CRVENA HR
OIJENA JE LISTUSUNAPRIJEDA: ZA DU- ODGOVORNI UREDNIK : IVO ARSETE
odo
Eo O OD —
GODIŠTE. ®S8 POJEDINI BROJ 10 PARA &9888 NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA
KitrNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU
PRETH-AJA MINE — SMATRA SE PRED-
BROJEN zA DOŠASTO POLU
IZLAZI SVAKE SRIJEDE 1 SUBOTE.
Nako ćemo postići realnu gimnaziju?
U prošlim našim člancima glede
realne gimnazije kazali smo od ko-
like je važnosti ta škola po budućnost
naše mladeži i našega grada. Rekli
smo da to nije jedno obično akadem-
sko pitanje, pitanje parade, već da
je to jedno vrlo važno pitanje na
*. polju nacionalne ekonomije, koje vrlo
duboko zasijeca u naš život. Ako to
pitanje ne riješimo povoljno, moglo
bi ovakovo stanje biti od vrlo kobnih
posljedica po našu budućnost. No u
svakom pitanju lako je kritizirati
ono, što ne valja. Teško je pak ka-
zati, što valja, a još teže naći način,
kako čemo postići ono, što bi bilo
dobro.
Naši su članci pobudili interes u
građanstvu. Znak, da je stvar našla
razumijevanja. Tako nam je rečeno
da je u svoje vrijeme bila u tomu
smislu i pokrenuta jedna akcija. Stvar
je vodio prama našim informacijama
g. Božo Banac, a bilo je i drugih,
koji su se za to zanimali. Mi smo
uvjereni, da bi koliko g. Božo Banac,
toliko i druga gospoda i ovaj put
rado se zauzeli za ovu stvar i svoje
iskustvo pružili na korist interesima
našega grada.
Postignuće ove stvari nije skop-
ćano sa velikim troškovima. Vlada
je odredila već svotu za gradnju
niku. Kod gradnje te nove
trebale bi samo četiri dvorane suviše,
koje bi služile realci i to dvorane za
prostoručno crtanje i za kemički la-
boratorij. Suviše bi bilo potrebito i
povišenje učiteljskih sila i to za cr-
stanje, za deskriptivnu geometriju i
kemiju. Troškovnik, kako se vidi ne
bi bio velik. Kada bi građanstvo ovu
stvar prikazalo vladi, kako treba,
PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
I [ [ I PO RETKU, A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI
i VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uz RAZ-
MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA
vrlo ozbiljno i
stavljamo ovaj predlog:
U Dubrovniku bi se morao osno-
vati jedan promicateljni odbor od
najuglednijih ličnosti, Taj bi odbor
imao dobro čitavu stvar u prvom
redu proučiti, ogda stupiti u dodir
sa našom općinom, kao i drugim
općinama južne Dalmacije, roditeljima
djece, a i trgovačko obrtničkom ko-
morom. Nadalje bi taj odbor imao
sa gotovim pripremljenim materijalom
izaći pred javnost tako, da sazove
veliku javnu skupštinu, recimo, u
Bondinom teatru. Na ovoj bi se
skupštini imao izabrati permanentni
odbor, koji bi u dogovoru sa drugim
odlučnim faktorima imao izvesti za-
ljučke skupštine.
Mi se ovdje nećemo i ne možemo
osvrtati na detalje, kao n. pr. koje
bi korake morala podv:eti općina,
koje trgovačko obrtnička komora, a
koje opet taj odbor. To če biti posao
dogovora. A naravno da bi se to
tako moralo udesiti, kako će biti
najzgodnije da dođemo do svrhe, do
pobjede. Glavno je, da se sastavi
taj promicateljni odbor, da ovaj dobro
promozga stvar i namijeni uloge.
Ovaj bi odbor morao u svemu biti
na čistu. U prvom redu bi morao
taj odbor sastaviti koliko je moguće
tačniji trebovnik glede onoga, što bi
se moralo suviše potrošiti. Onda nači
način, kako će se taj suvišak priba-
viti. Da li i koliko bi imala dati
općina, eventualno i pokrajina, ili
bi morala sve dati vlada, Svi detalji
bi u opće morali biti dobro proučeni
i promišljeni, a tek onda bi se s njima
izišlo van. :
Budući pako da je ovo pitanje
od eminentne važnosti u nacionalno-
ekonomskom
da se za ovo zainteresuju svi slojevi
a . Već smo zadnji
pogledu, potrebno je
načko politički zagriženi pogledi ome-
sti stvar te će se i drugi zauzeti za
ovo još i bolje od nas.
Mi smo iznijeli ovaj predlog na
razmišljanje svim faktorima. Neka o
njemu misle i razmišljaju. Stvar je
vrlo važna, pa bi trebaio da se oka-
nimo one naše poznate apatije. Novo
doba, doba je žurbe. Ako mi ne uči-
nimo nešto, drugi će to učiniti mimo
nas i protiv nas. Mi smo svakako o
važnosti ovoga našega predloga gdu-
boko osvjedočeni te ćemo i nadalje
ovo neprestano držati na umu. Sva-
kako osamljeni ne čemo moći učiniti
ništa. Mi pak o ovom još nijesmo re-
kli zaključnu riječ.
politički pregled.
Talijansko-Turski rat. Novinstvo još uvi-
jek živi od potankostih borba oko Bengazia.
Rimska , Agenzia Stefani“ javlja o njima
ovo: 4
Čitava turska redovita vojska, koja se
uzprotivila talijanskim četama, iznosila je 500
do 600 momaka. Njima se pridružiše Arapi
u svemu njih 4 do 5000. U borbi protivnici
su izgobili vanredno mnogo momaka. Turske
čete izgubiše oko 400 mrtvih, dok su Arapi
izgubili 800 do 1200 ljudi. Borba bi se nas4
tavila, da nije nastupila noć i ova pogodo--
vala napadačima, da se izgube u daljini. u“
gradu Bengazi vlada posvemašnji mir, Ži-
teljstvo zaposleno je bilo sahranjivanjem
mrtvaca i time, da zakloni ranjenike. Što se
tiče bombardovanja grada, to je ono učinilo
samo neznatne štete. Bombardovao se samo
južni dio grada i to sa ograničenim brojem
hitaca. Proglas, što ga je izdao vahovni zapo-
vjednik talijanske ekspedicije general Caneva,
LAST ŠALJU SE vpiijaitk
DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE