i zem

Broj 86.

CRVENA HRVATSKA“

Strana 3.

 

u Župi piše, koji znate koliko se patnja i
truda hoće, dok se duhan odgoji, koji znate
da duhan morate čuvati i njegovati bolje
nego rođenu Vam djecu, koji znate koliko
li morate gorka progutati kod procjene i
primanja duhana, (samo da se gospodin
procjenitelj ne razljuti, komu se preporuča-
vate kao Bogu), kojih se ova prosta deračina
i najviše i tiče, i vi dakle na noge nek sa
podnožja Velebita slavnog, pak do ponosne
nam Boke zaori kao jedan glas: ne damo
duhan za ovakove cijene! Na ždrijelo ko je
junak dakle, pak što Bog da!

Domaće vijesti.

Imenovanja na dalmatinskom namjesni-
štvu. Naslovni dvorski savjetnik kod dal-
matinskog namjesništva Smirić imenovan je
pravim dvorskim savjetnikom. Uslijed ovog
promaknuća g. Smirić postaje prvim dvor-
skim savjetnikom na dalmatinskom namje-
sništvu, a grof Thun drugim. Izgleda da je
ovim imenovanjem Gautschova vlada htjela
donekle umiriti naše javno mnijenje radi
toga, što su imenovana dva tuđinca: Attems
i Thun.

Vuković redivivus. Bivši zastupnik Ante
vitez Vuković želi opet da zađe u političku
arenu. Ovih je dana bio u Makarskoj i
imao važan dogovor sa fratarskim perjanicam
fra Belamarićem i Cikojevićem. Ovaj je dc-
govor. bio vrlo tajinstven. No kasnije se
saznalo o čemu se radi. Zastupnik Virgil
Perić kani se povući sa političkog polja ali
uz uvjet, da se na tom polju opet pojavi
Vuković. Perić bi se još koncem ove godine
odrekao bečkog mandata; a krajina bi mo-
rala mjesto njega kandidirati i izabrati Vu-
kovića. Radi ovoga je on i dohrlio u Makar-
sku, da se sporazumi sa primorskim fratrima,
koji su prokuriste fratara u imotskoj krajini.
Sporazum izgleda da je gotov. Fratri su
voljni podupirati Vukovićeva kandidaturu

uz slijedeća dva uvjeta: Vuković mora kan-
didirati kao pravaš i mora ući u Šušter-
šićev klub. Vuković je pristao na oba uvjeta.

Novi ured sa sjedištem u Zadru. Zadru-
žni inštruktor ć. k. Ministarstva trgovine
gosp. Lelas umoljava nas, da donesemo na
znanje svih obrtnika naše pokrajine, da se
prostorije njemu povjerenog Ureda nalaze
od 16. tek. mjes. pa unaprijed u Zadru
»Piazza S. Rocco“ (Trg sv. Roka) br. 8, II.
kat, te da su uredovni satovi u radnim da-
nima od 9 prije podne do 1 poslije podne,
te od 4 do 6 poslije podne, a u nedjeljnim
i svečanim danima od 10 do podne.

Hrvatska kriza. Kako smo već javili u
subotu je otputovao u Beč ban Dr, Nikola
pl. Tomašić. Otputovao je preko Pešte. U
Pešti i u Beču imao je važne dogovore sa
ministrom predsjednikom grofom Khuenom.
u ponedjeljak se javljalo senzacijonalnih
vijesti, da je ban bio u audijenciji i da je
predao ostavku. Kašnje se vijest o audien-
ciji dementirala. Tomašić još boravi u Beču
ali se ne zna, da li će u opće biti primljen
u sudienciju. No vijest o ostavci je istinita.
Ali ta je ostavka jedna dogovorena komedija.
Ban je predao ostavku pismeno preko grofa
Khuena. Sa tom Tomašićevom ostavkom
pošao je grof Khuen u audijenciju i predlo-
šio kralju, da ovu ostavku ne primi. Kralj
uslijed ovoga nije prihvatio 'Tomašićeve
ostavke, već će izdati ručno pismo na Dra
Tomašića, a valjda će poslije ovog ručnog

 

pisma Dr. Tomašić biti primljen u audien-

ciju. Poslije nego je Tomašićeva demisija

odbivena, ovaj je predložio saziv sabora,
Kralj: će odobriti predloge Tomašićeve. Tako
bi se hrvatski sabor imao sazvati početkom
novembra ali valjda samo na jednu jedinu
sjednicu t. j. da bude raspušten.

Scotus Ulator."

Ima tome već nekoliko godina, što se
je jedan mlad i bogat Englez iz Škotske,
nakon što je svršio visoke nauke na sveu-
čilišta u Oxfordu, zaputio u habsburžku
monarkiju sa nekom određenom nakanom,
da proučava i engleskoj velikoj publici čim
ljepše predstavi Ugarsku, mađarski narod i
mađarsku politiku. Neke simpatije, koje
su kanda imale izvore u legendarnim au-
reolama starijih vremena, vukle su mla-
doga Škoćanina u Podunavlje, već unapred
predisponiranoga, da zapjeva himnu Mađa-
rima, ali u isti mah oboružana, osim velike
naučne spreme, još i vlastitostima hladnog
promatranja i opažanja, te flegmatičnog ali
ustrajnog proučavanja.

Englezi su u opće poznati kao personifi-
cirana ozbiljnost i ustrajnost u poslu koji
poduzmu. Interesantno je da Englezi u užoj

ingleskoj kao uzor tih vrlina ne drže ni-
pošto sebe nego ih pripisuju Škotima, A
ovaj mladi čovjek iz Škotske bio je jednom
prigočom opisan od ,Timesova“ čuvenoga
dopisnika Wickhama Steada, kao uzor škot-
ske hladnoće, ustrajnosti i skrupulozne sa-
vjesnosti.

Mladi naučenjak — ime mu je R. W.
Seton- Watson — otišao je u Ugarsku, te je
započeo svoja proučavanja čuvajuć se naj-
ljubomornije od svakog uplivisanja i suge-
stioniranja: htio je sve da sam vidi i da se
o svemu uvjeri, te je, poznajuć, uz engleski,
još franceski, njemački i talijanski izučavao
i mađarski, Posljedice njegovih opažanja
pretvoriše ga iz Saula u Pavla. Njegove se
simpatije odvratiše od Mađara prama jadnoj
našoj braći Slovacima i prama Rumunjima,
Mješte svoga apologiste pred engleskim ja-
vnim mnijenjem dobila je u njemu šovini-
stična mađarska politika javnoga tužitelja.
I to tek kakova tužitelja! ,,Racial Problems
in Hungary“, ,Corruption and Reform in
Hungary“, Political Persecution in Hun-
gary“ jesu omašna djela, koja je napisao, a
sadržaj njihov jasno komentiraju zabrane,
koje su proti nekim od njih u Ugarskoj iz-
dane, dok njihovi prijevodi na franceski,
njemački, češki, rumunjski, jedno (Corrup-
tion and Reform in Hungary) i na hrvatski,
kao i najlaskavija kritika engleske štampe
bez razlike stranaka najbolji sa dokaz nji-
hove strukovne vrijednosti. , Times“, ,Edin-
burgh Review“,  ,Spectator“, Morning
Post“, , Westminster Gazette“, Scottish Hi-
storical Review“, ,Pall Mall Gazette“, ,, Glas-
gow Herald“, ,, Manchester Guardian“, dakle
novine i smotre svjetskoga glasa, unisono
ističu veliku ozbiljnost i duboku

 

"The Times“ i ,Morning Leader“ tekstualno,
da je to djelo svakom proučavatelju Europe
i Austro-Ugarske neophodno potrebito, dok
se druge novine i smotre još m ie
razuju.

*) Prenosimo doslovno iz ,,Riečkog i Lista“,
da upozorimo naše čitatelje na ovog stranog našeg
prijatelja i na njegov važan rad.

 

To je eto pisac, koji je bio uzeo pseu-
donim Scotus Viator!

Posve naravno, ako se na putu ovoga
svoga proučavanja političkih problema hab-
sburške monarhije namjerio na Jugoslavene,
a osobito na Hrvatsku. Odmah je vvidio
kakovu važnost u ovim problemima igraju
južni Slaveni, a u prvom redu Hrvatska,
pak se je svim njemu prirođenim marom
dao na proučavanje naših pitanja. Jedno od
prvih sredstava, za kojim je u tu svrhu po-
segnuo bila je — hrvatska gramatika. Gosp.
Seton-Watson naučio je hrvatski je-
zik, da može u izvoru čitati i kontrolirati
sve što mu treba! Proputovao je skoro sve
krajeve gdje obitava naš narod hrvatskog i
srpskog imena, odulje vremena je boravio u
Dalmaciji i u Zagrebu. Nema važnijeg mje-
sta, u kome nije bio, a jedva će biti u ja-
vnom životu Hrvata i Srba važnije političke
osobe, s kojom nije govorio.

Rezultat ovog njegova proučavanja jest
omašno djelo od 454 stranice velike osmine
pod naslovom: ,Ihe Southern Slav
Question and The Habsburg Mo-
narchy. By R. W. Seton Watson.
London. Constable & Co. Ltd 1911.“
(Jugoslavensko pitanje i habsburška monar-
kija. Od R. W. Seton-Watsona).

Djelo ima na prvoj stranici ovu zna.
čajnu posvetu: ,Onom austrijskom držav-
niku, koji će imati ženijalnosti i kuraže po-
trebitih za riješenje jugoslavenskog pitanja,
posvećena je s počitanjem ova knjiga“.

U predgovoru svome osobitom simpa-
tijom govori o Hrvatskoj, te kaže, da se s
njome opširno bavio, da pokaže nekoje po-
sljedice, a nadasve, da pokaže, kako se ne
smije postupati sa Irskom. Obrazlaže svoju
tešku kritiku proti dualističnom sistemu u
monarkiji i nagodbenoj politici prama Hr-
vatskoj, a nadasve svoju osudu proti meto-
dama, s kojima se ova politika prevađa, dok
isto tako nije sklon srpskoj ekskluzivističnoj,
ili kako ju on zove ,pansrpskoj politici“.
On, u svom predgovoru, drži, da bi pitanje
rase u monarkiji moglo biti riješeno sa jed-
nim državnim mekanizmom, koji će "biti
neki kompromis između fedaralizma i cen-
tralizma i u kome bi hrvatsko-srpska rasa
na jugu igrala veliku ulogu.

Iz slijedećeg prikaza naslova poglavlja
knjige može se razabrati materijal s kojim
se bavi: Sadržaj: Predgovor. Geografske i
statističke bilješke. I. Hrvatska od najstari-
jih vremena do 1849. II. Srbi u Ugarskoj
i Hrvatskoj. IIE. Era eksperimentiranja
(1848-1868). IV. Nagodba između Ugarske
i Hrvatske (1868). V. Hrvatska pod duali-
stičkim sistemom. (1868-1905). VI. Biskup
Strossmayer i renesansa hrvatske kulture.
VII. Kratak prikaz hrvatske i srpske ' lite-
rature. VIII. Riječka rezolucija i njene po-
sljedice (1905-1908). IX. Aneksija Bosne-