,

Broj 68. »CRVENA HRVATSKA“ Strana 5.
obvezu, da preko godine izdade četiri bro-

šire po 10 helera namijenjene agitaciji i
propagandi među naprednom omladinom.

Nakladnik. administrator i ekspeditor
lista je g. Milan Marjanović, uspiju li prego-
vori prema njegovoj ponudi 6. VIII. ov. g.
a koje će povesti M. Košćina i O, Tartaglia.

Ne uspiju li ovi pregovori list će izda-
vati glavni centralni odbor.

Cijena listu je 10 helera svaki broi.

Sadržaj lista je bojovno propagandistički
Beletristika je prepuštena u koliko je ten-
deciozna.

Pismena su u glavnom latinska. Na
zahtjev štampat će se članci i ćirilicom, u
koliko to bude tehnički moguće.

List će uređivati urednik izabran od
glavnog centralnog odbora u sporazumu sa
centralnim pokrajinskim odborom.

II. Svaka je organizacija obvezana, da
doprinese svoj doprinos u list (članak, dopis
bilješka itd.) i to za svaki pojedini broj.

IH. Svaki je član naprednih đačkih
organizacija obvezan pretplatiti ili kupovati
»Napredni Gjak“.

IV. Napredni đak mora svakako imati
redovitu rubriku: ,kulturna borba“ i ,na-
rodna samoobrana“.

V. Nijedan član naprednih đačkih or-
ganizacija ne smije dati ni pare za protiv-
ničku štampu. ,

Domaće vijesti,

Pobjeda u Makarskoj. U srijedu se oba-
vio izbor u drugom tijelu za općinsko wvi-
jeće u Makarskoj, Usprkos silnog protivnič-
kog natezanja naša je listina prodrla sa 82
glasa, dočim su protivnici dobili tek 65 gla-
sova. Ova je pobjeda naša na protivnike tako
porazno djelovala, da se u prvom tijelu
nijesu ni prikazali. Tako je naša listina u
prvom tijelu prošla jednoglasno. Novo općin-
sko vijeće u Makarskoj sastoji se prama tome
od 24 vijećnika ujedinjenih Hrvatske i de-
mokratske stranke, a 12 od stranke prava.
Tim je i ova općina pala u narodne ruke,
a istrgla se od vlasti crnog klerikalizma.
Koliko znači ova pobjeda za onaj narod,
koji stenje pod fratarskim gospodstvom, od-

 

 

 

 

okruglim srpskim kapicama. Kako mogu
raditi u tom toplom odjelu u toj žegi i na
suncu? pitamo sami sebe danomice. Znoj
im teče po ocrnjelim licima, kvasi im košulje
na leđima, ali se oni pri svojo) teškoj raboti
ne osvrću ni na žegu ni ua sunce. :
Ovdje, u ovoj stanici punoj ugljena,
praha vagona tek razumijemo, kako treba
razumjeti, usklik gospe Mare u zadnjem
činu Trilogije, kad pri zvižduku željeznice
kaže žalostno svome bratu: Vidiš? I tu su
nam dali!“ — Da, ovom paysageu, ovom
zalivu krasnu kao basna, divnu kao Bospor

u dvorišta stare palače. A tu nas boli, go-

tovo kao onu staro dubrovačku vladiku. U

skočiti će tek u budućnosti, kada se narod
malo po malo emacipira od svojih dosada-
njih gospodara te se osovi na vlastite noge.

Pobjeda u Metkovićima. I ova općina
opet pada n ruke narodnih ljudi. Usprkos
silnog naprezanja klera, koji ima upliva među
prostim narodom, ipak su udružene hrvatska
i napredna stranka pobijedile i u trećem ti-
jelu. Tako nas je obavijestio brzojav od pre-
kjučer. U brzojavu je nadalje stajalo, da su
naši pristaše u drugom i prvom tijelu si-
gurni za izbor. Takq čitavo vijeće metkov-
ske općine sastoji od pristaša hrvatske i
demokratske stranke.

Vijeće stranke prava. Predsjednik stran-
ke prava u Dalmaciji Don Ivo Prodan sa-
zivlje vijeće stranke za dan 7. rujna u
Splitu. Dnevni red je slijedeći: 1. Jedinstvo
svih pravaša. 2. Tekući poslovi, nad kojima
je madležno vijeće stranke. 3, Slučajni
predlozi.

Hinković kandidat u Zemunu. Zemunski
list ,S€mliner Volksblatt“ javlja, da su ze-
munski koalirci u savezu sa srpskim radi-
kalima odlučili kandidirati za hrvatski sabor
Dr. Hinka Hinkovića. Njemu bi u prilog
odstupio od kandidature dosadanji radikalski
kandidat Dr, Babić. Ovako skombinirana kan-
didatura uz potporu srpskih radikala mogla
bi ugroziti mandat podbana Chavraka.

Tomašić i naziv pravoslavne crkve. Ban
Tomašić izdao je slijedeću naredbu u pitanju
službenog naziva pravoslavne crkve:

Naredba

bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dal.
macije od 21. kolovoza 1911, br. 3261 pr.,
kojom se do zakonodavnog uređenja pitanja
o nazivu vjere i crkve Srba, ispovjednika
vjere grčko-istočne u kraljevinam Hrvatskoj
i Slavoniji, upućuju sve zemaljske oblasti i
uredi o nazivu upitne vjere i crkve.

$ 1. Dok se pitanje o nazivu vjere i
crkve Srba, ispovjednika vjere grčko-istočne
u kraljevinam Hrvatskoj i Slavoniji, ne uredi
zakonodavnim putem, imadu sve zem. ob-
lasti i uredi u svom službenom poslovanju
i uredovanju uz naziv rečene vjeroispoviedi
»Ggrčko-istočna“, vazda u zaporci () dodati
»istočno-pravoslavna“ tako da se čita ovako :

A već me zovu iz vode moje male

dubrovačke prijateljice, četrnaestgodišnja Ma-
rija i njena malo starija rodica, već me

jesku. A konačno sam u

 
  
   

grčko-istočna (istočno-pravoslavna); uz naziv
rečene crkve pako te svih crkvenih zvanja,
oblasti, osoba i stvari: »&grčko-istočna“, od-
nosno ,grčko-istočni“, valja uvijek u zaporci
() još upisati ove riječi: nistočno-pravoslavna
srpska“ (na pr. orkva), , istošno-pravoslavno

srpsko (na pr. pćerohijalno zvanje), odnosno:

»istočno-pravoslavni srpski“ (na pr. episkop),
tako da se čita ovako: grčko-istočna (istočno-
pravoslavna srpska), grčko-istočno (istočno-
pravoslavno srpsko), odnosno grčko-istočni
(istočno-pravoslavni srpski).

$»2. Ova naredba stupa odmah na snagu.

Velaluka, polovicom kolovoza 1911.

(11. Društvene bilješke: , Pučka Štio-
nica“ i hrv. pjev, tamb. društvo »Hum“),
Zadnji dopis o društvenim prilikama u Ve-
lojluci, postignuo je efekt kod »Spasitelja
Veleluke“, a taj efekat karakteriše njihovu
trulost poimanja, njihovo zanemarenje i pro-
fanaciju sviju stvari, koje u istinu nijesu
intrigatorske, — već sredstvo, kojim bi se
poboljšao položaj, oživotvorio smisao i —
malo više svijetla unio u naše mizerne, na
žalost — tutorske prilike.

»Hrv. napredak“ je društvo, koje je
zastajkalo, ali je , Štionica“ društvo, koje
nisko krnji program; droštvo koje ima neka
obilježja naprednjaštva, a proti tom, u svo-
joj dubini krije: prezir, neshvatanje.

Napredniaci imenom, klerikali u drugom
smislu, no što su — obični.

»Stionicu“ se mora pokuditi, poradi ovi-
snosti, — a što je užasnije, poradi zločina
kojega čini, da naš čovjek gubi mnijenje o
pravoj naprednoj stranci. , Štionica“ ne drži
predavanja; ne drži analfabetske tečajeve
(užasno !), ne raspačava knjige, itd. ... . (još
bi htjeo, sli su mi jadikovke — neugodne!'),

Borioci su neuglađeni (budimo iskreni),
koji zanemaruju pođignuće, ali kočenje, am-
biciju. ,gigantski“ goje!

Mislio sam bar kod njih naći odaziva
(jer se grade, kao prijatelji knjige i pro-
svjete) e da se knjižnica ustanovi, ali kod
njih nađoh sprdnju i nekoji(l) se napred-

 

    

Oko jednog sata se opraštamo. ,Adijo
Ivo! Adijo Marija! Sluga Vam se! Klanjam
se!“ pjevuckamo mi Česi dubrovačke. po-
zdrave, koje smo naučili, a mlade gospođice
nam odgovaraju za revanche: ,M& ticta,

i
i
ii
;

H

stil

i