Strana 2.

CRVENA HRVATSKA“,

Broj 72.

 

Pismo iz Beča, |
Beč, 5. rujna.

(Iza kulisa austrijske politike). Danas
se barun Gautsch vraća iz Budimpešte, ka-
mo je otišao da napravi posjet svom ugar-
skom kolegi i da sa ugarskim ministarstvom
povede riječ glede uvoza argentinskoga mesa.
'To je jedno od najvažnijih pitanja, koja po-
kreću austrijskim političkim životom. Vođe
njemačkih socijalista predali su memorandum
predsjedniku zastupničke kuće D.ru |Sylve-
stsru, da ovaj sazove parlamenat i da
parlamenat uzme to pitanje u svoje ruke.
No dvojim da će saziv parlamenta uslijediti
prije 20 oktobra. Vlada ima sada pune ruke
posla i sa drugim pitanjima. A barun Ga-
utsch se puno i ne brine za neke stvari s
razloga, što je njegova vladavina provizor-
nog značenja. To će se moguće činiti mno-
gima nevjerojatnim, a ipak je tako.

Barun će Gautsch doduše još po svoj
prilici dojduće sedmice razaslati pozive na
istaknutije parlamentarne ličnosti, da s nji-
ma konferira o programu jesenskog zasije-
danja carevinskoga vijeća. Biti će pozvani
redom svi pročelnici parlamentarnih klubova,
a u prvom redu vođe njemačkog nacional-
nog saveza, onda Poljaci i Česi. No ova ak-
cija baruna Gautscha nije posvema samo-
stalna niti je to akcija prvog političkog ste-
pena. Barun Gautsch, i ako je ministar
predsjednik, ne vodi odlučnu riječ u austrij-
skoj politici. Tu sada vodi jedan drugi čo-
vjek, a to je namjesnik kraljevine Češke
knez Frano Thun.

Težište austrijske politike nije više u
Beču, ono je sada u Pragu. Doznajem da
posljednja audiencija kneza Thuna ima mno-
go više važnosti nego se je na prvi mah
mislilo. U svojoj akciji knez Frano Thun
ima posve slobodne ruke. Kralj mu je dao
velike punomoći. On postupa posvema sa-
mostalno. On u svojoj akciji nije podređen
ministru predsjedniku, dapače bi se moglo
prije ustvrditi obratno. Barun Gautsch ovdje
pada u pozadinu, On je jedna prosta ma-
šina, koja stoji na upravi državnih posala
za to, jer mora da netko stoji. Baruna se
Bienertha moralo maknuti, a stavili su ba-
runa Gautscha za to, jer nije angažiran pra-

ma nijednoj stranci i za to je najpodesnija
osoba za jedan provizorij.

Državnik, na koga se sada u Austriji
polaže najviše važnosti i od koga se mnogo
očekuje, to je knez Thun. Njemu je povje-
rena velika zadaća. Svu svoju diplomaciju i
vještinu mora da dokaže sada u pregovorima
koji će započeti na 12 o. mj. u Pragu. Ako
knezu Thunu uspije da sklopi makar kakav
sporazum između Čeha i Nijemaca u Češkoj
on je započeo svoju državničku karijeru.
Čim to izvede, on je stvorio preduvjete za
organizaciju jedne solidne većine u zastup-
ničkoj kući carevinskog vijeća. Da se ta
većina ustali i postavi na zdrave temelje,
da tako može parlamenat uspješno raditi,
misle odlučujući faktori, biti će najbolje
da to provede onaj, koji je stvorio preduvjete
za tu većinu, a to je“knez Frano Thun.,

Prama tomu mogli bismo u jeseni već
imati promjenu kabineta. . Novi ministar
predsjednik bio bi sadašnji češki namjesnik.
On bi stvorio novu vladu od parlamentaraca.
Vlada bi proizašla iz parlamentarne većine,
tim bi pružala jamstvo za provedenje mno-
gih zakonskih osnova. Kada se ovo ima na
umu, onda je vrlo lako protumačiti, zašto
knez Thun ima tako slobodne ruke u svojoj
akciji i za što postupa kao posvema samo-
stalni i neodvisni državnik. Sada su shva-
tljiva i sva odlikovanja kneza Thuna, koja
mu ipak kao jednom namjesniku u tom
svojstvu ne bi pripadala, tim više, što se
još ništa pozitivna ne zna o njegovoj akciji
naime ne zna se, kojim će plodom uroditi
jer je još sve zastrto koprenom.

Uslijed ovoga akcija baruna Gautscha
blijedi pred akcijom kneza Thuna. Barun
Gautsch zapravo i ne radi ništa, već samo
tako se miče naprijed, da vodi poslove, koje
je pripravan voditi sve dotle, dok ga drugi
zamijeni. On je na dispoziciji. Njegove na-
stajne konferencije ne idu za učvršćenjem
njegova položaja, već idu na ruku knezu
Thunu eda njemu donekle pripravi teren.
Tek ako knez Thun ne uspije nastaje nova
situacija. Kako će se to razviti i o tomu će

odlučiti dogođaji u Pragu.
—aa.

Domaće vijesti.

Kandidature u Hrvatskoj. Smrću panger-
manshog zastupnika Ferdinanda Riestera

izpražnjen je zemunski maadat za hrvatski
sabor. Nijemci iz Rum& ponudili su kandi-
daturu svome građaninu Franji Moseru. Ze-
munski pak Srbi ponudiše kandidaturu taj-
niku trgovačke komore u Osijeku g. Plavšića,
Novosadska ,,Zastava“ doznaje, da pakrački
zastupnik Dr. Milenko Marković neće više
kod dojdućih izbora kandidirati. Dr. Milenko
Marković je član koalicije i to srpske samo-
stalne stranke.

Saziv bosanskog sabora. Doznaje se, da
će bosanski sabor biti sazvan na drugo za-
sjedanje već na 2 oktobra. Ovaj dosta rani
termin odabran je na želju predsjedništva
sabora, koju je nedavno izrazilo zajedničkom
ministru financija barunu Burianu, da se
mogu pretresati mnogobrojne zakonske os-
nove, koje je vlada već predložila saboru
ili će ih u budućem zasjedanju predložiti.
Među ovim zakonskim osnovama imade ih
vrlo opsežnih, čije će pretresanje trajati
dulje vremena. Ako se još uzme u obzir
proračunska rasprava, neki misle, da će se
saborski rad otegnuti sve do konca svibnja
dojduće godine.

Prema ustavnom statutu, koji određuje
da se u predsjedništvu sabora imaju izmje-
njivati tri glavne vjeroispovjesti u zemlji,
biti će — t&ko se bar govori — dosadašnji
podpredsjednik Vojislav Šola imenovan pred-
sjednikom sabora, a dosadašnji predsjednik
Dr. Safvet beg Bašagić podpredsjednikom.
Podpredsjednik Dr. Nikola Mandić zadržati
će u ovom zasjedanju svoje dosadašnje
mjesto.

Skupština ,Hrvatske Narodne Zajednice“.
Usprkos vladine zabrane obdržavala se u
prošlu subotu skupština ,H. N. Z.“ Sjednici
su prisustvovali gotovo svi članovi. Stvoreni
su posebni zaključci, koji će se naknadno
objelodaniti.

Stranački život u Bosni. Više zastupnika
»Hrvatske Narodne Zajednice“ u Bosni, tako
Dr. Mađaić, Dr. Sunarić, Mirko Gjurkovečki
Dr. Mazzi i Nikola Čurić zađdoše u svoje

 

\
Feullleton.

Dubrovnik, 1. rujna 1911.

Mili moj gosp. kolega urednik ,Crvene
Hrvatske“ zamolio me je, da napišem po-
dlistak naročito za taj list. Rado udovolja-
vam tom milom pozivu, premda neznam,
hoće li Dubrovčani biti zadovoljni s ovim,
što ću ovdje kazati. O krasotama i privla-
čivosti Dubrovnika pišem oduševljeno po
češkim novinama. S tog bih rado Dubrov-
čenima pripovidjela — ako mi to dozvole —
što mi se u Dubrovniku ne sviđa i to ne
samo meni, nego i svim strancima, s kojima
sam imala prilike, da govorim. i

U Dubrovniku nije sve onako, kako bi
moralo da bude u gradu, koji svaki dan
prima mnogo stranaca. U okolici nema os0-
bito udobnih i ravnih puteva, a to ljuti
s.rance, koji su u drugim turističkim sredi-
štima naučni na udobne i ravne ceste.

Puti do Lapada, cesta do sv. Jakoba i
_ ostale staze, koje služe za najljepše izlete ili
su pokrivene s nekoliko slojeva nesnosnog
praha ili oštrim kamenjem, po kojemu može

samo domorodac da gazi. Stranac neka bude
zadovoljun, ako se s takovih izleta povrati
doma zdravih nogu, a o obući neću ni da go-
vorim. Na nekim mjestima bila bi dovoljna
2-3 radnika, da u po dana rasčiste put od

, mabačena kamenja, ali nikomu niti ne pada

na um, da ih za to pošalje. Uske staze iz-
među ljetnikovaca na Lapadu, koje su tako
krasno i slikovito okićene brštanom, prava
su muka za nenavikle noge.: Pri takovim
okolnostima, stranac nije zadovoljan ni u
najdivnijem kraju. I pokrovitelj  Lapada,
knez Liechtenstein, također je uvidio, da du-
brovačka okolica najviše oskudijeva udobnim
cestama; njemu stranci moga biti uvijek
zahvalni za cestu, koju je o svom trošku
dao sagraditi u Lapadu.

Druga pako stvar, koju stranac nemože
take lako da snosi, jest okolnost. da čovjek
u Dubrovniku jest i nije na moru. Iz grada
ne možešsvidjeti more; promatrat ga možeš
iz gradske luke, ali tu je boravak neugodan
radi nesnosna mirisa, koji se rasprostire
zrakom, a opet i tamo zatvaraju pogled
gradske zidine. S Pila, s Ploča i s Gradca
more se u istinu lijepo vidi, ali k njemu

ipak ne možeš. Svi stranci bez iznimke
traže kavanu ili gostionu, koje bi šetnica
bila-uprav nad morem; s toga se svi vesele
kavani, koja se sada gradi na Pločama. Ne-
znam, zašto kavana na Pilama ne stavi svoje
sjedalice sve do balustrade, s koje se otvara
krasan pogled na Lovrjenac, Bokar i more.
Kažu, da u tome leže vojnički razlozi, ali
vojnički bi erar, za stalno to dopustio, tim
više, što bi na večer i gospoda oficiri rado
tu sjeli.

Dubrovnik nadalje nema veliko kupa-
lište, koje bi bilo uređeno s cijelim komfor-
tom, kao što je to u drugim morskim ku-
palištima. Mala kupališta ispod gradskih zi-
dina nijesu baš na najpristupačnijem, polo-
žaju. Općinstvo, koje želi, da se o u
krasnoj okolici valja da ide u Lapad, ili,
da se naporno spusta pod park Gradac, gdje
se i gospođe moraju svlačit na otvorenom,
pod zaštitom koje milosrdne klisure. Dosta
je ljudi, kojima se sviđa ta primitivnost, ali
većina ljetnih gosti, koji su već razmaženi
komfortom, kog su uživali u drugim grado-
vima, ne mogu nikako da se slože s tom
»prirodnošću“.,