kO \ Strana 3. aiziilšinntdoečičnjji— i m—um—umm—— m —mm——mm=— = učiniti dobru službu narodu, koji ih je poslao kao što i onim upravnicima, 'koji se nađu da nama dobro žele. Stvari ovake kako jesu, valaj ne mogu da dulje potraju, a mi još ne vjerujemo, da se ne bi moglo da nađe državnika, koji će naći puta, da udovoljivši opravdanim željama pojedinih naroda ojača i podigne pali ugled cjeline. Možda je još na vrijeme, ali je svakako već dvanae- sta ura. Posledi po svijetu. —-: Saziv francuske komore. Francuski je parlamenat sazvan za 7 novembra. Bojevi pred Tripolisom. Ovo zadniih dan# širi njemačka štampa vijesti, koje dolaze iz Carigrada, a zvuče nevjerojatno. Prama tim vijestima vojevalo se pred gradom Tripoli- som upravo očajno. Talijani da su potučeni. Turci da su ponovno zauzeli Tripolis. Tali- jana da je poginulo okolo pet tisuća. Tko bi mogao u sve ove vijesti vjerovati ? . Na- ravno ove su vijesti širene sa turske strane. Koje onda čudo, ako je uslijed ovih vijesti u Carigradu i po svim turskim zemljama nastalo neopisivo oduševljenje kod Turaka. Stakako iz ovih vijesti dade se raza- brati ipak toliko, da su fanatizovani Arapi ko bijesni navalili na "Talijane negdje u bli- zini Tripolisa. Razvila se je žestoka, očajna bitka. U toj bitci biti će bilo nekoliko gu- bitaka i na strani Talijana. No da su Turci opet zauzeli Tripolis, to je teško vjerovati. Svakako ovim se potvrđuje ono, što smo mi već u zadnjem broju naglasili, da ova ratna talijanska: ekspedicija neće proći bez velikih žrtava. Talijani će imati vražjega posla, dok postanu faktično gospodari nad Tripolitani- jom. A pitanje je, kada će to i postati. Turski otpor pojačan sa fanatizovanim Ara- pima mnogo je veći, nego su Talijani mogli predviđati. Između raznih vijesti valazi se i ta, da su Arapi ubili Hasun-bega kao izdajicu. Hasun beg je naime bio dosadanji politički CRVENA HRVATSKA“. upravnik u Tripolisu. Kada su Talijani zan- zeli Tripolis, on je priznao talijansko gos- postvo, a za to su ga Talijani imenovali podnačelnikom Tripolisa. Sada su ga Arapi ubili. : Balkanska konfederacija. "Turska je već povela pregovore sa Rusijom, da se sklopi balkanska konfederacija pod pokroviteljstvom Rusije i Eagleške. U tu bi konfederaciju ušle: Turska, Srbija Bugarska i Crna Gora. Srbiji bi sa dao siguran izlaz na Jadransko more, Crna Gora i Bugarska dobile bi ta- kođer neke povlastice. Turskoj bi bio zaga- rantovan integritet carevine. a Rusija bi do- bila slobodan prolaz kroz Dardanele.. Kina dobiva ustav. Izašao je poseban carski edikt, u kojemu se obećaje narodu velikog Kinezkog carstva, da će se ustav posvema preudesiti, a astahove novog ustava savjesno poštivati. Provesti će se nadalje posvemašnja rekonstrukcija kabineta. Iz ka- bineta će biti uklonjeni prestavnici plemstva, a doći će predstavnici demokracije. Biti će podijeljena potpuna amnestija političkim zlo- čincima, koji su se priključili revolucionar- cima. Usprkos svih ovih mjera i popiištanja misli se, da se val revolucije neće zaustaviti. Revolucionarci idu svojim putem dalje prama cilju, koji su postavili. Oni se nadaju, da će za nekoliko dana zauzeti dapače i sami Peking. Pismo iz Zagreba. Zagreb, 1. novembra. (1z hrvatske politike). U hrvatskoj poli- tici su opet nastala vremena prijetoja i pro- gona. Ban Dr. Nikola pl. Tomašić sprema se na zadnji juriš. Aut-aut. To je sada nje- gova deviza. Momentano ostaje i nadalje u Ugarskoj na kormilu grof Khuen, pa eto moramo i mi u Hrvatskoj trpiti. samovolju trešćerovačkog vlastelina, D.ra "Tomašića. Najprije je odigrao komediju sa davanjem demisije, iza kako je bio već unaprijed sta- lan, da_t& demisija neće biti prihvaćena. Sada uslijed toga povlači u političku borbu i samoga vladara. Vladareva je volja, veli, da ja ostanem, ergo morate se meni poko- riti. Ne pokorite li se meni, niste poslušni Broj 88. zao —————m=—====—a=msasumm—m—m—<—m—<m<m<m<m<——<=—m—m—m<m=m<—<——m—=—mm=—<—<=m==—m===—===—=E= vladaru koji me i proti wojoj volji drži i pozivlje me da upravljam zemljom. Dao je ultimatum koaliciji: Ili se pokori, ili ću te kao antidinastičnu na izborima uništiti. Da se ne bi pak mislilo, da su Tomašićeve pri- jetnje bez sadržine za to se već pobrinuo službeni list hrvatske vl&de. Poslije članka naime, u kojemu se navješćuje ultimatum koaliciji, izlazi i službeno saopćenje, da je državno odvjetništvo podiglo optužnicu proti Lorkoviću, Banjaninu itd. Drugim riječima 'Tomašić kopira Raucha ali na drugi način. 'To su eto auspiciji, pod kojima će sli- jediti saziv i otvor hrvatskoga sabora. Sabor će se naime ipak sastati još tečajem ovog mjeseca, Ban Tomašić nema većine. Dapače odpala su dva saborska kluba od njega, koja su ga u prošlom zasijedanju podupirala. Tu u prvom redu nalazimo seljačku stranku, koja je prešla u opoziciju pra- ma vladi bana "Tomašića. S druge strano i sam osječki središnji klub ne podupire više bana. 'To je pak i bilo ono, što je još nešto vrijedilo. I to ode a banu ostadoše najgori od mađaronske bivše Khuenove garde. Odmah na prvoj sjednici sabora, ako sabor ne bude odmah bez ičega raspušten, imati ćemo predsjedničku krizu. Predsjednik sabora je naime umro. To je bio pok. Dr. Neumann. Ostala su doduše dva podpred- sjednika, ali jedan (Dr. Papratović) pripada središnjem klubu, koji je sada 'u opoziciji, a drugi (Dr. Šuperina) pripada seljačkoj stranci koja je u oštrijoj opoziciji, nego li središnji klub. Ova će dvojica uslijed pro- mijenjene političke situacije čim se sabor sastane, položiti svoje časti. Sabor će dakle morati birati novo predsjedništvo. Ali kako? Da li će Tomašić moći dobiti svoga pred- sjednika? To je ovaj put isključeno. Ni pravaši neće više postupati, kako prije, a kamo li seljačka stranka i središnji -klub. Prvi dakle saborski čin značiti će poraz Dra. Tomašića. S jedne strane to, a s druge strane i ostale prilike govore jasno, da do rada u saboru neće i ne može doći. Dru Tomašiću ne preostaje dakle nogo ili ponovno odgoda sabora ili raspust i novi izbori. Rekbi da Marcel Prevost: Roditelji 1 djeca. Kako ćete upotrebiti ove praznike, dragi moj presjedniče? Turistikom i lovom zar ne, kao po običaju? = — Ne, neću ove godine, odgovori mi činovnik. Moj sin Kamilo se prikazuje doj- duće godine na Politehniku. Mi držimo da je malo slab u njemačkom. Za to ćemo moja žena, on i ja otići za dva mjeseca u okolinu Mainza, k jednom profesoru, koji drži djake. To neće biti baš zabavno, ali mali će napredovati. * — A vi, gospodo, što su vaše namjere? Vi nam navještate pat u Norvešku? —/Da, to nas je veoma ipamilo. Za nesreću je moje veliko ništo Moric, vezau ispitom zrelosti, Mi ćemo proć samo august na moru, pak ćemo se povratiti u Pariz, da se Moric pripremi za jesenji ispit. — A vi gospođice? Hoćete li se povra- titi ove godine, sa vašom porodicom u onaj dvorac što ste ga lani u Touraine-i nuni i gdje sam imao sreću, da vas upoznam ? — Ah, ne gospodine! — Zar je dvorac od drugih unajmljen? — Ne, nije unajmljen. Samo evo... On leži (vi to znate) dosta daleko od ikojeg važnijeg mjesta, te je posljednjeg ljeta mojim roditeljima bilo nemoguće naći u okolini dobrog prvfesora glasovira ...... Vi znate, da ja već nešto umijem, tako da sam mogla podučavati one ladanj- ske virtuoze, koje su mi preporučivali. Za to sam morala malo zapustiti glazbu, pa mi je moj profesor pri povratku u Pariz našao prste, dosta ukočene! Da izbjegnemo toj neprilici, odlučili smo, da se ove godine nećemo maknuti iz Pariza: Mi ćemo iznajmiti vilu u predgrađu Louvecien- nes, eto svega. Doista, to ne nadoknađuje dvorac u Tour&ine-i, ali barem neću ukočiti prste! * u Razmišljao sam o ovim odgovorima | ostao sam zbunjen. Nije potreba, da prosli- jedim pitanjima među mojim poznancima : već _ pogađam odgovor svih onih, koje je priroda opskrbila djecom. Ili radi razloga zdravlja ili radi razloga odgoja, vas način življenja je ure- đen prama onomu što prudi ovim klicama, nadi Francuske! Ovi se mali Francezi da- vaju na svijet sa štednjom; ali jednom stvo- reni, nitko više ne može optužiti roditelje, da se za njih ne brinu! Kad bi ste vi predložili predsjedniku, da bi kandidat politehnike možda mogao otići sam u Mainz, mješte da ode u pratnji svojih dvaju ascendenata, — dostojni magistrat bi vas krivo pogledao i promislio bi u sebi d& vi nemate smisla za obitelj , . . Nebi li bilo nečovječno zatvoriti za 6 sedmica u peć, kao što je Pariz ljeti, mla- dića što je pao na ispitu dok bi njegova i obitelj, koja nije pala na ispitu, udisala balsamički. vazduh fjordova? Ne učinite za boga ovaj prijedlog majci: ona će podignuti zaglušnu viku: Moric ne može bubati de- skriptiyu bez majčinih poljubaca . . . A vi gospođice, kad vam se već sviđa posvetila sama toj strasti ne kvareći praznike svih vaših? Glasovirajte u Parizu u avgustu sa trideset i šest stupnjeva u sjeni, ako vam' se to sviđa, ali dajte da se vaši rodi-