TER m e AE S mi EEE SSSH E IT RENEE O A 320 I or ENJE CRVENA HRVATSI CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA : ZA DU- BROVNIK IZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLA (A MINE — SMATRA SE PRED- BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. IZLAZI SVAKE SRIJEDE ODGOVORNI UREDNIK: IVO ARSETE us sz POJEDINI BROJ 10 PARA &388 I SUBOTE. PRETPLATA I OGLASI ŠALJU 8E UPRAVI A DOPISI UREDNIŠTVU LISTA ; ZA IZJAVE, PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI _ VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uz RAZ- MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SE ROP SE NE VRAĆA IZDAJE ŠTAMPARIJA DE GIULIA I DR. God. XXI. DUBROVNIK, 18. OKTOBRA 1911. Broj 83. Bucćućnost naše tijece. i učenjaci, dobri svećenici i liječnici, Podledi po svijetu. No to su sve zvanja, koja u narodnoj Ras ise i I zadnie ro ašeg: u My za pad trojnog saveza. , Berliner 'Tage- Ps zj vi a. o S ekonomiji ne znače ništa ili veoma platt“ donio je ovih dana uvodni članak, nei vitraj ser a malo, a to za to, jer nemaju produktiv- koji je pobudio silnu senzaciju. 'Taj se čla- jednu ni malo utješljivu činjenicu. Naime da se otvara slaba perspektiva u budućnost našoj djeci, koja apsol- vira gimnaziju. Tom smo_ prilikom nadalje upozorili, da bi se moglo naći načina, da se upotrebi prigoda gradnje nove gimnazijske zgrade u svrhu, da nam se dade realna gimna- zija, koja bi nam bila od veće koristi i koja bi, što je glavno, otvarala našoj mladeži nove vidike, mnogo dala joj šire polje rada; u jednu riječ pružala bi mnogo bolje uvjete budućnosti naše djece. Realna gimnazija je skupa i gi- mnazija i realka.. Naime prva četiri fazreda su zajednička. Uče se svi predmeti kao i u gimnaziji, samo "što se voća pažnja posvećuje realnim predmetima. Počam od petog razreda dalje u istoj zgradi nalazi se gimna- zija i realka, ali odijeljene. Djak koji je navršio četiri niža razreda može dalje učiti realku ili gimnaziju bez ikakvog posebnog ispita, Mladić pak uči dalje ono, na što više inklinira, za što pokazuje više smisla i interesa. To se pak može lako konstatirati kod djaka, gdje će bolje uspjeti. wealna gimnazija prama gimnaziji ima dakle tu prednost, što djaku pruža dvije eventualnosti da se po- sveti humanističnom pravcu (dosada- nja gimnazija) ili realističnom (realka). Realka pak može da bude od velike i zamašite koristi. Ona uči čovjeka posmatrati prirodu onakovom kakva jest. Uči ga, da je iserpi)i upotrebi na svoju korist. To pak čini tako, da ga pripravlja na razne struke kao što je mekanika, arhitek- tura, elektrdtehnika, kemija, više i niže gospodarstvo, geodezija, rudar- stvo, bankarstvo, onda razna trgo- vačka i industrijalna poduzeća itd. Koliko je to važnije po narodnu ekonomiju i koliko korisnije od zvanja s, koje nam daje gimnazija! Ako apsol- viramo sme u možemo ti dobri pravnici, profesori, ako 1 nosti. Ako pak ova zvanja primjenimo na sadanje odnošaje, gdje su sva mje- sta, kako smo već zadnji put istakli, puna i prepuna, onda od gimnazije dobivamo proletarijat, dobivamo in- teligenciju, koja je učena i sposobna, ali ne može dobiti komad kruha, jer se nije pripravila na zvanja vla- stite inicijative. - Ovakova jedna škola blagotvorno bi djelovala ne samo na Dubrovnik, koji je i tradicijama vezan na podu- zeća vlastite inicijative, već i na čitavu južnu Dalmaciju. Onaj kapito, koji sada u Dubrovniku iracionalno leži; dao bi se vrlo lijepo u produk- tivne svrhe upotrebiti, Današnji-naši kapitaliste namiru svoj novac sinovima pravnicima i liječnicima t. j. konsu- mentima a ne producentima kapitala. Ovo bi samo moglo da naš potakne, da se promislimo mialo bolje za našu budućnost i kao grada i kao naroda. Zar da svoj stečeni kapito konsumi- ramo i tim otvorimo polje tuđemu kapitalu, da nas zarobi i učinii posve nemoćnim. Ako ovako dalje proslije- dimo, to bi moglo biti od kobnih' posljedica za nas, Reći će nam se možda, da je realna gimnazija tek jedan eksperi- menat. No tako mogu govoriti samo neupućeni u stvar, Ne ćemo ovdje spominjati da su takove škole već davno uvedene u drugim državama. Spominjemo samo, da takove škole ,već dugo dobro djeluju u drugoj 'poli monarhije, a to je valjda i po- nukalo bivšeg šaustrijskog ministra nastave Marcheta, da te škole uvede i u Austriju. Takove škole već vrlo dobro uspjevaju m. pr. u Gracu i u nekim drugim rr u Austriji te zadovoljavaju sve snimao čim- s benike.. ljati, ali da bi to bilo M Mi mislimo da uz volje i gije_ ne, bi ni to tom qd Pi eo Noć A e Sa ita 4 nak bavi trojnim savezofl, pa se imeđu inim. . veli,:da je razriješenje ovog saveza postalo skrajnom i neodgodivom nuždom, jer ovaj savez da nije donio nikakve koristi niti jednoj od triju saveznih vlasti. Nadalje se kaže, da ako se savez ima da razriješi, da ipak ne moraju iz toga nastati napeti odno- šaji među saveznicima. Poslovni interesi Njemačke traže, da ona ostane sa Italijom u prijateljstvu, ali nipošto u političkoj svezi jer joj to može samo škoditi. Tursko-talijanski rat, Službeno se demen- gio: vijesti o bilo kojem porazu talijanske vojske. Italija još u opće nije započela nika- kovu akciju u nutrini giripolisa. 'To će učiniti tek onda, kada iskrca sve čete namijenjene za tu akciju. U Carigradu su se međutim počele naoružavati dobrovoljačke čete, što ne sluti na dobro. Nadalje neke carigradske novine donose detaljnih vijesti o pripremama na sveti rat proti Talijanima. Seik Sunsi, koji vlada južno od Tripolitanije, da je na- vijestio sveti rat "Talijanima. Vlast ovog vladara nad jednom brojnom i jakom sektom prostire se preko cijele sjeverne Afrike do ekvatora. On ima neobičan utjecaj na svoje vijernike. On je kadar da mnogobrojne čete najfanatičnijih muslimana potakne na rat proti Talijanima. \ \ Revolucija u Kini. Od nekoliko dana bukti u Kini revolucija, 'Fri najviše provin- cije nalaze se u rukama ustaša. evoluciji ima više uzroka. Jedan je uzrok socijalni. Kinezi žive u najvećoj bjedi, ma da se oni zadovoljavaju i sa najmanjom hranom, Drugi je razlog, što je Kina prema inozemcima morala vazda popuštati žrtvujući svoje naj. vitalnije gospodarske interese. Kinom gospo- dare evropske velevlasti, kako ih je volja. Najglavniji je pak razlog, što Kinom t. j. pravim Kinezima vlada tuđa, mandžurska dinastija. Ova vlada već kakovih 250 godina. Kinezima nije to nikada bilo pravo. Uvijek su se_ protiv toga bunili i ako su malo mandžurci prihvatili kinešku_ i običaje. Većinu dakle ustaša vodi tički dao Ovaj pokret, koji, je. zahvatio žar južnu someone orisnija- vla " 1 a.