Strana 2. v izbori u Hrvatskoj. Za dan 15, 16 i 18 o. mj. raspisani su izbori u Hrvatskoj. Nastala je velika izborna trzavića. Kandidati niču kao gljive. Čuje se o raznim vladinim nasiljima. Mi niže dono- simo razne vijesti sa pojedinih birališta. Kandidatura u Supilovu kotaru. Više izbornika delničko-čabarskoga iz- bornoga kotara, koji je do sada zastupao Frano Supilo, ponudilo je kandidaturu g. Vranu Serafinu Križu, trgovcu i velepo- sjedniku u Čabru. Prama raspoloženju u kotaru izgleda da će opća izbornička skup- ština prihvatiti ovu kandidaturu i tako će zastupnikom ovoga glasovitoga kotas;a biti izabran g. Fran Serafin Križ. Kolera u izborima. Čim se sve hrvatska vlada služi, to je nevjerojatno. U kotaru Pisarovina, u kojem kandidira župnik pravaš Kufrin, a koji bi kotar, vlada željela po što po to predo- biti, na jednoč se pojavila kolera. A ta se opet pojavila samo u glavi kotarskog pred- stojnika. On je naime izdao odredbe, kojim se pojedini izbornici globe po 50 a i više kruna. Ta poglavarstvena odredba počinje ovako: ,Na prijavu opć. poglavarstva u Pi- sarovini, da su u kući N. N. nađene mane i nečistoća, pošto vlada bolest kolere, koja se najviše širi kroz nečistoću . .“ Pa da nisu ove odredbe zanimive. Čim će se sve To- mašić u ovim izborima poslužiti. Postavljanje kandidata. Već su počele izlaziti službene liste kandidata pojedinih stranaka. Koalicija je postavila kandidate u jedno 60 kotara, Stranka prava još nije izdala svoj proglas, ali će i ona postaviti kandidate u više od 50 kota- reva. Seljačka je stranka već davno postavila svoje kandidature u više od 30 kotareva. Vlada je već postavila za kandidate svoje kapurione. Ovaj će put biti vrlo malen broj autokan- didatura i vanstranačkih kandidata. Do sada se zna jedino za D.ra A. Pavelića, koji će kandidirati u svom dosadanjem kotaru — Samoboru — kao pravaš izvan stranke prava. Ako delnički kandidat g. Križ ne pristupi koaliciji, to bi bio drugi vanstranački kan- didat. Teško da će se naći treći. CRVENA HRVATSKA“, Broj 98. mmm ——————————————m—m——————m—m—————————m«=<—<—<—<—z————— Koalicija ovoga puta kandidira sve svoje pristaše, koji su osjetili moć 'Tomaši- ćeva pašaluka: u prvom redu D.ra Hinko- vića, pa D.ra Lorkovića, Banjanina i D.ra Magdića. Stranka prava se odriče D.ra Kršnjavoga. No uza sve to ima u svom krilu još uvijek svu sili ljudi a la Kršnjavi — naravno ravnim u političkim skokovima a i nazorima. Uži izbori će se obaviti dan kašnje, ako bude potrebito. Domaće vijesti, Osveta Tomašićeva. Naši će se čitatelji sjećati, da je ovoga ljeta ban Dr. Tomašić bio napadnut od ljekarnika Mataušeka u je- dnoj peštanskoj kavani. Radi ovoga se vo- dila rasprava u Pešti. No tom raspravom Tomašić nije bio zadovoljan. On je Matau- šeka, kada se povratio u Hrvatsku dao uap- siti, a njegovi su suci podigli optužnicu radi više prestupaka i prekršaja proti Ma- taušeku. Rasprava se vodila pred sudbenim stolom u Zagrebu. Rasprava je svršila još u subotu na večer, a osuda je izrečena tek u utorak. Mataušek je osuđen na tri godine teške tamnice. Proračunski provizorij u Austrijl. Prora- čunski odbor carevinskog vijeća prihvatio je proračunski provizorij za prvili 6 mjeseca god. 1912. Za provizorij je glasovalo 29 za- stupnika, a 20 je glasovalo proti provizoriju. Zajednička ministarska konferencija. U utorak se obdržavala zajednička ministarska konferencija. U tu je svrhu boravio u Beču ministar predsjednik grof Khuen. 4 Novi šef generalnog stožera. Naredbeni list za vojsku objelodanio je odstup generala Konrada od Hitzendorfa i imenovanje ge- nerala Schemua šefom generalnog stožera. Srpska Riječ prestala izlaziti. Javljaju iz Sarajeva, da je ,Srpska Riječ“ prestala iz- laziti. Uzrok je prestanku veliki deficit. Re. dakcionalni odbor misli kroz najkraće vri- jeme urediti račune te se nada, da će ,,Srp- ska Riječ“ moći. ponovno izlaziti. Demisija intendanta hrv. kazališta. Kako nam javljaju iz Zagreba, predao je ovih dana intendant kr, hrv. zem. kazališta Dr. 'Irešćec demisiju, a to radi opetovanih ufera s kazališnim osobljem. Govori se, da je vlada njegovu demisiju prihvatila. Među njegovim nasljednicima spominje se u prvom redu Zdenko Chavrak, i: podbana. Prvo česko-slavensko opće dioničko dru- štvo za osjeguravanje u Dalmaciji. Kao što doznajemo, započelo je ,Prvo česko opće dioničko društvo za osiguranje života“ u Pragu poslovati i u našim krajevima, što nas veoma tješi. Ovo društvo možemo danas već ubrajati među najbolje zavode te struke, ono se u kratko doba od 12 godina podiglo na znatnu visinu. Ustanovili su ga bili če- ski patriote, jer nismo imali do tada nika- kvog slavenskog dioničkog društva, koje bi se bilo bavilo sa životnim osiguranjem — premda je dionički princip priznat najboljim i najkorisnijim za osiguranika. Česi su to upoznali i ,Prvo Česko“ se divno razvija. Ovo društvo je imalo a i danas imade u ra- vnateljstvu već od prvog početka najbolje česke sile — kao bivšeg trgovačkog mini- stra, njegovu preuzvišenost Dr. Fidler-a, ve- letvorničara Maršnera, koji je na svjetskom glasu, priznatog narodnog ekonoma Dr. 'Ton- dera; učenog strukovnjaka Worel-a itd., kao generalnog ravnatelja specijalistu Kahler-a. To su svakako imena, koja nam jamče za uzorno vodstvo i uspjevanje!, Prvog Českog“. Kako se taj zavod lijepo razvio, vidjeti ćemo moći također buduće godine prigodom so- kolskog sleta m Pragu, gdje gradi taj zavod vlastita divnu palaču za četiri milijuna kruna! Palača stoji na uglu trga Sv. Va- clava i Pšikopa, dakle gotovo na najkrasni- jem predjelu grada — na kraju, koji je bie nekada u njemačkim rukama i sada prešao u slavenske! Poznato je u opće, kako je , Prvo Česko“ u istinu narodno društvo. U ostalo nam to dokazuje među*drugim i to što podupira, našu družbu ,,Sv. Čirila i Metoda za Istru“. Upozorujemo, da ne podupira nijedno drugo osiguravajuće društvo družbu ,Sv. Ćirila i Metoda“ tako mnogo i na takav način kao »Prvo Česko“. Radi svega toga i jer je nama poznato, da ima ,Prvo Česko“ vrlo povoljne cijenike i uvjete, veselimo se, da je&lošlo i k nama, da pomaže istisnuti tuđe zavode, tuđi ka- NA RASTANKU. OVORSKOM SAVJETNIKU, POKRANSKOM ŠKOLSKOM NADZORNIKU vit. ANTUNU STROLLU m Pod vedrim ti se čelom ozbiljno lice kruži; Mjera ti dušom vlada, o miru oči zbore; Ne vidjeh nigda suzu da tvojim licem ore Bolova brazde, grohot da usta tvoja ruži! Narav, nauka, sudba jakim te mlijekom služi, Vatr;ne kano sunce, ustrajne kano more Vazda za školom samo želje ti srce more, I službu kad odsluži, za njom ti duša tuži! Moj nidzorniče vrijedni, nek ti se tješe gradi, Da su i tvojim radom postali mnogi ljudi, [ da i onda, kada silaziš sa svog mjesta, Ostavljaš sama sebe u svome dičnom radu, S kojim ćeš vazda živjet' u naraštaju mladu... A blago onom, koji služiti tako presta ! A. Kriletić. Knlige Matice Hrvatske. Možda nikada dosad nije Matica Hr- vatska objelodanila tako lijepu seriju knjiga kao za 1912. Vidljiv dokaz da su one borbe, koje su se nekoliko godina vodile o Maticu, : urodile dobrim plodom. Još donedavno nje- zina su izdanja bila tako mlaka i neprivla- čiva da ih ozbiljna kritika ni ne uzimaše u obzir, a sjajna serija za 1912. daje naslući- vati da će se Matica malo po malo vratiti svome nekadašnjemu sjaju, koji i odgovara važnosti same institucije. Matica je jedna od najdragocijenijih naših nacijonalnih usta- nova, nacijonalnih u pravom smislu, jer mora nastojati da razmjerno zadovolji svijem krugovima svojih članova: od onih koji izu- zetno uzimlju knjigu u ruke do najvećih li- terarnih gurmana. I ako je najmanje zvana da godi rafi- niranom ukusu gurmana, moraće i strogi sladokusac priznati da su mu nove Matičine knjige prosječno! po volji. Dva originalna romana, dva dramata, jedan prevedeni ro- man i nekoliko poučnih knjiga nije malen- kost, nadasve, ako se pravedno uzme u ob- zir, da“ni jednoj knjizi ne manjka prava književna vrijednost. Mi, Hrvati, često jadi- kujemo da nemamo mnogo što imaju skoro svi drugi narodi, a jesmo li ikada razmišljali da li neki veći narodi imaju jednu književnu instituciju, koja za nevjerojatno malen novac daje nemali broj izabranih literarnih izdanja. Ugodno mi je, kao hrvatskom novinaru, pri-“ znati da matičinim novim izdajima ne treba, bar ovaj put, izvještačene reklame, a naj- manje pak u jednom hrvatsko dalmatinskom listu, jer je baš Dalmacija ona hrvatska po- krajina, u kojoj Matica razmjerno broji naj- više članova. Matičinoj upravi teba ubilježiti u hvalu što je uzela pod svoje sigurno okrilje i ko- ledar Strossmayer“. Tugaljivo je kako u nas ubrzo uginu i najljepša knji- žovna poduzeća. Naša je domovina popla- vljena tuđim almanasima i domaćim pseudo koledarima, a kada su bili osvanuli , Svačić“ u Zadru i ,Strossmayer“ u Zagrebu, izgle