, Broj 68. »CRVENA HRVATSKA“ Strana 5. obvezu, da preko godine izdade četiri bro- šire po 10 helera namijenjene agitaciji i propagandi među naprednom omladinom. Nakladnik. administrator i ekspeditor lista je g. Milan Marjanović, uspiju li prego- vori prema njegovoj ponudi 6. VIII. ov. g. a koje će povesti M. Košćina i O, Tartaglia. Ne uspiju li ovi pregovori list će izda- vati glavni centralni odbor. Cijena listu je 10 helera svaki broi. Sadržaj lista je bojovno propagandistički Beletristika je prepuštena u koliko je ten- deciozna. Pismena su u glavnom latinska. Na zahtjev štampat će se članci i ćirilicom, u koliko to bude tehnički moguće. List će uređivati urednik izabran od glavnog centralnog odbora u sporazumu sa centralnim pokrajinskim odborom. II. Svaka je organizacija obvezana, da doprinese svoj doprinos u list (članak, dopis bilješka itd.) i to za svaki pojedini broj. IH. Svaki je član naprednih đačkih organizacija obvezan pretplatiti ili kupovati »Napredni Gjak“. IV. Napredni đak mora svakako imati redovitu rubriku: ,kulturna borba“ i ,na- rodna samoobrana“. V. Nijedan član naprednih đačkih or- ganizacija ne smije dati ni pare za protiv- ničku štampu. , Domaće vijesti, Pobjeda u Makarskoj. U srijedu se oba- vio izbor u drugom tijelu za općinsko wvi- jeće u Makarskoj, Usprkos silnog protivnič- kog natezanja naša je listina prodrla sa 82 glasa, dočim su protivnici dobili tek 65 gla- sova. Ova je pobjeda naša na protivnike tako porazno djelovala, da se u prvom tijelu nijesu ni prikazali. Tako je naša listina u prvom tijelu prošla jednoglasno. Novo općin- sko vijeće u Makarskoj sastoji se prama tome od 24 vijećnika ujedinjenih Hrvatske i de- mokratske stranke, a 12 od stranke prava. Tim je i ova općina pala u narodne ruke, a istrgla se od vlasti crnog klerikalizma. Koliko znači ova pobjeda za onaj narod, koji stenje pod fratarskim gospodstvom, od- okruglim srpskim kapicama. Kako mogu raditi u tom toplom odjelu u toj žegi i na suncu? pitamo sami sebe danomice. Znoj im teče po ocrnjelim licima, kvasi im košulje na leđima, ali se oni pri svojo) teškoj raboti ne osvrću ni na žegu ni ua sunce. : Ovdje, u ovoj stanici punoj ugljena, praha vagona tek razumijemo, kako treba razumjeti, usklik gospe Mare u zadnjem činu Trilogije, kad pri zvižduku željeznice kaže žalostno svome bratu: Vidiš? I tu su nam dali!“ — Da, ovom paysageu, ovom zalivu krasnu kao basna, divnu kao Bospor u dvorišta stare palače. A tu nas boli, go- tovo kao onu staro dubrovačku vladiku. U skočiti će tek u budućnosti, kada se narod malo po malo emacipira od svojih dosada- njih gospodara te se osovi na vlastite noge. Pobjeda u Metkovićima. I ova općina opet pada n ruke narodnih ljudi. Usprkos silnog naprezanja klera, koji ima upliva među prostim narodom, ipak su udružene hrvatska i napredna stranka pobijedile i u trećem ti- jelu. Tako nas je obavijestio brzojav od pre- kjučer. U brzojavu je nadalje stajalo, da su naši pristaše u drugom i prvom tijelu si- gurni za izbor. Takq čitavo vijeće metkov- ske općine sastoji od pristaša hrvatske i demokratske stranke. Vijeće stranke prava. Predsjednik stran- ke prava u Dalmaciji Don Ivo Prodan sa- zivlje vijeće stranke za dan 7. rujna u Splitu. Dnevni red je slijedeći: 1. Jedinstvo svih pravaša. 2. Tekući poslovi, nad kojima je madležno vijeće stranke. 3, Slučajni predlozi. Hinković kandidat u Zemunu. Zemunski list ,S€mliner Volksblatt“ javlja, da su ze- munski koalirci u savezu sa srpskim radi- kalima odlučili kandidirati za hrvatski sabor Dr. Hinka Hinkovića. Njemu bi u prilog odstupio od kandidature dosadanji radikalski kandidat Dr, Babić. Ovako skombinirana kan- didatura uz potporu srpskih radikala mogla bi ugroziti mandat podbana Chavraka. Tomašić i naziv pravoslavne crkve. Ban Tomašić izdao je slijedeću naredbu u pitanju službenog naziva pravoslavne crkve: Naredba bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dal. macije od 21. kolovoza 1911, br. 3261 pr., kojom se do zakonodavnog uređenja pitanja o nazivu vjere i crkve Srba, ispovjednika vjere grčko-istočne u kraljevinam Hrvatskoj i Slavoniji, upućuju sve zemaljske oblasti i uredi o nazivu upitne vjere i crkve. $ 1. Dok se pitanje o nazivu vjere i crkve Srba, ispovjednika vjere grčko-istočne u kraljevinam Hrvatskoj i Slavoniji, ne uredi zakonodavnim putem, imadu sve zem. ob- lasti i uredi u svom službenom poslovanju i uredovanju uz naziv rečene vjeroispoviedi »Ggrčko-istočna“, vazda u zaporci () dodati »istočno-pravoslavna“ tako da se čita ovako : A već me zovu iz vode moje male dubrovačke prijateljice, četrnaestgodišnja Ma- rija i njena malo starija rodica, već me jesku. A konačno sam u grčko-istočna (istočno-pravoslavna); uz naziv rečene crkve pako te svih crkvenih zvanja, oblasti, osoba i stvari: »&grčko-istočna“, od- nosno ,grčko-istočni“, valja uvijek u zaporci () još upisati ove riječi: nistočno-pravoslavna srpska“ (na pr. orkva), , istošno-pravoslavno srpsko (na pr. pćerohijalno zvanje), odnosno: »istočno-pravoslavni srpski“ (na pr. episkop), tako da se čita ovako: grčko-istočna (istočno- pravoslavna srpska), grčko-istočno (istočno- pravoslavno srpsko), odnosno grčko-istočni (istočno-pravoslavni srpski). $»2. Ova naredba stupa odmah na snagu. Velaluka, polovicom kolovoza 1911. (11. Društvene bilješke: , Pučka Štio- nica“ i hrv. pjev, tamb. društvo »Hum“), Zadnji dopis o društvenim prilikama u Ve- lojluci, postignuo je efekt kod »Spasitelja Veleluke“, a taj efekat karakteriše njihovu trulost poimanja, njihovo zanemarenje i pro- fanaciju sviju stvari, koje u istinu nijesu intrigatorske, — već sredstvo, kojim bi se poboljšao položaj, oživotvorio smisao i — malo više svijetla unio u naše mizerne, na žalost — tutorske prilike. »Hrv. napredak“ je društvo, koje je zastajkalo, ali je , Štionica“ društvo, koje nisko krnji program; droštvo koje ima neka obilježja naprednjaštva, a proti tom, u svo- joj dubini krije: prezir, neshvatanje. Napredniaci imenom, klerikali u drugom smislu, no što su — obični. »Stionicu“ se mora pokuditi, poradi ovi- snosti, — a što je užasnije, poradi zločina kojega čini, da naš čovjek gubi mnijenje o pravoj naprednoj stranci. , Štionica“ ne drži predavanja; ne drži analfabetske tečajeve (užasno !), ne raspačava knjige, itd. ... . (još bi htjeo, sli su mi jadikovke — neugodne!'), Borioci su neuglađeni (budimo iskreni), koji zanemaruju pođignuće, ali kočenje, am- biciju. ,gigantski“ goje! Mislio sam bar kod njih naći odaziva (jer se grade, kao prijatelji knjige i pro- svjete) e da se knjižnica ustanovi, ali kod njih nađoh sprdnju i nekoji(l) se napred- Oko jednog sata se opraštamo. ,Adijo Ivo! Adijo Marija! Sluga Vam se! Klanjam se!“ pjevuckamo mi Česi dubrovačke. po- zdrave, koje smo naučili, a mlade gospođice nam odgovaraju za revanche: ,M& ticta, i i ii ; H stil i