Strana 2,

mem .———m———_—m—<—<m=mS<m=—=eUus—< 5 ——— <.

mjena u političkoj strugi. Između ostaloga
imao bi poći iz Dubrovnika poglavar Ška-
rić. Na njegovo mjesto dolazi Nijemac Ka-
mler. Import'tuđinaca! Dalmacija je još sma-
trana kolonijom.

Dalmatinske željeznice. U sjednici od
petka austrijske zastupničke kuće iznio je
zast. Biankini u obliku upita na pred-
sjedništvo tužbu protiv vlade, koja ništa pe
mari za preteško gospodarsko stanje Dal-
macije. Biankini je naglasio, da sav program
vlade za ekonomsko podignuće Dalmacije
ne može vrijediti ništa, pošto glavna tačka
programa: poboljšanje željezničke sveze Dal-
macije sa monarkijom ostaje samo na papiru.
Do strahovitih gospodarskih prilika u Dal-
maciji ne bi došlo, da se je brinula za izve-
denje zakonom zajamčenih željezničkih linija.
Dalmatinski su zastupnici već 26. srpnja iz-
nijeli podrobno obrazloženu interpelaciju na
ministra predsjednika i na ministra željeznica
u pitanju dalmatinskih željeznica, pa za to
moli predsjednika kuće, da se zauzme za
što brži odgovor vlade na tu interpelaciju.
Predsjednik je rekao, da će stavljeni upit
dojaviti vladi.

Svepravaška sloga, Ovih dana su vije-
ćali u Zagrebu izaslanici piavaških organi-
zacija iz svih hrvatskih zemalja, Konstati-
ramo, da su i Istrani stupili u tu sveprava-
šku akciju. Konferencijama u Zagrebu sul
prisustvovali iz Hrvatske: Dr. Mile Star-
čević, Dr. A. Horvat, Cezar Akačić, Dr.
Vladimir Prebeg, Stjepan Zagorac, Dr. Fran
Milobar, Kerubin Šegvić; Dr. Karlo Bošnjak,
Dr. Josip Pazman i Ivan Peršić; iz Bosne
i Hercegovine: Dr. Jozo Sunarić, Dr.
Srećko Perišić, Dr. Nikola Mandić, Juraj
Dr. Veseličić, Nikola Precca; iz Dalma.
cije: Don Ivo Prodan, Dr. M. Drinković
i Dr. Ivo Krstelj; Istra ovaj put nije iza-
slala svoje izaslanike, već ih je zastupao
Cezar Akačić, On je zastupao Don Šimu
Červara i Liberata Slokovića.

Na ovim je konferencijama izabrana
vrhovna uprava stranke prava za sve hr-
vatske zemlje. Svi su funkcionari izabrani
jednoglasno. Predsjednikom je izabran Dr.
Mile Starčević, podpredsjednikom za Hrvat-
sku Dr. Aleksandar Horvat; za Dalmaciju;
Don Ivo Prodan; za Istru Dr. Matko La-
ginja; za Bosnu i Hercegovinu Dr. Nikola
Mandić. Tajnicima, (koji po pravilima moraju
stanovati u Zagrebu, izabrani su Dr. Vla-
dimir Prebeg i Ivan Peršić, a blagajnikom
Dr. Pazman.

Na konferencijama je nadalje prihvaćen
statut vrhovne uprave kao i njezin poslov-
nik, koji su svi prisutni vlastoručno potpi-
sali. Nadalje je sa ove konferencije izdan
jedan komunike kao odgovor ria sadnji go-
vor grofa Khuena o odnošajima u Hrvatskoj

i
'
i

 

»CRVBNA HRVATSKA: 4 -

 

je doista žalosno. S toga klub moli svoje
prijatelje, članove i oljube, da mu jave
imena dotičnih knjižara i trafika, da ih se
može uljudno zamoliti, da preuzmu raspa-
čavanje narodnoga biljega. Sva naša društva
mogla bi također preuzeti rasprodaju naro-
dnoga biljega, jer bi time, pridonijela vrlo
mnogo za suzbijanje mađarizacije ,,J ulian-
skih“ škola. Rodoljubi Hrvatice i Hrvati!
Napred za hrvatste škole centra Julianskih!

Napred proti , Legi“ i ,,Schulvereinu“ !

Mljekara u Župi.

: U jednom od zadnjih brojeva Vašeg
cijenjenog lista nalazi se članak pod gornjim
naslovom. Na to se želim osvrnuti, ako mi,
gosp. uredniče, dopustite,

Od kada se razvio življi saobraćaj stra-
naca u Dubrovniku, osjetila se, i svakim
danom se jače osjeća, potreba uzorno uređene
mljekarne. O tome je nazad 2 godine pisano
u listu ,Dubrovnik“. Pošto je to izazvalo
otpor tog uglednog lista i pošto se predvi-
đalo, da će tu potrebu podmiriti današnji
producenti mlijeka — Župljani i Riječani
— odustalo se od akcije za osnutak uzorne
mljekarne. No svi pokušaji za osnutak mlje-
karske zadruge ostali su bezuspješni, pa je
misao ponovno pokrenuta. Bio je urečen
jedan sastanak kojemu su prisustvovali u
prvom redu gosp. Baranović, putujući uči-
telj poljodjelstva, gosp. 'Tejkal, konsulent
za mljekarstvo i više uglednih građana, koji
pripadaju svim strankama. Na tom sastanku
je utvrđeno, da se Župljani i Riječani još ni-
jesu odlučili na osnivanje mljekarske zadruge,
ponovno je naglašena potreba dobro uređene
mljekarne, te je odlučeno pokrenuti ozbiljnu
akciju za ostvarenje poduzeća, koje bi tu
potrebu podmirilo. Tu je naročito naglašeno
da se ovo pokreće iz nevolje, kada ne će
to da izvedu oni, koji bi to morali izvesti.
Raspravljalo se dosta opširno i o tome, kako
treba nastojati. da svi producenti mlijeka
pristupe toj zadruzi, a naročito je naglašeno
da se osniva zadruga jedino i isključivo
samo zato, da se dobije potrebita_ količina
dobrog i zdravog mlijeka uz umjerenu cijenu
a računalo se samo ša domaćim kapitalom
te je izabran odbor, kojemu je stavljeno u
dužnost, da to pitanje temeljito prouči i da
sazove skupštinu svih građana, na kojoj će
se osnovati mljekarska zadruga. No pošto
se radilo, da se nađe u okolini imanje, na
kome bi se podigle staje i ostale zgrade za
krave, a pošto je jedno takovo imanje bilo
u pogodbi za prodaju nekom strancu, odlu-
čeno je sa cijelim ,poslom pričekati dok se
to imanje ili proda ili se prekinu odnosni
pregovori, Tako je i ime ovog stranca ušlo
u ovaj posao kao ime Pilatovo u vjerovanje.

Ne odgovara dakle istini, da je pogla-
varstvo onog činovnika uputilo nekoj gospodi
koja se jošte i ne bave prodajom mlijeka,
miti odgovara istini, da se ide za tim da se
pomože kapitalu, koji hoće da upropasti
200 siromašnih obitelji a najmanje odgovara
istini da se ide za tim, da mljekarna mora
biti njemačka. Nadalje se može reći, da
nitko od orte gospode, koja su u sporazumu
učestvovala, ne bi nikada pristao u poduzeće
kojemu bi bila svrha ono što gosp, pisac
Rakovodile su nas i rukovode nas

tz.

okoline,a sve j

 

 

 

Broj 81.
Kotor, 9 oktobra

(0 ekonomskom stanju Boke). U x.
broju Vašeg cij. lista štampan je dopis iz
Kotora, u kom se u crnim bojama crta eko-
nomsko stanje Boke. Istina je da Boci ne
cvatu ruže, te da osobito ove godine Boka
trpi na krizi, uslijed loših berba, ali ipak
stanje nije onakovo, kako prikazuje dopisnik.

Ono pak što se kaže o stanju tvornica
nije naprosto istina. Ove, kao svaka nova
industrija imale su s početka da $e bore
s mnogim poteškoćama, koje su sada sretno
prebrdile. Tako je pred malo dana održana
glavna skupština jedne, na kojoj je uprava

Naši dopisi

podastrla bilancu za polugodište, koje pri- *

kazuje znatan dobitak. Pošto su pak sve
tri Dalmatinske tvornice cigla u kartelu, te
je uređena produkcija i rasprodaja, to ima
stalne nade da će obe tvornice s uspjehom
raditi i razvijati se.

Op Ur. Rado. ustupamo prostor današ-
njem dopisniku, kojim se ispravlja donekle
preveć pesimistično crtanje stanja u Boki,
a osobito nam je drago što smo i s druge

strane saznalida napredak bokeških ciglana
ide u susret boljoj budućnosti.

Gradska kronika.

Lične vijesti. U našem gradu boravi
g. Alfons Hribar, referenat na namjesništvu
u Zadru za poljodjelstvo.

Nastupio praksu. Dr. Niko pl. Miro-
šević-Sorgo nastupio je prekjučer na mjesnom
okružnom sudu praksu kao odvjetnički kan-
didat.

Talijanština kod naših oblasti.
Tuže nam se iz Gruža, da je tamo bila lađa
sa svjetionika, koja je nosila nadpis ,i. r.

 

_ faro Donzella“. Istodobno nas upozoruju, da

je još na svijem svjetionicima kamena ploča
sa talijanskim imenom dotičnog svjetionika.
Sada, kad se uredilo jezično pitanje, trebalo
bi i te ploče promijenut a lađe svjetioničke
morale bi imati hrvatska imena. Pozivljemo
lučke oblasti, da se već jednom maknu i
da dadu našem jeziku mjesto, koje ga ide.

Gosp. Dum Niko Fantela moli nas
da izjavimo, da onaj ispravak općine lastov-
ske nije on napisao. To za to, jer su mu
neki rekli, da je to valjda on napisao,

Promet stranaca. Kroz mjesec rujan
bilo je prijavljeno na općinski ured 1699
osoba.

Pisma gospođe Milovčić. Pred ne-
koliko vremena, malo poslije općinskih izbora
u Stonu, primili smo od tamo dopis u ko-
jem se tvrdilo, da su se protivnici služili
svakakovim sredstvima, Između ostaloga je
rečeno da je gospođa Marija Milovčić pisala
svojim dužnicima, da moraju glasovati
s njima, inače da joj moraju odmah povratiti
dug. Jedno takovo pismo nalazi se u našim
rukama. Tom prilikom nam je gospođa Mi-
lovčić poslala ispravak, koji nije odgovarao
zakonskim propisima i mi ga nijesmo uvr-
stili. Međutim nam je sama gospođa Milovčić
kazala, da to pismo ne potječe od nje, nego
so je to netko poslužio bez njezina znanja
hoteći valjda imitirati njezino pismo. _

Mi ovim rado ovo donašamo do znanja
a svršiti ćemo sa riječima gospođe Milovčić
da su sa neke morale stvari vrlo slabo gta-
jati, kada su se i ovakovim sredstvima služili.

Pomanjkanje narodne svijesti i
dužnosti. Pred par dana profezli smo se