CRVENA HRVATSK

+

štanski sabor nije

OCIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU-
BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA G0)-
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU

PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED-
BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE.

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE.

ODGOVORNI UREDNIK: IVO ARSETE

IE = | | |

gas POJEDINI BROJ 10 PARA 53888

 

 

 

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVIA
DOPISI UREDNIŠTVU LISTA ; ZA IZJAVE,
PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
PO RETKU, A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uz RAZ-
MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA
NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA

IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR.

 

God. XXI.

Hrontsko pitanje u Pešti

Čudnovati su puti naših političkih
stranaka u Hrvatskoj. Da sruše ne-
poćudnog bana, koji se momentano
nalazi na banskoj stolici, idu tako
daleko, dokle ne bi smjeli ići.

Sada imamo otvorenu kampanju
proti banu D.ru Nikoli pl. Tomašiću.
Da nas se krivo ne razumije, opeto-
vati ćemo ono, što smo vsć jedan
put o Tomašićevoj - misiji u Hrvat-
skoj rekli. MNekli smo, da je Tomašić
mnogo pogibeljniji od Raucha, da-
pače da je njegova misija gora i od
onoga zla u Hrvatskoj, koji je po-
znat pod imenom Khuenovštine. Za
to smo bili u svoje vrijeme i apeli-
rali na rodoljube u Hrvatskoj, da
zatome sve lične strasti i osobne
ambicije i da se stisnu u čvrste re-
dove, da jednodušno odbiju atentat,
koji nam Tomašić sprema. Zagova-
rali smo najžešću borbu proti To-
mašiću. Iz ovoga slijedi, da mi odo-
bravamo borbu proti Tomašiću sa
strane naših političkih stranaka, a
što je ta borba žešća, nama je draža
i milija. Naravno da borbu treba
voditi i znati voditi. Nije sve borba,
što se borbom nazivlje.

Ovdje ćemo uprijeti prstom na
nešto, što nam se u koalicijinoj tak-
tici ne sviđa isšto ne možemo da
razumijemo. Kada se je naime birala
hrvatska delegacija u peštanski sa-
bor, izabrano je i 15 članova hrvat-
sko-srpske koalicije. Ti izabrani de-
legati, koji pripadaju hrvatsko-srpskoj
koaliciji, i sada su članovi peštan-
skog sabora, dapače neki pobiru i
dnevnice, ali. svi ovi na zaključak
vodstva koalicije ne vrše dužnosti
delegata već tjeraju t. zv. pasivnu
resistenciju. a :

Ovu taktiku ne možemo odobriti
sa slijedećega razloga: Ili smatramo
poštanski sabor zajedničkim ugarsko-
hrvatskim saborom ili ne, Svakako
stranke, koje stoje na nagodbenom
temelju u Hrvatskoj, pa bilo i na
nagodbeno revizionističkom, stoje i
moraju stati na tom temelju, da pe-
magjarski, već

 

DUBROVNIK, 30. SEPTEMBRA 1911.

ugarsko-hrvatski sabor. Prama tome
pasivna rezistencija,, osobito ovaka,
neima nikakvog smisla. Dok god mi
pravno i zakonskom formom ne pre-
kinemo tu zajednicu, ona postoji. Ili
hrvatski sabor treba da ne izašalje
novu delegaciju, kad je staroj utrnuo
mandat, ili teeba da opozove posto-
jeću, ili pak hrvatski delegati mo-
raju svi bez iznimke položiti svoje
mandate u ruke hrvatskog sabora.
Tada zajednički sabor u Pešti nije
više zajednički i ne može pravno
stvarati zaključaka, koji su mu od-
ređeni: ugarsko-hrvatskom nagodbom.

Nijedna od ovih forma nije upo-
trebljena. I tako je Hrvatska u Pešti
zastupana. Pasivna rezistencija onih
hrvatskih delegata, koji pripadaju
hrvatsko-srpskoj koaliciji, u ovom
momentu i ovako provedena neima
nikakvog drugog značenja do li je-
dnog nemoćnog protesta, koji ima za
posljedicu, da se u ovom forumu ne
čuje pravi glas Hrvatske. Da li je
ovo lebdilo pred očima vodstvu koa-
licije, kada je stvaralo odnosni za-
ključak?

Ovaj zaključak tim manje može-
mo razumjeti, kada se koalicija ipak
napinje, da opet u Pešti, u peštan-
skom saboru, iznese hrvatsko pitanje
na tapet. Pisali koalicijoni organi,
ru ih volja, mi se nikako ne mo-

mo oteti dojmu, da iza onih ot-
krića u ,Pesti Hirlapu“ ne stoje prsti
koalicijini, Koalicija je dala ovaj ma-
terijal, u koju svrhu? Koalicija je
izazvala i potakla, doduše indirektno
a moguće i direktno, onu debatu u
Pešti o hrvatskom pitanju. Zaklju-
čak je jasan: Koalicija svim silama
nastoji, da sruši Tomašića i u tu
svrhu njegovo pitanje je iznijela
pred forum peštanskog sabora, u
kojem ona tiera pasivnu resistenciju.
Kakova je to politika?

Ako već osjećamo potrebu rušiti
hrvatsku autonomnu vladu u Pešti,
onda je vrlo pogriješna taktika, ako
za tu misiju upotrebljavamo Mad-
žare. Hrvatsku vladu treba da ruše

samo Hrvati i to sami svojim istu-

Broj 78.

 

pom, a ne preko grobara hrvatskog
državnog individualizma, preko Mad-
žara. To je krnjenje naše autonomije,
dapače to znači izručivati našu au-
tonomiju u ruke onih, koji joj ne-
prestano o glavi rade. Ako naše po-
litičke stranke misle, da se može
uspješno rušiti nepoćudni hrvatski
režim i u zajedničkom saboru neka
onda idu tamo i neka sami tu akciju
vode. Ako, neće da sami idu, neka
ga ruše kako znadu kod kuće, a
neka to ne prepuštaju onijem, koji-
ma to nikako prepustiti ne smiju,
jer to znači potkopati i ono nešto,
što nam je od naše autonomije preo-
stalo. E

Pogledi po svijetu.“ -_

 

Akcija italije u Tripolisu. Neko je vri--_

jeme maročko pitanje držalo u napetosti
javno mnijenje, a sada je mjesto Maroka
nastupio Tripolis, Italija se u Tripolisu an-
gažirala svom silom tako da joj više ne
preostaje natrag, već samo naprijed. Čitavo
talijansko jasmo mnijenje pa i dio socijali-
sta entuziazmiran je za akciju u Tripolisu.
Italija je ratoborna, mobilizira na svu prešu
i već su se bojne talijanske đemije zaputile
prama Tripolisu, da osiguraju talijansku tr-
govinu i talijanske interese. Izgleda da m
svoj ovoj akciji Italija neće imati nikoga
protiv sebe, već jedino Tursku i eventualno
domaće pučanstvo u Tripolisu. Francuska
je zabavljena Marokom tako i Španjoiska,
koja ujedno kod kuće ima bune i nemire.
Engleskoj će to dobro doći, jer će moći i
ona nešto slično poduzeti u Egiptu. Austro-
Ugarska i Njemačka kao da taraju Italiju

četku se je sve više i više
priklonio reakciji tako da su reakcionarci u |
njemu imali svog najvećeg protektora. Ko-
stvasiibu ara čracie Au? s va
će: stajati od svih reakcijonarnih

| AM