i zem Broj 86. CRVENA HRVATSKA“ Strana 3. u Župi piše, koji znate koliko se patnja i truda hoće, dok se duhan odgoji, koji znate da duhan morate čuvati i njegovati bolje nego rođenu Vam djecu, koji znate koliko li morate gorka progutati kod procjene i primanja duhana, (samo da se gospodin procjenitelj ne razljuti, komu se preporuča- vate kao Bogu), kojih se ova prosta deračina i najviše i tiče, i vi dakle na noge nek sa podnožja Velebita slavnog, pak do ponosne nam Boke zaori kao jedan glas: ne damo duhan za ovakove cijene! Na ždrijelo ko je junak dakle, pak što Bog da! Domaće vijesti. Imenovanja na dalmatinskom namjesni- štvu. Naslovni dvorski savjetnik kod dal- matinskog namjesništva Smirić imenovan je pravim dvorskim savjetnikom. Uslijed ovog promaknuća g. Smirić postaje prvim dvor- skim savjetnikom na dalmatinskom namje- sništvu, a grof Thun drugim. Izgleda da je ovim imenovanjem Gautschova vlada htjela donekle umiriti naše javno mnijenje radi toga, što su imenovana dva tuđinca: Attems i Thun. Vuković redivivus. Bivši zastupnik Ante vitez Vuković želi opet da zađe u političku arenu. Ovih je dana bio u Makarskoj i imao važan dogovor sa fratarskim perjanicam fra Belamarićem i Cikojevićem. Ovaj je dc- govor. bio vrlo tajinstven. No kasnije se saznalo o čemu se radi. Zastupnik Virgil Perić kani se povući sa političkog polja ali uz uvjet, da se na tom polju opet pojavi Vuković. Perić bi se još koncem ove godine odrekao bečkog mandata; a krajina bi mo- rala mjesto njega kandidirati i izabrati Vu- kovića. Radi ovoga je on i dohrlio u Makar- sku, da se sporazumi sa primorskim fratrima, koji su prokuriste fratara u imotskoj krajini. Sporazum izgleda da je gotov. Fratri su voljni podupirati Vukovićeva kandidaturu uz slijedeća dva uvjeta: Vuković mora kan- didirati kao pravaš i mora ući u Šušter- šićev klub. Vuković je pristao na oba uvjeta. Novi ured sa sjedištem u Zadru. Zadru- žni inštruktor ć. k. Ministarstva trgovine gosp. Lelas umoljava nas, da donesemo na znanje svih obrtnika naše pokrajine, da se prostorije njemu povjerenog Ureda nalaze od 16. tek. mjes. pa unaprijed u Zadru »Piazza S. Rocco“ (Trg sv. Roka) br. 8, II. kat, te da su uredovni satovi u radnim da- nima od 9 prije podne do 1 poslije podne, te od 4 do 6 poslije podne, a u nedjeljnim i svečanim danima od 10 do podne. Hrvatska kriza. Kako smo već javili u subotu je otputovao u Beč ban Dr, Nikola pl. Tomašić. Otputovao je preko Pešte. U Pešti i u Beču imao je važne dogovore sa ministrom predsjednikom grofom Khuenom. u ponedjeljak se javljalo senzacijonalnih vijesti, da je ban bio u audijenciji i da je predao ostavku. Kašnje se vijest o audien- ciji dementirala. Tomašić još boravi u Beču ali se ne zna, da li će u opće biti primljen u sudienciju. No vijest o ostavci je istinita. Ali ta je ostavka jedna dogovorena komedija. Ban je predao ostavku pismeno preko grofa Khuena. Sa tom Tomašićevom ostavkom pošao je grof Khuen u audijenciju i predlo- šio kralju, da ovu ostavku ne primi. Kralj uslijed ovoga nije prihvatio 'Tomašićeve ostavke, već će izdati ručno pismo na Dra Tomašića, a valjda će poslije ovog ručnog pisma Dr. Tomašić biti primljen u audien- ciju. Poslije nego je Tomašićeva demisija odbivena, ovaj je predložio saziv sabora, Kralj: će odobriti predloge Tomašićeve. Tako bi se hrvatski sabor imao sazvati početkom novembra ali valjda samo na jednu jedinu sjednicu t. j. da bude raspušten. Scotus Ulator." Ima tome već nekoliko godina, što se je jedan mlad i bogat Englez iz Škotske, nakon što je svršio visoke nauke na sveu- čilišta u Oxfordu, zaputio u habsburžku monarkiju sa nekom određenom nakanom, da proučava i engleskoj velikoj publici čim ljepše predstavi Ugarsku, mađarski narod i mađarsku politiku. Neke simpatije, koje su kanda imale izvore u legendarnim au- reolama starijih vremena, vukle su mla- doga Škoćanina u Podunavlje, već unapred predisponiranoga, da zapjeva himnu Mađa- rima, ali u isti mah oboružana, osim velike naučne spreme, još i vlastitostima hladnog promatranja i opažanja, te flegmatičnog ali ustrajnog proučavanja. Englezi su u opće poznati kao personifi- cirana ozbiljnost i ustrajnost u poslu koji poduzmu. Interesantno je da Englezi u užoj ingleskoj kao uzor tih vrlina ne drže ni- pošto sebe nego ih pripisuju Škotima, A ovaj mladi čovjek iz Škotske bio je jednom prigočom opisan od ,Timesova“ čuvenoga dopisnika Wickhama Steada, kao uzor škot- ske hladnoće, ustrajnosti i skrupulozne sa- vjesnosti. Mladi naučenjak — ime mu je R. W. Seton- Watson — otišao je u Ugarsku, te je započeo svoja proučavanja čuvajuć se naj- ljubomornije od svakog uplivisanja i suge- stioniranja: htio je sve da sam vidi i da se o svemu uvjeri, te je, poznajuć, uz engleski, još franceski, njemački i talijanski izučavao i mađarski, Posljedice njegovih opažanja pretvoriše ga iz Saula u Pavla. Njegove se simpatije odvratiše od Mađara prama jadnoj našoj braći Slovacima i prama Rumunjima, Mješte svoga apologiste pred engleskim ja- vnim mnijenjem dobila je u njemu šovini- stična mađarska politika javnoga tužitelja. I to tek kakova tužitelja! ,,Racial Problems in Hungary“, ,Corruption and Reform in Hungary“, Political Persecution in Hun- gary“ jesu omašna djela, koja je napisao, a sadržaj njihov jasno komentiraju zabrane, koje su proti nekim od njih u Ugarskoj iz- dane, dok njihovi prijevodi na franceski, njemački, češki, rumunjski, jedno (Corrup- tion and Reform in Hungary) i na hrvatski, kao i najlaskavija kritika engleske štampe bez razlike stranaka najbolji sa dokaz nji- hove strukovne vrijednosti. , Times“, ,Edin- burgh Review“, ,Spectator“, Morning Post“, , Westminster Gazette“, Scottish Hi- storical Review“, ,Pall Mall Gazette“, ,, Glas- gow Herald“, ,, Manchester Guardian“, dakle novine i smotre svjetskoga glasa, unisono ističu veliku ozbiljnost i duboku "The Times“ i ,Morning Leader“ tekstualno, da je to djelo svakom proučavatelju Europe i Austro-Ugarske neophodno potrebito, dok se druge novine i smotre još m ie razuju. *) Prenosimo doslovno iz ,,Riečkog i Lista“, da upozorimo naše čitatelje na ovog stranog našeg prijatelja i na njegov važan rad. To je eto pisac, koji je bio uzeo pseu- donim Scotus Viator! Posve naravno, ako se na putu ovoga svoga proučavanja političkih problema hab- sburške monarhije namjerio na Jugoslavene, a osobito na Hrvatsku. Odmah je vvidio kakovu važnost u ovim problemima igraju južni Slaveni, a u prvom redu Hrvatska, pak se je svim njemu prirođenim marom dao na proučavanje naših pitanja. Jedno od prvih sredstava, za kojim je u tu svrhu po- segnuo bila je — hrvatska gramatika. Gosp. Seton-Watson naučio je hrvatski je- zik, da može u izvoru čitati i kontrolirati sve što mu treba! Proputovao je skoro sve krajeve gdje obitava naš narod hrvatskog i srpskog imena, odulje vremena je boravio u Dalmaciji i u Zagrebu. Nema važnijeg mje- sta, u kome nije bio, a jedva će biti u ja- vnom životu Hrvata i Srba važnije političke osobe, s kojom nije govorio. Rezultat ovog njegova proučavanja jest omašno djelo od 454 stranice velike osmine pod naslovom: ,Ihe Southern Slav Question and The Habsburg Mo- narchy. By R. W. Seton Watson. London. Constable & Co. Ltd 1911.“ (Jugoslavensko pitanje i habsburška monar- kija. Od R. W. Seton-Watsona). Djelo ima na prvoj stranici ovu zna. čajnu posvetu: ,Onom austrijskom držav- niku, koji će imati ženijalnosti i kuraže po- trebitih za riješenje jugoslavenskog pitanja, posvećena je s počitanjem ova knjiga“. U predgovoru svome osobitom simpa- tijom govori o Hrvatskoj, te kaže, da se s njome opširno bavio, da pokaže nekoje po- sljedice, a nadasve, da pokaže, kako se ne smije postupati sa Irskom. Obrazlaže svoju tešku kritiku proti dualističnom sistemu u monarkiji i nagodbenoj politici prama Hr- vatskoj, a nadasve svoju osudu proti meto- dama, s kojima se ova politika prevađa, dok isto tako nije sklon srpskoj ekskluzivističnoj, ili kako ju on zove ,pansrpskoj politici“. On, u svom predgovoru, drži, da bi pitanje rase u monarkiji moglo biti riješeno sa jed- nim državnim mekanizmom, koji će "biti neki kompromis između fedaralizma i cen- tralizma i u kome bi hrvatsko-srpska rasa na jugu igrala veliku ulogu. Iz slijedećeg prikaza naslova poglavlja knjige može se razabrati materijal s kojim se bavi: Sadržaj: Predgovor. Geografske i statističke bilješke. I. Hrvatska od najstari- jih vremena do 1849. II. Srbi u Ugarskoj i Hrvatskoj. IIE. Era eksperimentiranja (1848-1868). IV. Nagodba između Ugarske i Hrvatske (1868). V. Hrvatska pod duali- stičkim sistemom. (1868-1905). VI. Biskup Strossmayer i renesansa hrvatske kulture. VII. Kratak prikaz hrvatske i srpske ' lite- rature. VIII. Riječka rezolucija i njene po- sljedice (1905-1908). IX. Aneksija Bosne-