Strana 2. CRVENA HRVATSKA“, Broj 72. Pismo iz Beča, | Beč, 5. rujna. (Iza kulisa austrijske politike). Danas se barun Gautsch vraća iz Budimpešte, ka- mo je otišao da napravi posjet svom ugar- skom kolegi i da sa ugarskim ministarstvom povede riječ glede uvoza argentinskoga mesa. 'To je jedno od najvažnijih pitanja, koja po- kreću austrijskim političkim životom. Vođe njemačkih socijalista predali su memorandum predsjedniku zastupničke kuće D.ru |Sylve- stsru, da ovaj sazove parlamenat i da parlamenat uzme to pitanje u svoje ruke. No dvojim da će saziv parlamenta uslijediti prije 20 oktobra. Vlada ima sada pune ruke posla i sa drugim pitanjima. A barun Ga- utsch se puno i ne brine za neke stvari s razloga, što je njegova vladavina provizor- nog značenja. To će se moguće činiti mno- gima nevjerojatnim, a ipak je tako. Barun će Gautsch doduše još po svoj prilici dojduće sedmice razaslati pozive na istaknutije parlamentarne ličnosti, da s nji- ma konferira o programu jesenskog zasije- danja carevinskoga vijeća. Biti će pozvani redom svi pročelnici parlamentarnih klubova, a u prvom redu vođe njemačkog nacional- nog saveza, onda Poljaci i Česi. No ova ak- cija baruna Gautscha nije posvema samo- stalna niti je to akcija prvog političkog ste- pena. Barun Gautsch, i ako je ministar predsjednik, ne vodi odlučnu riječ u austrij- skoj politici. Tu sada vodi jedan drugi čo- vjek, a to je namjesnik kraljevine Češke knez Frano Thun. Težište austrijske politike nije više u Beču, ono je sada u Pragu. Doznajem da posljednja audiencija kneza Thuna ima mno- go više važnosti nego se je na prvi mah mislilo. U svojoj akciji knez Frano Thun ima posve slobodne ruke. Kralj mu je dao velike punomoći. On postupa posvema sa- mostalno. On u svojoj akciji nije podređen ministru predsjedniku, dapače bi se moglo prije ustvrditi obratno. Barun Gautsch ovdje pada u pozadinu, On je jedna prosta ma- šina, koja stoji na upravi državnih posala za to, jer mora da netko stoji. Baruna se Bienertha moralo maknuti, a stavili su ba- runa Gautscha za to, jer nije angažiran pra- ma nijednoj stranci i za to je najpodesnija osoba za jedan provizorij. Državnik, na koga se sada u Austriji polaže najviše važnosti i od koga se mnogo očekuje, to je knez Thun. Njemu je povje- rena velika zadaća. Svu svoju diplomaciju i vještinu mora da dokaže sada u pregovorima koji će započeti na 12 o. mj. u Pragu. Ako knezu Thunu uspije da sklopi makar kakav sporazum između Čeha i Nijemaca u Češkoj on je započeo svoju državničku karijeru. Čim to izvede, on je stvorio preduvjete za organizaciju jedne solidne većine u zastup- ničkoj kući carevinskog vijeća. Da se ta većina ustali i postavi na zdrave temelje, da tako može parlamenat uspješno raditi, misle odlučujući faktori, biti će najbolje da to provede onaj, koji je stvorio preduvjete za tu većinu, a to je“knez Frano Thun., Prama tomu mogli bismo u jeseni već imati promjenu kabineta. . Novi ministar predsjednik bio bi sadašnji češki namjesnik. On bi stvorio novu vladu od parlamentaraca. Vlada bi proizašla iz parlamentarne većine, tim bi pružala jamstvo za provedenje mno- gih zakonskih osnova. Kada se ovo ima na umu, onda je vrlo lako protumačiti, zašto knez Thun ima tako slobodne ruke u svojoj akciji i za što postupa kao posvema samo- stalni i neodvisni državnik. Sada su shva- tljiva i sva odlikovanja kneza Thuna, koja mu ipak kao jednom namjesniku u tom svojstvu ne bi pripadala, tim više, što se još ništa pozitivna ne zna o njegovoj akciji naime ne zna se, kojim će plodom uroditi jer je još sve zastrto koprenom. Uslijed ovoga akcija baruna Gautscha blijedi pred akcijom kneza Thuna. Barun Gautsch zapravo i ne radi ništa, već samo tako se miče naprijed, da vodi poslove, koje je pripravan voditi sve dotle, dok ga drugi zamijeni. On je na dispoziciji. Njegove na- stajne konferencije ne idu za učvršćenjem njegova položaja, već idu na ruku knezu Thunu eda njemu donekle pripravi teren. Tek ako knez Thun ne uspije nastaje nova situacija. Kako će se to razviti i o tomu će odlučiti dogođaji u Pragu. —aa. Domaće vijesti. Kandidature u Hrvatskoj. Smrću panger- manshog zastupnika Ferdinanda Riestera izpražnjen je zemunski maadat za hrvatski sabor. Nijemci iz Rum& ponudili su kandi- daturu svome građaninu Franji Moseru. Ze- munski pak Srbi ponudiše kandidaturu taj- niku trgovačke komore u Osijeku g. Plavšića, Novosadska ,,Zastava“ doznaje, da pakrački zastupnik Dr. Milenko Marković neće više kod dojdućih izbora kandidirati. Dr. Milenko Marković je član koalicije i to srpske samo- stalne stranke. Saziv bosanskog sabora. Doznaje se, da će bosanski sabor biti sazvan na drugo za- sjedanje već na 2 oktobra. Ovaj dosta rani termin odabran je na želju predsjedništva sabora, koju je nedavno izrazilo zajedničkom ministru financija barunu Burianu, da se mogu pretresati mnogobrojne zakonske os- nove, koje je vlada već predložila saboru ili će ih u budućem zasjedanju predložiti. Među ovim zakonskim osnovama imade ih vrlo opsežnih, čije će pretresanje trajati dulje vremena. Ako se još uzme u obzir proračunska rasprava, neki misle, da će se saborski rad otegnuti sve do konca svibnja dojduće godine. Prema ustavnom statutu, koji određuje da se u predsjedništvu sabora imaju izmje- njivati tri glavne vjeroispovjesti u zemlji, biti će — t&ko se bar govori — dosadašnji podpredsjednik Vojislav Šola imenovan pred- sjednikom sabora, a dosadašnji predsjednik Dr. Safvet beg Bašagić podpredsjednikom. Podpredsjednik Dr. Nikola Mandić zadržati će u ovom zasjedanju svoje dosadašnje mjesto. Skupština ,Hrvatske Narodne Zajednice“. Usprkos vladine zabrane obdržavala se u prošlu subotu skupština ,H. N. Z.“ Sjednici su prisustvovali gotovo svi članovi. Stvoreni su posebni zaključci, koji će se naknadno objelodaniti. Stranački život u Bosni. Više zastupnika »Hrvatske Narodne Zajednice“ u Bosni, tako Dr. Mađaić, Dr. Sunarić, Mirko Gjurkovečki Dr. Mazzi i Nikola Čurić zađdoše u svoje \ Feullleton. Dubrovnik, 1. rujna 1911. Mili moj gosp. kolega urednik ,Crvene Hrvatske“ zamolio me je, da napišem po- dlistak naročito za taj list. Rado udovolja- vam tom milom pozivu, premda neznam, hoće li Dubrovčani biti zadovoljni s ovim, što ću ovdje kazati. O krasotama i privla- čivosti Dubrovnika pišem oduševljeno po češkim novinama. S tog bih rado Dubrov- čenima pripovidjela — ako mi to dozvole — što mi se u Dubrovniku ne sviđa i to ne samo meni, nego i svim strancima, s kojima sam imala prilike, da govorim. i U Dubrovniku nije sve onako, kako bi moralo da bude u gradu, koji svaki dan prima mnogo stranaca. U okolici nema os0- bito udobnih i ravnih puteva, a to ljuti s.rance, koji su u drugim turističkim sredi- štima naučni na udobne i ravne ceste. Puti do Lapada, cesta do sv. Jakoba i _ ostale staze, koje služe za najljepše izlete ili su pokrivene s nekoliko slojeva nesnosnog praha ili oštrim kamenjem, po kojemu može samo domorodac da gazi. Stranac neka bude zadovoljun, ako se s takovih izleta povrati doma zdravih nogu, a o obući neću ni da go- vorim. Na nekim mjestima bila bi dovoljna 2-3 radnika, da u po dana rasčiste put od , mabačena kamenja, ali nikomu niti ne pada na um, da ih za to pošalje. Uske staze iz- među ljetnikovaca na Lapadu, koje su tako krasno i slikovito okićene brštanom, prava su muka za nenavikle noge.: Pri takovim okolnostima, stranac nije zadovoljan ni u najdivnijem kraju. I pokrovitelj Lapada, knez Liechtenstein, također je uvidio, da du- brovačka okolica najviše oskudijeva udobnim cestama; njemu stranci moga biti uvijek zahvalni za cestu, koju je o svom trošku dao sagraditi u Lapadu. Druga pako stvar, koju stranac nemože take lako da snosi, jest okolnost. da čovjek u Dubrovniku jest i nije na moru. Iz grada ne možešsvidjeti more; promatrat ga možeš iz gradske luke, ali tu je boravak neugodan radi nesnosna mirisa, koji se rasprostire zrakom, a opet i tamo zatvaraju pogled gradske zidine. S Pila, s Ploča i s Gradca more se u istinu lijepo vidi, ali k njemu ipak ne možeš. Svi stranci bez iznimke traže kavanu ili gostionu, koje bi šetnica bila-uprav nad morem; s toga se svi vesele kavani, koja se sada gradi na Pločama. Ne- znam, zašto kavana na Pilama ne stavi svoje sjedalice sve do balustrade, s koje se otvara krasan pogled na Lovrjenac, Bokar i more. Kažu, da u tome leže vojnički razlozi, ali vojnički bi erar, za stalno to dopustio, tim više, što bi na večer i gospoda oficiri rado tu sjeli. Dubrovnik nadalje nema veliko kupa- lište, koje bi bilo uređeno s cijelim komfor- tom, kao što je to u drugim morskim ku- palištima. Mala kupališta ispod gradskih zi- dina nijesu baš na najpristupačnijem, polo- žaju. Općinstvo, koje želi, da se o u krasnoj okolici valja da ide u Lapad, ili, da se naporno spusta pod park Gradac, gdje se i gospođe moraju svlačit na otvorenom, pod zaštitom koje milosrdne klisure. Dosta je ljudi, kojima se sviđa ta primitivnost, ali većina ljetnih gosti, koji su već razmaženi komfortom, kog su uživali u drugim grado- vima, ne mogu nikako da se slože s tom »prirodnošću“.,