CRVENA HRVATS ODGOVORNI UREDNIK : IVO ARSETE onom OonODOJO! sa.aPOJEDINI BROJ 10 PARA sas. IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR. CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMST VO KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED- , BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE. God. XXI. DUBROVNIK, 22. NOVEMBRA 1911. PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SEUPRAVI A PRIOPĆENA, ZAHVATE PLAĆA SE 30 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uz RAZ- MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA Broj 93. Odasinstoo grada Dubrovnika, Zadnja »Smotra Dalmatinska“ među domaćim vijestima, donosi pod naslovom ,Odaslanstvo grada Dubrov- mika kod ratnoga mumistra“ slijedeću obavijest : »Pišu nam iz Beča 16. o. mj. Danas je odaslanstvo grada .Du- brovnika, u kome su: biskup Dr. Jo- sip Marčelić, grofica Caboga, dvorski kapelan mons. Crnica i odvjetnik Dr. Blaž Matijević, pošlo u audienciju u ratnoga ministra viteza Auffenberga, Odaslanstvo je podnijelo ratnome mi- nistru, kome su iz onoga, što je sam iskusio, poznate privredne prilike u južnoj Dalmaciji, molbu, da obrati svoju pažnju podizanju grada Du- brovnika i okolice mu“. Tako u ,Smotri“. Još se tamo kaže, da je ministar obećao svoju pažnju, na čemu se je odaslanstvo zahvalilo. Prije nego se na ovo osvrnemo, pripovidjet ćemo nešto, što nam se je u Beču jednom prilikom dogodilo. Razgovarali smo se o našoj politici, bilo je taman u eri riječke resolucije, sa jednim visokim austrijskim čino- vnikom. Govoreći on o našoj politici rekao nam je: Vi ste ljudi bez ka- raktera. Dok naime hoćete da opo- nirate Austriji i nastojite pomoću Mađara, da se (t. j. Dalmaciju) od- cijepite od Austrije, dotle neprestano pitate razne pomoći. od Austrije. Nema dana, a da s vaših strana ne dobivaju razni činovnici vaši zemljaci na ministarstvima po toliko pisama, u kojima se moli za ovo i. za ono. Kada jedan put vodite borbu proti Austriji, vodite je kao ljudi, pa će vas bar svak poštivati, Ugledajte se u Talijane. Da je Austrija u Milanu ili recimo u kojem drugom gradu sjeverne Italije, dok je bila pod au- strijskim gospodstvom, na vreće novca po ulicama prosipala, svaki bi Tali- jan bio rađe crknuo od glada, nego li taj austrijski novac uzeo, a kamo li još od Austrije tražio i prosio_mi- lost. — Bilo bi suvišno, da odaje pripovijedamo daljnji tečaj našeg raz- nata, onda prepuštamo onijem među govora. Kada smo onu vijest u ,Smotri“ pročitali i nehotice nam je pao ovaj razgovor na pamet. Mi vrlo dobro znamo, zašto su gornja gospoda bila u Beču. Pa*dok ih je vodio privatnj interes i dok su hodili kao privatni ljudi, mi smo mogli to sa boli u duši premučati. Ali kako da mučimo sada, kada je njima privatnicima dan karakter odaslanstva našega grada, Mi naime još ne možemo da vjerujemo da su odnosna gospoda u istinu imali, re. cimo otvoreno, toliko drskosti, te se prestavili = kao odaslanici našega grada. Onda bi razgovor među nama bio drugačiji. Kako i odakle dolaze oni do toga, da predstavljaju naš grad? Ta oni nijesu članovi nijednog autonomnog našega tijela. Da su išli u ime našega grada, valjda bi bili stvar prijavili u prvom redu općin- skom upraviteljstvu kao jedino po- zvanom za to faktoru. Ili recimo da im je ta eksotična ideja pala na pa- met, kada su se već nalazili u Meču, morali bi bili u tom slučaju potražiti zastupnika Jurja Biankinia, koji tamo zastupa naš grad. Pa tamo se kao zastupnik nalazi i sin ovoga grada Dr. Melko Čingrija, koji uživa sim- patije svoga grada i čiji. je izbor ovaj grad kao svoju pobjedu pro- slavio. Ali ništa od svega toga. Kada se je ova vijest raširila po gradu, dojmila se je svakoga najneugodnije, Svak je bio upravo zgađen. Govorilo se, zar su išli do ratnog ministra, da nam otvori njemačku školu u Dub. rovniku ? Ni nećemo ovdje, da rečemo. zad- nju riječ, Čekamo da nam gospoda razjasne, zašto su tamo bila, Mi po- navljamo da ne vjerujemo, da su tamo išli u ime našega grada. No ako su zaista bili te se predstavili kao odaslanici našega grada i to u svrhu, da bolje uspiju kod zagova. . ranja privatnih interesa svojih klie- njima, koji su u stanju, da shvate težinu onoga, što su počinili, neka sami nađu ako mogu riječ, kojom bi se dolično mogao karakterizirati ova. kav postupak. Domaće vijesti, Kada će biti izbori u Hrvatskoj? Naj- prije se govorilo, da će izbori biti raspisani odmah poslije raspusta sabora. No u toliko dani prolaze, a raspisa izbora nema. Sada je nova kombinacija. Kaže se, da će izbori biti raspisani svi u jedan dam: 15 prosinca. No po svoj prilici ni to neće biti istina. Izbori će se obaviti valjda tek u siječnju. | dr. Frank će kandidirati, Zagrebačke novine donose gotovo nevjerojainu vijest, da će naime kao ujedinjeni pravaš kandidi- rati i stari Frank u svom dosadanjem ko- taru. Da li će na izbornom proglasu, kojim se preporučuje Dr. Frank biti podpisan i Dr. Mile Starčević? Progeni opozicionalnih veđa u Hrvatskoj. Potraga za Stjepanom Radićem traje dalje. Detektivi i oružnici počeše premetati stanove : glavnijih povjerenika seljačke stranke u po- krajini, ne bi li gdje našli sakrivena Stje- pana Radića. No do sada uzalad. — Jovo Banjanin, jedan od prvaka samostalne stranke osuđen je na tri mjeseca zatvora nepretvo- riva u globu. — Dr. Magdić je već suspen- diran od načelništva, — Sada su na dnev- nom redu sudbene rasprave proti drugim opozicionalnim bivšim zastupnicima. _ Akad. društvo hrv. agronoma ,Lipa“ u Beču časti se ovime javiti, da je na svojoj glavnoj skupštini izabrala slijedeći upravni i revizionalni odbor za god, 1911-12. Pred- sjednik: Franković Antun cand. cult. ing. potpredsjednik: Ružić Antun cand. forest. ing., tajnik: Rotter Ivan stud. for. ing. blagajnik: Manz Andrija cand. agr. ing., knjižičar: Gržević Mate stud, agr. ing., zs- mjenici odbora: Šeparović Marko stud. agr. ing, Hemler Oton stud. agr. ing., revizori: Jozo Pilar cand. cult. ing., Petar Fočić. Peričević cand. for. ing. DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE