskog preporoda“. Pjesmama oki- tiše ovaj broj: dr. Ante Tresić-Pavičić (San morfeja), Dmitar Mitrinović (Požar ploti) i mladi pjesnik Zvonko Milković (Angelus). Zabavna proza zastupana je novelom ugled- nog srpskog pripovjedača Milutina M. Us- kokovića (,,Iza ljubavi“), iz beogradskog sa- vremenog života i pripovjetkom mladog dal- matinskog književnika Mateja Košćine ,Je- dne ljetne večeri .. .“ U feuilletonu je na prvom mjestu članak o netom preminulom Augustu Harambašiću i nadalje je tuj Drech- slerov osvrt na noviju literaturu o Vrazu; Matošev ,,Discipulus“, osvrt ma spomenpis »Pedeset godina hrv. kazališta“, što ga je napisao dr. Ogrizović; Krešimira Kovačića »Gčsse“, Diirrovo razmatranje o pjesmi i priči u životu djeteta, Lovrićeva bilješka o premieri Vojnovićeve ,,Trilogije“ u Pragu i konačno bilješka o mladom hrvatskom sli- karu, karikaturisti, Branimiru Petroviću, od kojega je u ovom broju šest reprodukcija njegovih radova (Posjet, Sa Zrinjevca, Lek- tira, Na karnevalu'i dva listića iz bilježnice). — Kako se iz ovoga pregleda sadržaja vidi i ovaj je broj ,Savremenika“ bogat razno- likim zabavnim i poučnim štivom, pak ne bi smjelo biti hrvatske inteligentne kuće bez ,Savremenika“. Cijena mu je veoma umjerena, 12 K godišnje (za djake i učitelje K 10). a izlazi još manjom kada se uvaži, da svaki abonent ;,Savremenika“, koji po- šalje novac upravi (Zagreb, Bregovita 3) dobiva šest najljepših knjiga ,Savremenih hrvatskih pisaca“ za šest kruna, dočim stoji inače svaka knjiga dvije krune. --Sokolsko slevije u Americi Oakland California 25/7 1911. Nedjelja dne ,23 o. mj. ostati će dan slave, dan uspomene za nas amošnje Hrvate na dalekom zapadu. Toga je dana naš amo. šnji Hrvatski Soko stupio prvi put na javnost - svoj prvi izlet. Taj dan regbi da je bio dan našega narodnog poroda, dan po kojem se stoprv za pravo počela poznavati naša narodna misao i naše ime između amerika- naca. Bio je to zamašni dan, dan slave sokolske misli, a čigov se je utisak dojmio najokratnijeg amerikanca, kao i prostog laika. Nije to bila nikakova obična orgija, već je to bio dan slave; odjek čiste narodne duše a u američkom sportskom svjetu do- bila najbolje priznanje. Priprava i polaz: U jutro točno na 10 «CRVENA HRVATSKA“, koračnice. Za njima se redalo 40 soko- laša u crven kapam a onda opet izvršujući dokolski članovi. Onda opet dolazi Hrvatsko dobrotvorno društvo Zvonimir iz San Fran- cisca i to korporativno ujedno sa svojim barjačima, a nakon njih dolazi društvo To- mislav, a onda druga omanja društva rastr- kana sa svjetinom. Bila je to divna povorka kroz najveći dio grada da je cjelu američku pupliku zainteresirala. Nije ovdi više bio onaj šaput što su ga naši stari iseljenici davali, ni austriaki ili slično: this as croatin (ovo su Hrvati) govorili bi amerikanci. I sami američki dnevnici donosili bi pohvalne vjesti o tome i bilježili nas ono što i jesmo: Hrvati. Nakon svršenog ophoda povorka se ukrcala u specijalne tramwaye koji su već za sokolski slet bili unajmljeni, te «e odvezli put tako zvanog Grand eynon parka, Dugo bi uzelo kada bi sav onaj sjaj i vještinu opiso što su sproveli bilo prosto vježbajući bilo na spravama naši sokoli. Morao bi biti na licu mjesta i onda bi dobio pravu sliku i pojam o našem sokola. Cijeli je dan tekao mirno i skladno, bez ikakvog incidenta ili nereda. Neko vježba neko da bome i plesao, jer je park bio dupkom pun prisutnih gosti, a neko. se bome i razgovarao i bacao pogled po put Preradovića na svoju domovinu, Pošto su Sokoli malda ne oni Pelješkog i Korčulanskog kotara stoga se uz čašu hladne pive, spominjalo i pozdravljalo i ime našeg novog zastupnika č. g. Dr. Melka Čingrije i starine Biankini. Narod se razišao točno u 6 sati večeri noseći u srdcima najbolji utisak sokolske zabave. Vama u domovini pozdrav i sokolski Zdravo ! S. Vidiš. Radničke nevolje pri uređivanju bojica u Žapi Župa, dne 12. kolovoza 1911. Prisiljeni smo da ma ovome mjestu iznesemo neke zle odnošaje kod radnja oko uređenja potočina u nas u gornjoj Župi. Odav- na zlo vlada a sve radničke tužbe pred nepo- sredno pretpostavljenim nijesu do sad ništa koristile, nadajmo se da će javni glas ovdje iznesen potaknuti, da se nepodobštine od- strane, Jedno između prvih i majveće zlo je prekomjeran dnevni rad, na koji su radnici kod ovih teških radnja osuđeni, što se na osobit način osjeća sada za ove ljetne žege a što sigurno može i da usudno dieluje na samo zdravstveno stanje radništva. Jer go- tovo je nečuvena činjenica, da dnevni rad kod ovih državnih radnja traje punih 11 sata, odnosno 14 sata uključivši odmore: od 5 sata u jutro do 7 sata u veče. Nema kod nas socijalnog pokreta. da regulira te odno- šaje prema prava radnog naroda, ali nam je poznato, da drugdje kod državnih radnja i bez toga dnevni rad traje 8 najviše do 9 sati dnevno. To je u moralnom i materijalnom interesu države kao poslodavca. K toj neču- venosti 11 satnog dnevnog rada dolaze još uštipci, koje po koji revni radnik prvak od svakog odmora (5 do 12 minuta) redovito otkida svojim drugovima. 'To ne bi smjelo nikako da se događa, a dnevni rad imao bi da se snizi barem na 10 gati, tako da rad- nici kod najstajnih kraćih dana ne bi gubili od neophodno nužnog im počinka u podne. Broj 65. Druga je nepodobština, na koju osobito narod u svim selima mora da se potuži, ta, da je gotovo veći dio radnika i to svi na bolje plaćenim radnjama izvana doveden. | domaći se primaju s ne malom mukom. Ima slučajeva, gdje je domaći radnik cijelu go- dinu dana čekao da bude primljen na radnja. Prije nije bilo toga, samo majstori zidari bili su izvana, dok su za sve ostale radnje doticali domaći ljudi, pak se uvijek dobro izlazilo i narod ovamošnji imao je i neke direktne koristi od ovih radnja. Uz to pove- ćava vrlo nezadovoljstvo domaćih radnika i okolnost, da su domaći kod jedne te iste radnje zaposleni radnici redovito do 60 h i više po nadnici slabije plaćeni od stranih Mi ne znamo nijedan valjan razlog, koji bi opravdavao ovakovo nepravedno zapostavlja- nje. Kod takove nejednolične, nepravedne odmjere nadnica za jednu te istu vrst rad- nje omogućeno je kojem nesavjesnom nad- gledniku da svoje osobne hire provađa kod odmjerivanja nadnica, što se često događa i nezadovoljstvo povećava. Jedna za radnike nepravedna uredba je također, da oni jamče za erarski alat, koji im je u uporabu predan, dok ni najmanje nije opskrbljeno za osiguranje alata preko noći i svečanosti, nego su upućeni na pri- mitivno sakrivanje. U tu svrhu morala bi da postoje osigurana mjesta. Ove nepravedne prilike morale bi da čim prije nestanu, jer inače moralo bi se kazati da one graniče sa izrabljivanjem radne snage naroda sa strane države, a uvjereni smo da nijedan nadležni faktor ne bi se usudio da takovu odgovornost uzme na sebe. Poznato nam je, da je nadležni građevni upravitelj našega rayona uza ostale svoje vrline nadasve pravedan, ali uz preveliku zaposlenost ne dopire možda da svaku ne- podobštinu otkrije i da joj stane na kraj. Stoga upozorujemo osobito njega na one neprilike, jer smo uvjereni da će im on tražiti lijeka i zauzeti se da zlo odstrani, čemu mislimo ne stoje osobite poteskoće na putu. Gradska Kronika. Carev dan. Prigodom careva rođen- dana u petak dne 18 o, mj. prodavati će posebni gospojinski odbor nekakve bonbone po naputku bečkog ,Flottenvereina“, Mi smo već u zadnjem broju kazali otvoreno svoje mišljenje ob ovoj stvari. Na žalost" naša narodna svijest nije toliko jaka, pa je moguće takovo sakupljanje na korist tuđin- skih društava. Mi ovim ponovno apeliramo na sve rodoljube Hrvate i Srbe, koji bi mogli razumjeti u čemu sastoji naša narodna misao, da_ne idu ovakovim društvima sa političkom tendencijom na lijepak. Svak neka vrši svoju rodoljubnu dužnost te neka na uljudni način i gospođama odbije kupnju tih bonbona. Srpski Sokoli u Dubrovniku. Su. tra u jutro dolaze u naš grad srpski sokoli iz Hrvatske i Ugarske, većim dijelom iz srpske vojvodine. Dobro nam došli u ovaj naš grad! Prekosutra dne 18 o. mj. priređuje na Brsaljama mjesni , Dušan Silni“ javnu vježbu ma kojoj će se srpski sokoli producirati. Da ova zabava što ljepše uspije, pozivljemo ovim sve naše prijatelje i pristaše da svojim