Strana 2. CRVENA HRVATSKA“, Broj 101. pučku knižnicu nego ormar s par tamo amo pokupljenih knjiga kod Čitatiiice“, i to je nazvao — , pučkom knjižnicom“. Mislio je, da će s tom lukavom strategijom ipak osujetiti osnovanje pučke knjiznice. Ali prevario se, jer prijatelji prave pučke knjiž- nice prozriješe njegovu namjeru, te zahtje- valu, da sa osnuje samostalna pučka knjiž- njižnica. To je načelnika razbijesnilo, Nemo- guć zapriječiti osnutak knjižnice, pošto su sva inteligencija i ugledni općinari bili za nju — pokušao je lažnim izvještajima da ishodi od političke vlasti Abranu zabave u korist pučke knjižnice. Kad je njegov pod- mukli rad bio raskrinkan a osujećen, dao je bez ikakva razloga vođu pokreta za pučku knjižnicu uhapsiti. Istina, protiv izvršilaca načelnikova naloga zametnuta je istraga radi zloporabe uredovne vlasti, ali je sam. načel- nik izvan pogibelji, jer on svoj nalog nije dao neposredno organu javne sigurnosti, nego jednome prisjedniku, koji je ostalo poduzeo. Tako će u sretnoj dalmatinskoj općini dub- rovačkoga okružja i dalje obnašati načelničku čast čovjek, koji je na izravnu narudžbu kotarskog poglavarstva slao ministru pred- sjedniku bar. Becku zahvalne brezojavš — za novčanu nagradu .. + Tako odlična slavenska smotra, u kojoj fungiraju kao saradnici sveučilištni profesori Dr. Polivka, Dr. Grabowski i mnogi drugi. Naši čitaoci dobro znadu, koja je to općina, gdje se je spomenuti slučaj dogodio, jer je o tome bilo u svdđje doba opširno govora u ovom listu. Nova općinska uprava na Mljetu. Jučer se je konstituirala nova općinska uprava na Mljetu. Vodila se borla između pristaša Hajdićevih i Pešovih. Borba je bila žestoka. Pobjediše pristaše Hajdićevi. Načelnikom je izabran opće ljubljeni g. Ivo Hajdić, a prisjednicima Ivo V. Sršen, Ivo Gjurović, Gjivo Milić, Frano Kaštelan, Vicko Stražičić. Naši dopisi, . Pločice u Konavlima 13 decembra (Glavna skupština Seoske Blagajne, Don Antun Bačić svrgnut s časti blagajnika). Dne 8 o. mj. obdržavala se je u društvenim prostorijama glavna skupština ove Blagajne. Prisustvovahu mal ne svi članovi. Prva tačka dnevnoga reda bila je promjena sta- rješinstva i nadzornog odbora. Još prije otvora skupštine, opazilo se je među članovima starješinstva, a osobito nadzornog odbora veliko nezadovoljstvo a i nepovjerenje prama presjedniku blagajne Don A. Bačiću koji je ujedno funkcionirao i kao blagajnik. 'Te istoga nagovoriše da na skupštini sam dade odreku od časti blagajnika, inače da će oni predložiti skup- štini svrgnuće radi nepovjeranja. Iza toga dotični ustaje i promuklim glasom traži odreku blagajnika, koja bi uz veliko odušev- ljenje jednoglasno primljena. . Pri tom bi imenovan gosp. P. Memed _ posjednik, za blagajnika, a ostali članovi — starješinstva i nadzornog odbora, uz malu preinaku ostaše u istoj časti. Pripovjedaju nadalje o neurednostima što ih je ovaj pop izvađao pri uredovanju blagajno da su razne, uzeti ćemo sada za primjer samo to: Blagajničke novce da je držao u nekoj maloj svojoj škrabici, koju je držao kod sebe u župničkom stanu. Iz dotične škrabice posuđivao je članovima na zajam, bez da je bio uoblašten od starješinstva, a što je još i gore da im nebi to ni poslije saobćio. "Tako da danas ima nekoliko hiljada kruna na zajmu, za _koje članovi starješinstva nijesu nikada bili upitani. Čuje se nadalje da su ovakove ve- resije ponajviše udijeljene nekim (mladim) udovicama. U obće među članovima usljed toga zavladalo je nezadovoljstvo, te će po svoj prilici, ne dođe li se na čistac, istupiti mnogi neovisni članovi iz dotične blagajne. Nadalje kažu, da se je dotičnik izjavio na skupštini krivim, ali da to nije od zle na- mjere, već da je on odviše. dobra srdca? — Baš pametno opravdanje. Napomenuti je da i od strane nadležnih revizora, imalo bi se ovo čim prije ispitati. Za danas samo ovoliko. Konavljanin Metkovići. 13. prosinca U jednom od zadnjih brojeva šibenske »Hrvatske Riječi“, denuncira me se za to, što sam jedne večeri bio neko po sata u Opuzenu, jer da sam time ostavio svoje uredovno sjedište. Ali kad sam 3 kolovoza zadršao se više sati isto u Opuzenu radi vidimacije izbornih punomoći stranke, koja na ,Hrvatskoj Riječi“ prisiže, tada to nije značilo strahotu ostavljanja uredovnih sje- dišta i pravaški su listovi mučali. U istom listu kaže se i to da sam se noću (tobože) šuljao oko Qmanove kuće, i neznam šta još se baja. Ali kad sam od večeri 2 kolovoza pak do zore bez oko sti- nuti, verao se po Blacama i Trnu od stana do stana, praćen pouzdanikom spomenute stranke gledajući gdje ću vrat ulomiti, a da također vidimujem punomoći njezinih pristaša, to nije bilo nikakvo šuljanje, i pravaške novine nijesu o kakvom šuljanju ni pisnule. Tu me se još potvora da sam dolazio u Opuzen za to da sijem razdor. Zašto sam dolazio, nisam obvezan nikom se pravdati ali i zločinci koji ono pišu više su no uvjereni da nisam za sijat razdor. Znadu da mi je prirođena ljubav za mirom, ter ako svakog časa nagraisam na rat, da nije do mene. Razumijem: kriv sam što sili ne podlijega- vam, pa ni onoj svetih mantija. I kad baš hoće, reću im da i onom prilikom, kao i svakom drugom, preporučivao sam Omanov- cima po mogućsti za najviše izborni spora- zum. Drukče nisam'ni mogao, kad po mome uvjerenju prava je glupost, da radi svađe dvoje onako glavitih i čestitih obiteljih jer u političkim principima između Omana i Šarića nema razlike, sbiva se oniko trvenje koje napokon sve odjekuje na štetu viših interesa narodnih, a da o njihovim privatnim i ne govorim kao o stvari za druge sporednoj. , Sijače razdora gospoda dopisnici ,Hr-. vatske Riječi“neka ištu među sobom, tu će i naći. Eno jedan svećenik razglasio priprav- nost Sarićevu da Omanovcima pušti bez borbe 12 vijećnika, ali da to drugi svećenici ne dozvoljuju. Naravski, dok im je — ko- liko su duloko pali — sva nađa staleške premoći u međusobnoj smutnji svjetovnjaka pošto izgubiše svojom krivnjom onaj ugled, što im ga pribavljao nekadašnji kršćanski život, i kojim su svijetom vladali, P. Bošnjak 4 Ivo Kolin. Noćas u pod ure po po- noći preminuo je nakon duge i teške bo- lesti naš čestiti sugrađanin Ivo Kolin. Po- kojniku bila laka zemlja, a ucviljenoj obi- telji naše najdublje saučešće. Godišnjica tramwaya. Prekosutra se navršuje godina dana da je naš tramway u prometu. Počeo je voziti lanjske godine na 22 decembra. Odbor dubr. elektr. željez- nice skupa sa njenim personalom |odlučio je proslavit ovu prvu godišnjicu, te će se sastat prekosutra na zajedničku večeru u Hotel Imperialu. Tuđinština u našem gradu. Kada čovjek ide s Pila u grad opazi na gradskim zidinama, gdje se koči jedna reklamna tabla sa prvim njemačkim natpisom: Marienhof. Ispod njega je napisano: Marijin dworac. Nije dosta da je na prvom mjestu njemački, nego još mora hrvatski biti iskrivljeno. T're- balo bi imati malo više obzira prama osje- ćajima mjesta, u koji se dođe trbuhom za kruhom. Mi bismo prigovorili vojničkoj obla- sti, što ovakove stvari dopušta, ali nas je strah, da nas modra cenzorova olovka oso- bito ne počasti. I to baš ove dane, kada se je državni odvjetnik na nas baš debelo na- jedio. Treba ga pustit malo u miru, da ba- rem prođe bez brige nastajne blagdane. Iz trgovačkih krugova. Čuli smo pritužbe sa strane više trgovaca i obrtnika, da se češće nalaze u neprilici prigodom Us- krsnih i Božićnih blagdana jer da ih se ne obavijesti kad imadu zatvarat dućane u ne- djeljama pred spomenute blagdane. Stoji do duše naredba, da se dućani mogu držati otvorenim do 2 sata po podne mješte do 10 pr. podne nedjeljom prije, us- krsnih i božićnih blagdana, ali se često puta dođe u nepriliku radi interpretacije ovoga. Primjer nam je i ova godina, gdje se je prošla nedjelja mogla mirne duše shvatiti kao zadnja pred božićne blagdane. Bilo bi nužno da se za ovo pobrine * mjesna obrtna vlast, pa da obavijesti ovo bilo putem novina bilo preko mjesne trgovačke komore. Učiteljsko društvo dubrovačkog kotara imalo je dne 17 ov. mj. svoju opću skupštinu. Na skupštini što osobno, što sa punomoćima bili skoro svi učitelji i učite- lice zastupani. Skupštinu je otvorio živahnim govorom predsjednik Fortunić, Iza svestranog pretre- sanja društvo je poprimilo ove zaglavke: a) Učiteljstvo dubrovačkog kotara naj- oduševljenije pozdravlja slogu Saveza i Sveze jer vide u tom zalog bolje budućnosti. b) Učiteljstvo ovog kotara podpuno usvaja i odobrava zaključke sastanka odasla- nika u Spljetua dne 26 novembra 1911. e) Pozivlje se Savez dalmatinskih uč. društava, da čim prije stupi u internacio- nalni Savez austrijskog učiteljstva, te naše stanje iznese putem stranih novina. d) Izjavljuje, da će biti spromno i s0- lidamo u svakom podhvatu sa dalmatinskim učiteljstvom, što ovo poduzime za postignuće učit. pravnih odnošaja. e) Skupština unapred ne odobrava i osuđuje ma čiji pokušaj, da se dođe do razlike u platama graskih i seoskih učitelja ostavljajuć dakako surazmjerne mjesne do- platke, jer je to kadro, da urodi jedino neslogom među učiteljstvom: