CRVENA HRVATSK ODGOVORNI UREDNIK : IVO ARSETE OODOOGIOOOOO — DS SE S BB BS | sas. POJEDINI BROJ 10 PARA g aco IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE. CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- DINU KRUNA 10.— ZA IN OZEMSTVO KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE — S$ATRA SE PRED- BROJEN' ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. === God. XXI. PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uz RAZ. MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI 1 DR. DUBROVNIK, 18. NOVEMBRA 1911. Broj 92. Zar opet kriza? Još se nijesu dobro ni ugrijale ministarske stolice pod novim minis- trima, ta još nije ni popunjeno novo ministarstvo, a već nam iz Beča stižu glasovi o novoj krizi, za koju se još ne može znati, kako će se razviti, a kamo li kako će se riješiti. Novi ministar predsjednik doživio je prvu buru u parlamentu i eto od- mah nam se javljaju glasovi o krizi, o otstupu sadanjeg ministarstva i ime- novanju novoga. Spominje se pak u prvom redu vladavina na temelju s 14. A što se to dogodilo opet u ovoj blaženoj Austriji, pitati će nas mnogi. Odogovoriti ćemo ništa neobično. Ministar predsjednik grof Stiirgkh naprosto je izjavio da neće respek- tirati zaključke parlamenta, i da ih se neće držati niti ih provesti, Stvar, koja je inače u Austriji postala pra- vilom. U utorak se je u zastupnićkoj kući carevinskog vijeća raspravljaloo pred- lozima glede skupoće, a tu je u pr- vom redu došlo na tapet pitanje u- voza argentinskog mesa, Pri ovoj raspravi uzeo je riječ i ministar pred- sjednik grof Stiirgkh te je izjavio, da i njegova vlada stoji na stanovištu prijašnjih vlada, a to stanovište sas- toji u tome, da austrijska vlada ne može dozvoliti uvoz argentinskoga mesa u austrijske zemlje, ako na to ne pristane i ugarska vlada. Pošto je pak ugarska vlad& tomu protivna, to drugim riječima znači, da ni ne- ćemo dobiti mesa nego ćemo i nada- lje radi lijepih oči ugarske vlade gladovati. Na ovu i ovakovu izjavu austrijs- kog ministra predsjednika planuo je austrijski parlamenat. Osobito su buku podigli socijalistički kao i bečki slobodoumni, zastupnici a i kršćanski socijali. Ovomu govoru ministra pred- sjednika prigovara se sa više strana. . Najmanje što mu se prigovara, to je, da je govorio bez ikakvog takta. Ovim svojim govorom baca u opozi- ciju protiv sebe sve socijaliste te bečke slobodoumne zastupnike, koji bi za sobom mogli povući i cijeli njemački nacionalni savez. Ogorčio je i kršćanske socijale. Tim grof Stiirgkh je zapao u veliku nepriliku. On par- lamentarnim putem ne može riješiti nuždne državne potrebe. Ne bi mu preostajalo, nego da odstupi ili da se posluži $ 14. Vjerojatno je da će se ovim potonjim poslužiti. Ali jeli to riješenje? Pred ovim upitnikom treba stati. Vladati temeljem S 14. to nije ni- kakva vještina; to može svatko. To je mogao učiniti i barun Gautsch, i barun Bienerth i barun Beck. Vla- danje po $ 14. ne znači ništa drugo, nego povećavati nezadovoljstvo, koje već postoji. A do čega to može do- jemo. Svakako povećavanje nezado» voljstva ne može k dobru voditi. To se može konstatirati. Da se izbjegne krizama u Au- striji, koje su začestale, malo pomažu palijativi kao imenovanje činovničkih ministarstava. Tu treba radikalnog lijeka. Austrija je zaražena kronič. nom krizom. Ova kronična kriza ne sluti na dobro i može vrlo lako ve- likim zlom svršiti i to taman po one, kojima je u interesu, da zlom nikako ne svrši. Sve ove promjene režima ne mogu donijeti nikakove znatnije poboljšice. Za to se naši zastupnici ne angaži- raju i ne trebaju angažirati za ova. kove vlade. Ovaj sistem je u svojim temeljima stvoren na našu štetu i dok god se ovaj sistem ne promi- jeni, nama-ne može ići na bolje. Mi potreba pomoći srušiti ovaj po nas kobni sistem. Izlazak iz krize može se postići jedino temeljitom i radikalnom pro- sistema, dapače — ništva 2.400 momaka, 3 radikalnim promjenama trebalo bi segnuti čim prije, jer bi moglo na- doći doba, kada ni to više ne će biti na vrijeme. Pogledi po svijetu. Tursko-talijanski rat. Novih vijesti nema. Sada se dementira kao da je talijanska mor- narica već započela sa svojim operacijama u egejskom moru. Talijansko brodovlje još nije poduzelo tu nikakve akcije, ali po sa- glasnim vijestima će u najskorije vrijeme ipak nešto poduzeti. No iz Londona dolazi vijest, da će talijanska vlada poslati Turskoj ultimatum, prije nego išta započne u egejs- kom moru. U tom ultimatumu će Italija zat- ražiti od Turske da pristane ma aneksiju Tripolitanije. 'Tek ako Turska ne pristane na aneksiju, a to je gotovo sigurno, onda će , talijansko brodovlje započeti sa svojom ak- cijom. Ovo će Italija poduzeti da navodno pred velevlastima opravda svoju akciju. Revolucija u Kini, Iz Kine dolaze nepres- tano vijesti o sve to većem napredovanju revolucionaraca. Već su zauzeli i grad Tient- sin. Ako je istinita ova vijest onda postoji velika pogibelj i za sam Peking. Tientsin je prirodni ulaz u Šansi, Čili, Homan Šan- tung, Mandžunju i u Mongoliju. . Carska je vlada imenovala Juanšikaja diktatorom. Ovaj je Juanšikaj prije nekoliko godina bio prognan iz Kine, a sada je opet došao do najviših časti. On je sada jedina nada dinastije. Njegov ulaz u Peking sličio je trinmfa. i Japan je spreman da vojskom interve- nira u Kini. Položaj je svakako vrlo kritičan. Koliko ima talijanske vojske u Tripolisu. Prema poluslužbenom izvještaju nalazi se među ekspedicionim zborom talijanske vojske u Tripolisu slijedeći broj momaka: 16 pje- šačkih pukovnija 48.000 momaka, 3 Bersa- glieri pukovnije 9.000 momaka, 3 granađirska bataljuna 3.000 momaka, 4 alpinska lovačka bataljuna 4.000 momaka, 4 Kombinirane poljske topničke baterije 6.000 momaka, 3 pionirska bataljuna 3.000 momaka, 2 ženijska bataljuna 1.000 momaka, 12 švadrona konja- karabinijera 600 momaka, 6 kombiniranih