TER m e AE S mi

EEE SSSH

E IT RENEE O A 320 I or ENJE

CRVENA HRVATSI

CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA : ZA DU-
BROVNIK IZA AUSTRO-UGARSKU NA GO-
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU

PRETPLA (A MINE — SMATRA SE PRED-
BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE.

IZLAZI SVAKE SRIJEDE

 

 

 

 

ODGOVORNI UREDNIK: IVO ARSETE

 

us sz POJEDINI BROJ 10 PARA &388
I SUBOTE.

 

 

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU 8E UPRAVI A
DOPISI UREDNIŠTVU LISTA ; ZA IZJAVE,
PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
PO RETKU, A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI
_ VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uz RAZ-
MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA
NE PRIMAJU SE ROP SE NE VRAĆA

IZDAJE ŠTAMPARIJA DE GIULIA I DR.

 

 

 

God. XXI. DUBROVNIK, 18. OKTOBRA 1911. Broj 83.
Bucćućnost naše tijece. i učenjaci, dobri svećenici i liječnici, Podledi po svijetu.
No to su sve zvanja, koja u narodnoj Ras ise i
I zadnie ro ašeg: u My za pad trojnog saveza. , Berliner 'Tage-
Ps zj vi a. o S ekonomiji ne znače ništa ili veoma  platt“ donio je ovih dana uvodni članak,
nei vitraj ser a malo, a to za to, jer nemaju produktiv- koji je pobudio silnu senzaciju. 'Taj se čla-

jednu ni malo utješljivu činjenicu.
Naime da se otvara slaba perspektiva
u budućnost našoj djeci, koja apsol-
vira gimnaziju. Tom smo_ prilikom

nadalje upozorili, da bi se moglo

naći načina, da se upotrebi prigoda

gradnje nove gimnazijske zgrade u
svrhu, da nam se dade realna gimna-
zija, koja bi nam bila od
veće koristi i koja bi, što je glavno,

otvarala našoj mladeži nove vidike,

mnogo

dala joj šire polje rada; u jednu
riječ pružala bi mnogo bolje uvjete
budućnosti naše djece.

Realna gimnazija je skupa i gi-
mnazija i realka.. Naime prva četiri
fazreda su zajednička. Uče se svi

predmeti kao i u gimnaziji, samo

"što se voća pažnja posvećuje realnim

predmetima. Počam od petog razreda
dalje u istoj zgradi nalazi se gimna-
zija i realka, ali odijeljene. Djak koji
je navršio četiri niža razreda može
dalje učiti realku ili gimnaziju bez
ikakvog posebnog ispita, Mladić pak
uči dalje ono, na što više inklinira,
za što pokazuje više smisla i interesa.
To se pak može lako konstatirati
kod djaka, gdje će bolje uspjeti.
wealna gimnazija prama gimnaziji
ima dakle tu prednost, što djaku
pruža dvije eventualnosti da se po-
sveti humanističnom pravcu (dosada-
nja gimnazija) ili realističnom (realka).
Realka pak može da bude od
velike i zamašite koristi. Ona uči
čovjeka posmatrati prirodu onakovom
kakva jest. Uči ga, da je iserpi)i
upotrebi na svoju korist. To pak
čini tako, da ga pripravlja na razne
struke kao što je mekanika, arhitek-
tura, elektrdtehnika, kemija, više i
niže gospodarstvo, geodezija, rudar-
stvo, bankarstvo, onda razna trgo-
vačka i industrijalna poduzeća itd.
Koliko je to važnije po narodnu
ekonomiju i koliko korisnije od zvanja

s, koje nam daje gimnazija! Ako apsol-
 viramo sme u možemo ti
dobri pravnici, profesori, ako 1

nosti. Ako pak ova zvanja primjenimo
na sadanje odnošaje, gdje su sva mje-
sta, kako smo već zadnji put istakli,
puna i prepuna, onda od gimnazije
dobivamo proletarijat, dobivamo in-
teligenciju, koja je učena i sposobna,
ali ne može dobiti komad kruha,
jer se nije pripravila na zvanja vla-
stite inicijative. -

Ovakova jedna škola blagotvorno
bi djelovala ne samo na Dubrovnik,
koji je i tradicijama vezan na podu-
zeća vlastite inicijative, već i na
čitavu južnu Dalmaciju. Onaj kapito,
koji sada u Dubrovniku iracionalno
leži; dao bi se vrlo lijepo u produk-
tivne svrhe upotrebiti, Današnji-naši
kapitaliste namiru svoj novac sinovima
pravnicima i liječnicima t. j. konsu-
mentima a ne producentima kapitala.
Ovo bi samo moglo da naš potakne,
da se promislimo mialo bolje za našu
budućnost i kao grada i kao naroda.
Zar da svoj stečeni kapito konsumi-
ramo i tim otvorimo polje tuđemu
kapitalu, da nas zarobi i učinii posve
nemoćnim. Ako ovako dalje proslije-

dimo, to bi moglo biti od  kobnih'

posljedica za nas,

Reći će nam se možda, da je
realna gimnazija tek jedan eksperi-
menat. No tako mogu govoriti samo
neupućeni u stvar, Ne ćemo ovdje
spominjati da su takove škole već
davno uvedene u drugim državama.
Spominjemo samo, da takove škole
,već dugo dobro djeluju u drugoj
'poli monarhije, a to je valjda i po-
nukalo bivšeg šaustrijskog ministra
nastave Marcheta, da te škole uvede
i u Austriju. Takove škole već vrlo
dobro uspjevaju m. pr. u Gracu i u

nekim drugim rr u Austriji

te zadovoljavaju sve snimao čim- s

benike..

ljati, ali da bi to bilo M
Mi mislimo da uz volje i
gije_ ne, bi ni to
tom qd Pi

eo Noć
A e Sa ita 4

nak bavi trojnim savezofl, pa se imeđu inim.

. veli,:da je razriješenje ovog saveza postalo

skrajnom i neodgodivom nuždom, jer ovaj
savez da nije donio nikakve koristi niti
jednoj od triju saveznih vlasti. Nadalje se
kaže, da ako se savez ima da razriješi, da
ipak ne moraju iz toga nastati napeti odno-
šaji među saveznicima. Poslovni interesi
Njemačke traže, da ona ostane sa Italijom
u prijateljstvu, ali nipošto u političkoj svezi
jer joj to može samo škoditi.
Tursko-talijanski rat, Službeno se demen-

gio: vijesti o bilo kojem porazu talijanske

vojske. Italija još u opće nije započela nika-
kovu akciju u nutrini giripolisa. 'To će učiniti
tek onda, kada iskrca sve čete namijenjene
za tu akciju. U Carigradu su se međutim
počele naoružavati dobrovoljačke čete, što
ne sluti na dobro. Nadalje neke carigradske
novine donose detaljnih vijesti o pripremama
na sveti rat proti Talijanima. Seik Sunsi,
koji vlada južno od Tripolitanije, da je na-
vijestio sveti rat "Talijanima. Vlast ovog
vladara nad jednom brojnom i jakom sektom
prostire se preko cijele sjeverne Afrike do
ekvatora. On ima neobičan utjecaj na svoje
vijernike. On je kadar da mnogobrojne čete
najfanatičnijih muslimana potakne na rat
proti Talijanima. \

\ Revolucija u Kini. Od nekoliko dana
bukti u Kini revolucija, 'Fri najviše provin-
cije nalaze se u rukama ustaša. evoluciji
ima više uzroka. Jedan je uzrok socijalni.
Kinezi žive u najvećoj bjedi, ma da se oni
zadovoljavaju i sa najmanjom hranom, Drugi
je razlog, što je Kina prema inozemcima
morala vazda popuštati žrtvujući svoje naj.
vitalnije gospodarske interese. Kinom gospo-
dare evropske velevlasti, kako ih je volja.
Najglavniji je pak razlog, što Kinom t. j.
pravim Kinezima vlada tuđa, mandžurska
dinastija. Ova vlada već kakovih 250 godina.
Kinezima nije to nikada bilo pravo. Uvijek
su se_ protiv toga bunili i ako su
malo mandžurci prihvatili kinešku_ i
običaje. Većinu dakle ustaša vodi
tički dao

Ovaj pokret, koji, je. zahvatio žar
južnu someone

orisnija- vla

"

      
 

1

  

a.