Strana 2, Domaće vijesti. Nova općinska uprava u Splitu. Između - prištaša hrvatske stranke i demokratske do- šlo je do sporazuma glede biranja nove op- ćinske uprave. Načelnikom će biti izabran pristaša hrvatske stranke g. Vicko Katalinić. Od 6 prisjednika pripadati će tri hrvatskoj stranci, a tri demokratskoj. Prvi prisjednik biti će predsjednik hrv. pučke demokratske stranke g. Dr. J. Smodlaka. Vijećnici su zaključili, da se ne će baviti političkim pi- tanjima, već da će svoje sile posvetili eko- nomskoj i administrativnoj upravi, naravno čuvajući nacionalni karakter Splita. Zaključci D. P. željezničkog Vijeća. U subotu se sastao Odbor D. P. Z. V. te je zaključio da prikaže nadležnim faktorima memorandum o potrebi željezničkog priklju- čka Dalmacije novo projektovanim bosanskim prugama Novi-Bihać [i Jajce-Rama, i to sred- stvom sveze Knin-Bihać i Aržano-Županjac- Rama. Memorandum je izrađen od člana Odbora g. Ing. P. Senjanovića, a Dit će upravljen bosanskom saboru, austrijskom Ministarstvu željeznica, Zajedfličkom Vojnom Ministarstvu, Dalmatinskom Namjesništvu i Zemaljskom odboru. Odbor D. P. Ž. V. poći će korporativno u Sarajevo da se stavi u doticaj sa člano- vima bosanskoga sabora te da po moguć- nosti dovede u sklad težnje Bosne sa po- trebama Dalmacije, da unaprijed ove dvije zemlje budu složno istupale u pitanju sveze Bosne i Hercegovine s morem. Radi jri- prave zajedničkog sastanka stavit će se D. P. Z. V. odmah u dodir sa Zemaljskim Sa- vjetom bosansko-hercegovačkim te u tu svrhu polaze već koncem ove nedjelje u Sarajevo odbornici Dr. Smodlaka i ing. P. Senjanović. Politika u Hrvatskoj. Primili smo knjigu pod gornjim naslovom. To su članci g. Frana Supila, koje je on napisao u ,Riečkom No- vom Listu“, a sada ih je preštampao u po- sebnu knjigu. Raspačavanje knjige preuzela »CRVENA HRVATSKA“. je knjižara Gi. Šikić na Rieci. Knjiga ima 320 stranica, a stoji 2 K. Ova je knjiga vrlo zanimiva, a potrebna je svakomu onomu, koji se bavi hrvatskom politikom, jer:u njoj nalazi vrlo lijepih re- fleksija na ljude u Hrvatskoj kao i na nji- hove političke akcije. Opet kriza u bosanskom saboru. Na dne- vnom je redu bosanskoga sabora zakonska osnova o gradnji i uzdržavanju puteva. Vlada u ovoj osnovi određuje prinose na- roda za gradnju cesta i puteva, za koje na- rod imade doprinositi težake i novčane do- prinose. U saborskom odboru za komuni- kacije i javne građevine prodrli su Srbi sa umetkom u $S 15. zak. osnove: ,,Svi javni natpisi na cestama ispisuju se ćirilicom, arap- skim slovima i latinicom u srpsko-hrvatskom jeziku“. Sa arapskim pismom nadaju se predoditi muslimane za ovaj ispravak. Hr- vati se opet nadaju da će muslimani uz njih ustrajati. U tom bi slučaju Srbi izašli iz sabornice te bi sabor bio nesposoban za rad. Tako se i dogodilo, Kako će se pak ovo urediti, da li opet kakovom nagodbom ili raspustom sabora, to će se tek vidjeti. Akademsko udruženje Jugoslavija“. u Brnu, izabralo je na prvoj redovitoj glavnoj skupštini obdržanoj dne 3/XI. 1911 slijedeći odbor za školsku godinu 1911-12: Presjed- nik: Tripo Emil Vuković cand. ing. podpre- sjednik: Dončo Bojažijev, stud. ing. 'Taj- nik: Ljubomir Gospodnetić. cand ing. bla- gajnik: Mihovio Kargotić. cand. ing. zapis- ničar: Dušan Bezić. cand. elektrtech. Odbor- nici: Niko Cviličević. cand. ing. Boris De- mirov. stud. ing. Mirko Sarić. stud. kult. ing. Revizori: Velimir Besarović. cand. ing. Ilija Čavlina. cand. ing. Primirje u Ugarskoj. U peštanskom sa- boru došlo je do preokreta. Posredstvom grofa Julija Andrassya nastalo je izmirenje između većine i opozicije. Prije nego se riješe zakonske osnove o obranbenoj reformi raspravljati će se osnova o proračunu i to tako da obranbena reforma, proti kojoj bukti opstrukcija, neće biti dignuta sa dnev- noga reda. Četiri dana u sedmiti rasprav- ljati će se o proračunu, a dva dana o obranbenoj reformi. Grof Tisza neće biti izabran predsjednikom. Po svoj prilici biti će izabran dosadanji podpredsjednik pl. Navay. Poslije raspustu hrvatskoga sa bora. U utorak je raspušten hrvatski sabor uz obične formalnosti. Poslije raspusta sasta- doše se sve stranke na konferenciju,da vijećaju o nastaloj političkoj situaciji te o kandidatu- rama za nove izbore. Opće je uvjerenje, da će se izbori obaviti što prije. Velika većina političara drži, da će izbori biti obavljeni koncem ovoga mjeseca, ili najdalje početkom decembra, svakako prije božića. Pošto su ovi izbori u Hrvatskoj od velike političke važnosti i to ne samo za Hrvatsku već za sve nas, to ćemo mi donositi opširirno izvještaje o onamošnjim prilikama. Akcija grofa Kulmera. Odmah poslije svršetka zaključne sjed- nice hrvatskoga sabora, stupio je grof Mi- roslav Kulmer u akciju. Njegova akcija ide za osnutkom međustranačkog bloka, koji bi imao za zadaću da posvema onemogući ma i najmanji uspjeh 'Tomašićeve vlade. Grof Kulmer ide za tim, da ovi izbori zadadu smrtni udarac TđMašiću i svakoj neustavnoj vladi. Grof Kulmer je poslao predsjednicima sviju oporbenih narodnih stranaka slijedeće pismo. »Uvažujući tešku političku situaciju, stvorenu mnogogodišnjim neustavnim stanjem, sustavnom -madšžarizacijom, masrtajima na temeljna prava kraljevine Hrvatske i nasilnim izborima, koji su za stvaranje madžaronske stranke u izgledu, smatram za svoju dužnost da Vas bez obzira na moju stranačku pri- padnosi, pozovem na dogovor o zajedničkoj akciji sviju oporbenih stranaka protiv uskr- snuća bivše narodne stranke, koju smo zajed- ničkom borbom oborili, a koja se sada još u Rnjite, koje se ne čitaju!" Vjerujte, ljubezne gospođe i cijenjena gospodo, da bi mi svaki onaj nanio nezaslu- ženu nepravdu, koji bi pomislio da ja, stoga što sam zasio na ovu tribinu, to sam učinio ili od isprazne taštine ili jer tobože sebi uobražavam da sam zar više učen od dru- goga. Ne, gospodo, ja sam naprotiv čovjek dobre volje a pun ljubavi za dobru stvar te uvjeren da je svaki koristni član društva dužan da doprinese svoj kam, pa bio-i ka- mičak velebnoj zgradi ljudskog i narodnog napretka a ćuteć u sebi građansku srčanost, da prstom uprem u po koju nam ranu i da nazovem po koju gorku istinu pravijem imenom, stupam pred Vas mirno poduprt ljubna zabrinutost jesu gole i puste riječi bez nutrnjeg odjeka, mene ne straše: ,Non ti curar di lor, ma guarda e passa.“ Konačno, kad bi tko među Vama, gospodo nakon mene ustao se te ispravio me ili popunio; vjerujte e ću ja prvi biti koji će se tome da raduje. Bilo mi je na srcu, da Vam odmah u pristupu pružim da tako rečem moju posjetnicu, Bit će lašnje Vama i meni kada smo se upoznali. Mladost naša, kojoj su gotovo isključivo namijenjena naša nastojanja, nije na onom stepenu naobrazbe, na kojem bi je željeli. da vide prijatelji njezini. Mladost naša, kojoj se ja lično ćutim privlačen i radi plemeni- nitih poriva, koji su joj pritođeni i radi nada što ih u nju polažem narodnu krizu, u kojoj bilo s nervoznosti kojom se naturivaju i potiskavaju zlameniti dogođaji, bilo s čednosti srestava, te su nam i na raspoloženju, bilo s golemog nesklada između onoga, što bi smo željeli biti i onoga što faktično jesmo; bilo napokon s općene tjeskobe, koja se poput crne niti provlači savremenun životom, — mi imademo osjećaj ako ne potpunog izolovanja a ono znatna, možda i sudbonosna zastoja prama drugima narodima. tek po koja desetljeća: naša je demokracija mlada pa kao takova nužno upada u greške svake mlade tvorine.