Strana 2, mem .———m———_—m—<—<m=mS<m=—=eUus—< 5 ——— <. mjena u političkoj strugi. Između ostaloga imao bi poći iz Dubrovnika poglavar Ška- rić. Na njegovo mjesto dolazi Nijemac Ka- mler. Import'tuđinaca! Dalmacija je još sma- trana kolonijom. Dalmatinske željeznice. U sjednici od petka austrijske zastupničke kuće iznio je zast. Biankini u obliku upita na pred- sjedništvo tužbu protiv vlade, koja ništa pe mari za preteško gospodarsko stanje Dal- macije. Biankini je naglasio, da sav program vlade za ekonomsko podignuće Dalmacije ne može vrijediti ništa, pošto glavna tačka programa: poboljšanje željezničke sveze Dal- macije sa monarkijom ostaje samo na papiru. Do strahovitih gospodarskih prilika u Dal- maciji ne bi došlo, da se je brinula za izve- denje zakonom zajamčenih željezničkih linija. Dalmatinski su zastupnici već 26. srpnja iz- nijeli podrobno obrazloženu interpelaciju na ministra predsjednika i na ministra željeznica u pitanju dalmatinskih željeznica, pa za to moli predsjednika kuće, da se zauzme za što brži odgovor vlade na tu interpelaciju. Predsjednik je rekao, da će stavljeni upit dojaviti vladi. Svepravaška sloga, Ovih dana su vije- ćali u Zagrebu izaslanici piavaških organi- zacija iz svih hrvatskih zemalja, Konstati- ramo, da su i Istrani stupili u tu sveprava- šku akciju. Konferencijama u Zagrebu sul prisustvovali iz Hrvatske: Dr. Mile Star- čević, Dr. A. Horvat, Cezar Akačić, Dr. Vladimir Prebeg, Stjepan Zagorac, Dr. Fran Milobar, Kerubin Šegvić; Dr. Karlo Bošnjak, Dr. Josip Pazman i Ivan Peršić; iz Bosne i Hercegovine: Dr. Jozo Sunarić, Dr. Srećko Perišić, Dr. Nikola Mandić, Juraj Dr. Veseličić, Nikola Precca; iz Dalma. cije: Don Ivo Prodan, Dr. M. Drinković i Dr. Ivo Krstelj; Istra ovaj put nije iza- slala svoje izaslanike, već ih je zastupao Cezar Akačić, On je zastupao Don Šimu Červara i Liberata Slokovića. Na ovim je konferencijama izabrana vrhovna uprava stranke prava za sve hr- vatske zemlje. Svi su funkcionari izabrani jednoglasno. Predsjednikom je izabran Dr. Mile Starčević, podpredsjednikom za Hrvat- sku Dr. Aleksandar Horvat; za Dalmaciju; Don Ivo Prodan; za Istru Dr. Matko La- ginja; za Bosnu i Hercegovinu Dr. Nikola Mandić. Tajnicima, (koji po pravilima moraju stanovati u Zagrebu, izabrani su Dr. Vla- dimir Prebeg i Ivan Peršić, a blagajnikom Dr. Pazman. Na konferencijama je nadalje prihvaćen statut vrhovne uprave kao i njezin poslov- nik, koji su svi prisutni vlastoručno potpi- sali. Nadalje je sa ove konferencije izdan jedan komunike kao odgovor ria sadnji go- vor grofa Khuena o odnošajima u Hrvatskoj i ' i »CRVBNA HRVATSKA: 4 - je doista žalosno. S toga klub moli svoje prijatelje, članove i oljube, da mu jave imena dotičnih knjižara i trafika, da ih se može uljudno zamoliti, da preuzmu raspa- čavanje narodnoga biljega. Sva naša društva mogla bi također preuzeti rasprodaju naro- dnoga biljega, jer bi time, pridonijela vrlo mnogo za suzbijanje mađarizacije ,,J ulian- skih“ škola. Rodoljubi Hrvatice i Hrvati! Napred za hrvatste škole centra Julianskih! Napred proti , Legi“ i ,,Schulvereinu“ ! Mljekara u Župi. : U jednom od zadnjih brojeva Vašeg cijenjenog lista nalazi se članak pod gornjim naslovom. Na to se želim osvrnuti, ako mi, gosp. uredniče, dopustite, Od kada se razvio življi saobraćaj stra- naca u Dubrovniku, osjetila se, i svakim danom se jače osjeća, potreba uzorno uređene mljekarne. O tome je nazad 2 godine pisano u listu ,Dubrovnik“. Pošto je to izazvalo otpor tog uglednog lista i pošto se predvi- đalo, da će tu potrebu podmiriti današnji producenti mlijeka — Župljani i Riječani — odustalo se od akcije za osnutak uzorne mljekarne. No svi pokušaji za osnutak mlje- karske zadruge ostali su bezuspješni, pa je misao ponovno pokrenuta. Bio je urečen jedan sastanak kojemu su prisustvovali u prvom redu gosp. Baranović, putujući uči- telj poljodjelstva, gosp. 'Tejkal, konsulent za mljekarstvo i više uglednih građana, koji pripadaju svim strankama. Na tom sastanku je utvrđeno, da se Župljani i Riječani još ni- jesu odlučili na osnivanje mljekarske zadruge, ponovno je naglašena potreba dobro uređene mljekarne, te je odlučeno pokrenuti ozbiljnu akciju za ostvarenje poduzeća, koje bi tu potrebu podmirilo. Tu je naročito naglašeno da se ovo pokreće iz nevolje, kada ne će to da izvedu oni, koji bi to morali izvesti. Raspravljalo se dosta opširno i o tome, kako treba nastojati. da svi producenti mlijeka pristupe toj zadruzi, a naročito je naglašeno da se osniva zadruga jedino i isključivo samo zato, da se dobije potrebita_ količina dobrog i zdravog mlijeka uz umjerenu cijenu a računalo se samo ša domaćim kapitalom te je izabran odbor, kojemu je stavljeno u dužnost, da to pitanje temeljito prouči i da sazove skupštinu svih građana, na kojoj će se osnovati mljekarska zadruga. No pošto se radilo, da se nađe u okolini imanje, na kome bi se podigle staje i ostale zgrade za krave, a pošto je jedno takovo imanje bilo u pogodbi za prodaju nekom strancu, odlu- čeno je sa cijelim ,poslom pričekati dok se to imanje ili proda ili se prekinu odnosni pregovori, Tako je i ime ovog stranca ušlo u ovaj posao kao ime Pilatovo u vjerovanje. Ne odgovara dakle istini, da je pogla- varstvo onog činovnika uputilo nekoj gospodi koja se jošte i ne bave prodajom mlijeka, miti odgovara istini, da se ide za tim da se pomože kapitalu, koji hoće da upropasti 200 siromašnih obitelji a najmanje odgovara istini da se ide za tim, da mljekarna mora biti njemačka. Nadalje se može reći, da nitko od orte gospode, koja su u sporazumu učestvovala, ne bi nikada pristao u poduzeće kojemu bi bila svrha ono što gosp, pisac Rakovodile su nas i rukovode nas tz. okoline,a sve j Broj 81. Kotor, 9 oktobra (0 ekonomskom stanju Boke). U x. broju Vašeg cij. lista štampan je dopis iz Kotora, u kom se u crnim bojama crta eko- nomsko stanje Boke. Istina je da Boci ne cvatu ruže, te da osobito ove godine Boka trpi na krizi, uslijed loših berba, ali ipak stanje nije onakovo, kako prikazuje dopisnik. Ono pak što se kaže o stanju tvornica nije naprosto istina. Ove, kao svaka nova industrija imale su s početka da $e bore s mnogim poteškoćama, koje su sada sretno prebrdile. Tako je pred malo dana održana glavna skupština jedne, na kojoj je uprava Naši dopisi podastrla bilancu za polugodište, koje pri- * kazuje znatan dobitak. Pošto su pak sve tri Dalmatinske tvornice cigla u kartelu, te je uređena produkcija i rasprodaja, to ima stalne nade da će obe tvornice s uspjehom raditi i razvijati se. Op Ur. Rado. ustupamo prostor današ- njem dopisniku, kojim se ispravlja donekle preveć pesimistično crtanje stanja u Boki, a osobito nam je drago što smo i s druge strane saznalida napredak bokeških ciglana ide u susret boljoj budućnosti. Gradska kronika. Lične vijesti. U našem gradu boravi g. Alfons Hribar, referenat na namjesništvu u Zadru za poljodjelstvo. Nastupio praksu. Dr. Niko pl. Miro- šević-Sorgo nastupio je prekjučer na mjesnom okružnom sudu praksu kao odvjetnički kan- didat. Talijanština kod naših oblasti. Tuže nam se iz Gruža, da je tamo bila lađa sa svjetionika, koja je nosila nadpis ,i. r. _ faro Donzella“. Istodobno nas upozoruju, da je još na svijem svjetionicima kamena ploča sa talijanskim imenom dotičnog svjetionika. Sada, kad se uredilo jezično pitanje, trebalo bi i te ploče promijenut a lađe svjetioničke morale bi imati hrvatska imena. Pozivljemo lučke oblasti, da se već jednom maknu i da dadu našem jeziku mjesto, koje ga ide. Gosp. Dum Niko Fantela moli nas da izjavimo, da onaj ispravak općine lastov- ske nije on napisao. To za to, jer su mu neki rekli, da je to valjda on napisao, Promet stranaca. Kroz mjesec rujan bilo je prijavljeno na općinski ured 1699 osoba. Pisma gospođe Milovčić. Pred ne- koliko vremena, malo poslije općinskih izbora u Stonu, primili smo od tamo dopis u ko- jem se tvrdilo, da su se protivnici služili svakakovim sredstvima, Između ostaloga je rečeno da je gospođa Marija Milovčić pisala svojim dužnicima, da moraju glasovati s njima, inače da joj moraju odmah povratiti dug. Jedno takovo pismo nalazi se u našim rukama. Tom prilikom nam je gospođa Mi- lovčić poslala ispravak, koji nije odgovarao zakonskim propisima i mi ga nijesmo uvr- stili. Međutim nam je sama gospođa Milovčić kazala, da to pismo ne potječe od nje, nego so je to netko poslužio bez njezina znanja hoteći valjda imitirati njezino pismo. _ Mi ovim rado ovo donašamo do znanja a svršiti ćemo sa riječima gospođe Milovčić da su sa neke morale stvari vrlo slabo gta- jati, kada su se i ovakovim sredstvima služili. Pomanjkanje narodne svijesti i dužnosti. Pred par dana profezli smo se