CRVENA HRVATSK

ODGOVORNI UREDNIK : IVO ARSETE

OODOOGIOOOOO
— DS SE S BB BS |

sas. POJEDINI BROJ 10 PARA g aco
IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE.

CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU-
BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO-
DINU KRUNA 10.— ZA IN OZEMSTVO
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU
PRETPLATA MINE — S$ATRA SE PRED-
BROJEN' ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE.

===
God. XXI.

 

 

PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
PO RETKU, A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uz RAZ.
MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA
NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA

IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI 1 DR.

DUBROVNIK, 18. NOVEMBRA 1911.

 

Broj 92.

 

Zar opet kriza?

Još se nijesu dobro ni ugrijale
ministarske stolice pod novim minis-
trima, ta još nije ni popunjeno novo
ministarstvo, a već nam iz Beča stižu
glasovi o novoj krizi, za koju se još
ne može znati, kako će se razviti,
a kamo li kako će se riješiti.

Novi ministar predsjednik doživio
je prvu buru u parlamentu i eto od-
mah nam se javljaju glasovi o krizi, o
otstupu sadanjeg ministarstva i ime-
novanju novoga. Spominje se pak u
prvom redu vladavina na temelju
s 14.

A što se to dogodilo opet u ovoj
blaženoj Austriji, pitati će nas mnogi.
Odogovoriti ćemo ništa neobično.
Ministar predsjednik grof Stiirgkh
naprosto je izjavio da neće respek-
tirati zaključke parlamenta, i da ih
se neće držati niti ih provesti, Stvar,
koja je inače u Austriji postala pra-
vilom.

U utorak se je u zastupnićkoj kući
carevinskog vijeća raspravljaloo pred-
lozima glede skupoće, a tu je u pr-
vom redu došlo na tapet pitanje u-
voza argentinskog mesa, Pri ovoj
raspravi uzeo je riječ i ministar pred-
sjednik grof Stiirgkh te je izjavio,
da i njegova vlada stoji na stanovištu
prijašnjih vlada, a to stanovište sas-
toji u tome, da austrijska vlada ne
može dozvoliti uvoz argentinskoga
mesa u austrijske zemlje, ako na to
ne pristane i ugarska vlada. Pošto
je pak ugarska vlad& tomu protivna,
to drugim riječima znači, da ni ne-
ćemo dobiti mesa nego ćemo i nada-
lje radi lijepih oči ugarske vlade
gladovati.

Na ovu i ovakovu izjavu austrijs-
kog ministra predsjednika planuo
je austrijski parlamenat. Osobito su
buku podigli socijalistički kao i bečki
slobodoumni, zastupnici a i kršćanski
socijali. Ovomu govoru ministra pred-
sjednika prigovara se sa više strana.
. Najmanje što mu se prigovara, to je,
da je govorio bez ikakvog takta.
Ovim svojim govorom baca u opozi-

ciju protiv sebe sve socijaliste te
bečke slobodoumne zastupnike, koji
bi za sobom mogli povući i cijeli
njemački nacionalni savez. Ogorčio je
i kršćanske socijale. Tim grof Stiirgkh
je zapao u veliku nepriliku. On par-
lamentarnim putem ne može riješiti
nuždne državne potrebe. Ne bi mu
preostajalo, nego da odstupi ili da
se posluži $ 14. Vjerojatno je da će
se ovim potonjim poslužiti. Ali jeli
to riješenje?

Pred ovim upitnikom treba stati.
Vladati temeljem S 14. to nije ni-
kakva vještina; to može svatko. To
je mogao učiniti i barun Gautsch, i
barun Bienerth i barun Beck. Vla-
danje po $ 14. ne znači ništa drugo,
nego povećavati nezadovoljstvo, koje
već postoji. A do čega to može do-

jemo. Svakako povećavanje nezado»
voljstva ne može k dobru voditi. To
se može konstatirati.

Da se izbjegne krizama u Au-
striji, koje su začestale, malo pomažu
palijativi kao imenovanje činovničkih
ministarstava. Tu treba radikalnog
lijeka. Austrija je zaražena kronič.
nom krizom. Ova kronična kriza ne
sluti na dobro i može vrlo lako ve-
likim zlom svršiti i to taman po one,
kojima je u interesu, da zlom nikako
ne svrši.

Sve ove promjene režima ne mogu
donijeti nikakove znatnije poboljšice.
Za to se naši zastupnici ne angaži-
raju i ne trebaju angažirati za ova.
kove vlade. Ovaj sistem je u svojim
temeljima stvoren na našu štetu i
dok god se ovaj sistem ne promi-
jeni, nama-ne može ići na bolje. Mi

potreba pomoći srušiti ovaj po nas
kobni sistem.

Izlazak iz krize može se postići
jedino temeljitom i radikalnom pro-
sistema,

dapače — ništva 2.400 momaka, 3

radikalnim promjenama trebalo bi
segnuti čim prije, jer bi moglo na-
doći doba, kada ni to više ne će
biti na vrijeme.

Pogledi po svijetu.

Tursko-talijanski rat. Novih vijesti nema.
Sada se dementira kao da je talijanska mor-
narica već započela sa svojim operacijama
u egejskom moru. Talijansko brodovlje još
nije poduzelo tu nikakve akcije, ali po sa-
glasnim vijestima će u najskorije vrijeme
ipak nešto poduzeti. No iz Londona dolazi
vijest, da će talijanska vlada poslati Turskoj
ultimatum, prije nego išta započne u egejs-
kom moru. U tom ultimatumu će Italija zat-
ražiti od Turske da pristane ma aneksiju
Tripolitanije. 'Tek ako Turska ne pristane na

 

aneksiju, a to je gotovo sigurno, onda će ,

talijansko brodovlje započeti sa svojom ak-
cijom. Ovo će Italija poduzeti da navodno
pred velevlastima opravda svoju akciju.

Revolucija u Kini, Iz Kine dolaze nepres-
tano vijesti o sve to većem napredovanju
revolucionaraca. Već su zauzeli i grad Tient-
sin. Ako je istinita ova vijest onda postoji
velika pogibelj i za sam Peking. Tientsin
je prirodni ulaz u Šansi, Čili, Homan Šan-
tung, Mandžunju i u Mongoliju. .

Carska je vlada imenovala Juanšikaja
diktatorom. Ovaj je Juanšikaj prije nekoliko
godina bio prognan iz Kine, a sada je opet
došao do najviših časti. On je sada jedina
nada dinastije. Njegov ulaz u Peking sličio
je trinmfa. i

Japan je spreman da vojskom interve-
nira u Kini. Položaj je svakako vrlo kritičan.

Koliko ima talijanske vojske u Tripolisu.
Prema poluslužbenom izvještaju nalazi se

među ekspedicionim zborom talijanske vojske
u Tripolisu slijedeći broj momaka: 16 pje-
šačkih pukovnija 48.000 momaka, 3 Bersa-
glieri pukovnije 9.000 momaka, 3 granađirska
bataljuna 3.000 momaka, 4 alpinska lovačka
bataljuna 4.000 momaka, 4 Kombinirane
poljske topničke baterije 6.000 momaka, 3
pionirska bataljuna 3.000 momaka, 2 ženijska
bataljuna 1.000 momaka, 12 švadrona konja-

karabinijera
600 momaka, 6 kombiniranih