CRVENA HRVATSK + štanski sabor nije OCIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA G0)- DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED- BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE. ODGOVORNI UREDNIK: IVO ARSETE IE = | | | gas POJEDINI BROJ 10 PARA 53888 PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVIA DOPISI UREDNIŠTVU LISTA ; ZA IZJAVE, PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uz RAZ- MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR. God. XXI. Hrontsko pitanje u Pešti Čudnovati su puti naših političkih stranaka u Hrvatskoj. Da sruše ne- poćudnog bana, koji se momentano nalazi na banskoj stolici, idu tako daleko, dokle ne bi smjeli ići. Sada imamo otvorenu kampanju proti banu D.ru Nikoli pl. Tomašiću. Da nas se krivo ne razumije, opeto- vati ćemo ono, što smo vsć jedan put o Tomašićevoj - misiji u Hrvat- skoj rekli. MNekli smo, da je Tomašić mnogo pogibeljniji od Raucha, da- pače da je njegova misija gora i od onoga zla u Hrvatskoj, koji je po- znat pod imenom Khuenovštine. Za to smo bili u svoje vrijeme i apeli- rali na rodoljube u Hrvatskoj, da zatome sve lične strasti i osobne ambicije i da se stisnu u čvrste re- dove, da jednodušno odbiju atentat, koji nam Tomašić sprema. Zagova- rali smo najžešću borbu proti To- mašiću. Iz ovoga slijedi, da mi odo- bravamo borbu proti Tomašiću sa strane naših političkih stranaka, a što je ta borba žešća, nama je draža i milija. Naravno da borbu treba voditi i znati voditi. Nije sve borba, što se borbom nazivlje. Ovdje ćemo uprijeti prstom na nešto, što nam se u koalicijinoj tak- tici ne sviđa isšto ne možemo da razumijemo. Kada se je naime birala hrvatska delegacija u peštanski sa- bor, izabrano je i 15 članova hrvat- sko-srpske koalicije. Ti izabrani de- legati, koji pripadaju hrvatsko-srpskoj koaliciji, i sada su članovi peštan- skog sabora, dapače neki pobiru i dnevnice, ali. svi ovi na zaključak vodstva koalicije ne vrše dužnosti delegata već tjeraju t. zv. pasivnu resistenciju. a : Ovu taktiku ne možemo odobriti sa slijedećega razloga: Ili smatramo poštanski sabor zajedničkim ugarsko- hrvatskim saborom ili ne, Svakako stranke, koje stoje na nagodbenom temelju u Hrvatskoj, pa bilo i na nagodbeno revizionističkom, stoje i moraju stati na tom temelju, da pe- magjarski, već DUBROVNIK, 30. SEPTEMBRA 1911. ugarsko-hrvatski sabor. Prama tome pasivna rezistencija,, osobito ovaka, neima nikakvog smisla. Dok god mi pravno i zakonskom formom ne pre- kinemo tu zajednicu, ona postoji. Ili hrvatski sabor treba da ne izašalje novu delegaciju, kad je staroj utrnuo mandat, ili teeba da opozove posto- jeću, ili pak hrvatski delegati mo- raju svi bez iznimke položiti svoje mandate u ruke hrvatskog sabora. Tada zajednički sabor u Pešti nije više zajednički i ne može pravno stvarati zaključaka, koji su mu od- ređeni: ugarsko-hrvatskom nagodbom. Nijedna od ovih forma nije upo- trebljena. I tako je Hrvatska u Pešti zastupana. Pasivna rezistencija onih hrvatskih delegata, koji pripadaju hrvatsko-srpskoj koaliciji, u ovom momentu i ovako provedena neima nikakvog drugog značenja do li je- dnog nemoćnog protesta, koji ima za posljedicu, da se u ovom forumu ne čuje pravi glas Hrvatske. Da li je ovo lebdilo pred očima vodstvu koa- licije, kada je stvaralo odnosni za- ključak? Ovaj zaključak tim manje može- mo razumjeti, kada se koalicija ipak napinje, da opet u Pešti, u peštan- skom saboru, iznese hrvatsko pitanje na tapet. Pisali koalicijoni organi, ru ih volja, mi se nikako ne mo- mo oteti dojmu, da iza onih ot- krića u ,Pesti Hirlapu“ ne stoje prsti koalicijini, Koalicija je dala ovaj ma- terijal, u koju svrhu? Koalicija je izazvala i potakla, doduše indirektno a moguće i direktno, onu debatu u Pešti o hrvatskom pitanju. Zaklju- čak je jasan: Koalicija svim silama nastoji, da sruši Tomašića i u tu svrhu njegovo pitanje je iznijela pred forum peštanskog sabora, u kojem ona tiera pasivnu resistenciju. Kakova je to politika? Ako već osjećamo potrebu rušiti hrvatsku autonomnu vladu u Pešti, onda je vrlo pogriješna taktika, ako za tu misiju upotrebljavamo Mad- žare. Hrvatsku vladu treba da ruše samo Hrvati i to sami svojim istu- Broj 78. pom, a ne preko grobara hrvatskog državnog individualizma, preko Mad- žara. To je krnjenje naše autonomije, dapače to znači izručivati našu au- tonomiju u ruke onih, koji joj ne- prestano o glavi rade. Ako naše po- litičke stranke misle, da se može uspješno rušiti nepoćudni hrvatski režim i u zajedničkom saboru neka onda idu tamo i neka sami tu akciju vode. Ako, neće da sami idu, neka ga ruše kako znadu kod kuće, a neka to ne prepuštaju onijem, koji- ma to nikako prepustiti ne smiju, jer to znači potkopati i ono nešto, što nam je od naše autonomije preo- stalo. E Pogledi po svijetu.“ -_ Akcija italije u Tripolisu. Neko je vri--_ jeme maročko pitanje držalo u napetosti javno mnijenje, a sada je mjesto Maroka nastupio Tripolis, Italija se u Tripolisu an- gažirala svom silom tako da joj više ne preostaje natrag, već samo naprijed. Čitavo talijansko jasmo mnijenje pa i dio socijali- sta entuziazmiran je za akciju u Tripolisu. Italija je ratoborna, mobilizira na svu prešu i već su se bojne talijanske đemije zaputile prama Tripolisu, da osiguraju talijansku tr- govinu i talijanske interese. Izgleda da m svoj ovoj akciji Italija neće imati nikoga protiv sebe, već jedino Tursku i eventualno domaće pučanstvo u Tripolisu. Francuska je zabavljena Marokom tako i Španjoiska, koja ujedno kod kuće ima bune i nemire. Engleskoj će to dobro doći, jer će moći i ona nešto slično poduzeti u Egiptu. Austro- Ugarska i Njemačka kao da taraju Italiju četku se je sve više i više priklonio reakciji tako da su reakcionarci u | njemu imali svog najvećeg protektora. Ko- stvasiibu ara čracie Au? s va će: stajati od svih reakcijonarnih | AM