kO

\ Strana 3.

aiziilšinntdoečičnjji— i m—um—umm—— m —mm——mm=— =

učiniti dobru službu narodu, koji ih
je poslao kao što i onim upravnicima,
'koji se nađu da nama dobro žele.

Stvari ovake kako jesu, valaj ne
mogu da dulje potraju, a mi još ne
vjerujemo, da se ne bi moglo da
nađe državnika, koji će naći puta,
da udovoljivši opravdanim željama
pojedinih naroda ojača i podigne
pali ugled cjeline. Možda je još na
vrijeme, ali je svakako već dvanae-
sta ura.

Posledi po svijetu. —-:

Saziv francuske komore. Francuski je

parlamenat sazvan za 7 novembra.

Bojevi pred Tripolisom. Ovo zadniih dan#
širi njemačka štampa vijesti, koje dolaze iz
Carigrada, a zvuče nevjerojatno. Prama tim
vijestima vojevalo se pred gradom Tripoli-
som upravo očajno. Talijani da su potučeni.
Turci da su ponovno zauzeli Tripolis. Tali-
jana da je poginulo okolo pet tisuća. Tko
bi mogao u sve ove vijesti vjerovati ? . Na-
ravno ove su vijesti širene sa turske strane.
Koje onda čudo, ako je uslijed ovih vijesti
u Carigradu i po svim turskim zemljama
nastalo neopisivo oduševljenje kod Turaka.

Stakako iz ovih vijesti dade se raza-
brati ipak toliko, da su fanatizovani Arapi
ko bijesni navalili na "Talijane negdje u bli-
zini Tripolisa. Razvila se je žestoka, očajna
bitka. U toj bitci biti će bilo nekoliko gu-
bitaka i na strani Talijana. No da su Turci
opet zauzeli Tripolis, to je teško vjerovati.
Svakako ovim se potvrđuje ono, što smo mi
već u zadnjem broju naglasili, da ova ratna
talijanska: ekspedicija neće proći bez velikih
žrtava. Talijani će imati vražjega posla, dok
postanu faktično gospodari nad Tripolitani-
jom. A pitanje je, kada će to i postati.
Turski otpor pojačan sa fanatizovanim Ara-
pima mnogo je veći, nego su Talijani mogli
predviđati.

Između raznih vijesti valazi se i ta, da
su Arapi ubili Hasun-bega kao izdajicu.
Hasun beg je naime bio dosadanji politički

 

CRVENA HRVATSKA“.

 

upravnik u Tripolisu. Kada su Talijani zan-
zeli Tripolis, on je priznao talijansko gos-
postvo, a za to su ga Talijani imenovali
podnačelnikom Tripolisa. Sada su ga Arapi
ubili. :

Balkanska konfederacija. "Turska je već
povela pregovore sa Rusijom, da se sklopi
balkanska konfederacija pod pokroviteljstvom
Rusije i Eagleške. U tu bi konfederaciju
ušle: Turska, Srbija Bugarska i Crna Gora.
Srbiji bi sa dao siguran izlaz na Jadransko
more, Crna Gora i Bugarska dobile bi ta-
kođer neke povlastice. Turskoj bi bio zaga-
rantovan integritet carevine. a Rusija bi do-
bila slobodan prolaz kroz Dardanele..

Kina dobiva ustav. Izašao je poseban
carski edikt, u kojemu se obećaje narodu
velikog Kinezkog carstva, da će se ustav
posvema preudesiti, a astahove novog ustava
savjesno poštivati. Provesti će se nadalje
posvemašnja rekonstrukcija kabineta. Iz ka-
bineta će biti uklonjeni prestavnici plemstva,
a doći će predstavnici demokracije. Biti će
podijeljena potpuna amnestija političkim zlo-
čincima, koji su se priključili revolucionar-
cima. Usprkos svih ovih mjera i popiištanja
misli se, da se val revolucije neće zaustaviti.
Revolucionarci idu svojim putem dalje prama
cilju, koji su postavili. Oni se nadaju, da će
za nekoliko dana zauzeti dapače i sami
Peking.

Pismo iz Zagreba.

Zagreb, 1. novembra.

 

(1z hrvatske politike). U hrvatskoj poli-
tici su opet nastala vremena prijetoja i pro-
gona. Ban Dr. Nikola pl. Tomašić sprema
se na zadnji juriš. Aut-aut. To je sada nje-
gova deviza. Momentano ostaje i nadalje u
Ugarskoj na kormilu grof Khuen, pa eto
moramo i mi u Hrvatskoj trpiti. samovolju
trešćerovačkog vlastelina, D.ra "Tomašića.
Najprije je odigrao komediju sa davanjem
demisije, iza kako je bio već unaprijed sta-
lan, da_t& demisija neće biti prihvaćena.
Sada uslijed toga povlači u političku borbu
i samoga vladara. Vladareva je volja, veli,
da ja ostanem, ergo morate se meni poko-
riti. Ne pokorite li se meni, niste poslušni

Broj 88.

zao —————m=—====—a=msasumm—m—m—<—m—<m<m<m<m<——<=—m—m—m<m=m<—<——m—=—mm=—<—<=m==—m===—===—=E=

vladaru koji me i proti wojoj volji drži i
pozivlje me da upravljam zemljom. Dao je
ultimatum koaliciji: Ili se pokori, ili ću te
kao antidinastičnu na izborima uništiti. Da
se ne bi pak mislilo, da su Tomašićeve pri-
jetnje bez sadržine za to se već pobrinuo
službeni list hrvatske vl&de. Poslije članka
naime, u kojemu se navješćuje ultimatum
koaliciji, izlazi i službeno saopćenje, da je
državno odvjetništvo podiglo optužnicu proti
Lorkoviću, Banjaninu itd. Drugim riječima
'Tomašić kopira Raucha ali na drugi način.

'To su eto auspiciji, pod kojima će sli-
jediti saziv i otvor hrvatskoga sabora. Sabor
će se naime ipak sastati još tečajem ovog
mjeseca, Ban Tomašić nema većine. Dapače
odpala su dva saborska kluba od njega,
koja su ga u prošlom zasijedanju podupirala.
Tu u prvom redu nalazimo seljačku
stranku, koja je prešla u opoziciju pra-
ma vladi bana "Tomašića. S druge strano
i sam osječki središnji klub ne podupire
više bana. 'To je pak i bilo ono, što je još
nešto vrijedilo. I to ode a banu ostadoše
najgori od  mađaronske bivše Khuenove
garde.

Odmah na prvoj sjednici sabora, ako
sabor ne bude odmah bez ičega raspušten,
imati ćemo predsjedničku krizu. Predsjednik
sabora je naime umro. To je bio pok. Dr.
Neumann. Ostala su doduše dva podpred-
sjednika, ali jedan (Dr. Papratović) pripada
središnjem klubu, koji je sada 'u opoziciji,
a drugi (Dr. Šuperina) pripada seljačkoj
stranci koja je u oštrijoj opoziciji, nego li
središnji klub. Ova će dvojica uslijed pro-
mijenjene političke situacije čim se sabor
sastane, položiti svoje časti. Sabor će dakle
morati birati novo predsjedništvo. Ali kako?
Da li će Tomašić moći dobiti svoga pred-
sjednika? To je ovaj put isključeno. Ni
pravaši neće više postupati, kako prije, a
kamo li seljačka stranka i središnji -klub.
Prvi dakle saborski čin značiti će poraz
Dra. Tomašića.

S jedne strane to, a s druge strane i
ostale prilike govore jasno, da do rada u
saboru neće i ne može doći. Dru Tomašiću
ne preostaje dakle nogo ili ponovno odgoda
sabora ili raspust i novi izbori. Rekbi da

 

Marcel Prevost: Roditelji 1 djeca.

Kako ćete  upotrebiti ove praznike,
dragi moj presjedniče? Turistikom i lovom
zar ne, kao po običaju? =

— Ne, neću ove godine, odgovori mi
činovnik. Moj sin Kamilo se prikazuje doj-
duće godine na Politehniku. Mi držimo da
je malo slab u njemačkom. Za to ćemo
moja žena, on i ja otići za dva mjeseca u
okolinu Mainza, k jednom profesoru, koji
drži djake. To neće biti baš zabavno, ali
mali će napredovati.

* — A vi, gospodo, što su vaše namjere?
Vi nam navještate pat u Norvešku?

—/Da, to nas je veoma ipamilo. Za
nesreću je moje veliko ništo Moric, vezau
ispitom zrelosti, Mi ćemo proć samo august
na moru, pak ćemo se povratiti u Pariz,
da se Moric pripremi za jesenji ispit.

— A vi gospođice? Hoćete li se povra-
titi ove godine, sa vašom porodicom u onaj
dvorac što ste ga lani u Touraine-i

nuni i gdje sam imao sreću, da vas
upoznam ?

— Ah, ne gospodine!

 

— Zar je dvorac od drugih unajmljen?
— Ne, nije unajmljen. Samo evo...
On leži (vi to znate) dosta daleko od ikojeg
važnijeg mjesta, te je posljednjeg ljeta
mojim roditeljima bilo nemoguće naći u
okolini dobrog prvfesora glasovira ......
Vi znate, da ja već nešto umijem, tako
da sam mogla podučavati one  ladanj-
ske virtuoze, koje su mi preporučivali.
Za to sam morala malo zapustiti glazbu,
pa mi je moj profesor pri povratku
u Pariz našao prste, dosta ukočene! Da
izbjegnemo toj neprilici, odlučili smo, da se
ove godine nećemo maknuti iz Pariza: Mi
ćemo iznajmiti vilu u predgrađu Louvecien-
nes, eto svega. Doista, to ne nadoknađuje
dvorac u Tour&ine-i, ali barem neću ukočiti
prste!
* u
Razmišljao sam o ovim odgovorima |
ostao sam zbunjen. Nije potreba, da prosli-
jedim pitanjima među mojim poznancima : već
_ pogađam odgovor svih onih, koje je priroda
opskrbila djecom. Ili radi razloga zdravlja ili
radi razloga odgoja, vas način življenja je ure-

đen prama onomu što prudi ovim klicama,
nadi Francuske! Ovi se mali Francezi da-
vaju na svijet sa štednjom; ali jednom stvo-
reni, nitko više ne može optužiti roditelje, da
se za njih ne brinu! Kad bi ste vi predložili
predsjedniku, da bi kandidat politehnike
možda mogao otići sam u Mainz, mješte
da ode u pratnji svojih dvaju ascendenata,
— dostojni magistrat bi vas krivo pogledao
i promislio bi u sebi d& vi nemate smisla
za obitelj , . .

Nebi li bilo nečovječno zatvoriti za 6
sedmica u peć, kao što je Pariz ljeti, mla-
dića što je pao na ispitu dok bi njegova

i obitelj, koja nije pala na ispitu, udisala

balsamički. vazduh fjordova? Ne učinite za
boga ovaj prijedlog majci: ona će podignuti
zaglušnu viku: Moric ne može bubati de-
skriptiyu bez majčinih poljubaca . . .

A vi gospođice, kad vam se već sviđa

posvetila sama toj strasti ne kvareći praznike
svih vaših? Glasovirajte u Parizu u avgustu
sa trideset i šest stupnjeva u sjeni, ako
vam' se to sviđa, ali dajte da se vaši rodi-