ae SEITE EDESSE RC E

Bono o EO NEON MEJE NOE SSM PRN IE. Em

Zo DEA TE NE

LA

Strana 2.

 

interesu dinastije, da se održi to, što održati
nije moguće? Zašto se marodima ne daje
sloboda, da se mogu slobodno razvijati *
Zagto imade naroda prvog i drugoga reda?
Zašto se narodima ne daju slobode, pa će
ova dinastija biti jedna od najjačih na svijetu?
I oni gore dobro znadu, da se sve to ne
može održati, ali imadu četrdesetgodišnjih
tradicija, koje :su nastale prema mjestu ;
položaju, u :kojima su bili u njemačkom
Bundu, a iz kojih su bili istisnuti, a imadu
obveza prema dragoj državi, koja se svom
silom oslonila na Austriju, jer se osjeća
osamljenom, te koja diktira našu unutarnju
politiku. Ta je država Njemačka. Svi ti
sistemi, svi ti experimenti imadu svoj izvor
u tom, jer ova druga država, tobožnja sa-
veznica, hoće da bude gospodaricom Austro"
Ugarske. I ona je izjavila, da tu politiku
Austro-Ugarske mora provoditi i podupi-
rati, jer je to u njenom interesu! I mi zai-
sta radimo ono, što su nam Francezi tisuću
puta rekli, radimo za kralja Pruske. Tu je
izvor svega zla.

Hoće li se u tom što promijeniti ? Nama
je bilo u Beču obećano da hoće, koliko se
to nas tiče i dane su nam u onom tragič-
nom mvmentu najsvečanije garacije. Moram
se ovdje oprezno izjaviti te kazati moje
uvjerenje i ništa drugo. Ova blamaža, što
su je doživili u postupku protiv hrvatsko-
srpske koalicije i kojoj se danas smije cijeli
svijet, ova blamaža možda da bi i bila jak
poticaj, što su nam ga zadali. Ali treba na
političkom poprištu imali velike ljude, koji
znadu popraviti narodu nanesene nepravde.
Ali povijest monarhije dokazuje, da je u
njoj malo takovih duhova. Obično se do-
gađa, da imali ljudi, mjesjo velikodušnih
otšteta i iskrenih nadoknada prema onome,
kome su učinili nepravde, znadu još gore
zamrziti one, kojima moraju biti zahvalni.
U tom me tradictje u postupanju s našim
narodom ne varaju. Bilo bi jedno čudo,
kad bi se moglo drugačije dogoditi, a ču-
desa su u XX. vijeku vrlo rijetka! Ne-
mojmo se uzdati, već moramo nastaviti
daljnju borbu proti sistemu, koji će doći
umjesto ovoga, da novim teorijama i hipno-

mludnja želja“.

Piše V. J. Z.

Bilo je jednog proljetnog: dana. Nebo
vedro zaodjenuto modrinom, a gdje-gdje, vi-
dio si koji oblačić nalik na vunu.

Sunce — taj kralj nebeskog svoda —
spuštalo se k zapadu opraštajući se svojim
zadnjim zrakama. Vrhovi brda bijahu ru-
meni, a boja mora mijenjala se sve ta-

Težaci se vraćahu iz polja goneći na svoje
životinje drva i šušanj.

Stari Frane Tebić krpio je mreže na-
dajući se dobrom lovu. Olovnice je pričvr-
ščivao, a pluta nevaljala bacao i pro mijenji
vao. Kad sve to zgotovi, pribere još jednom

 

Posvečeno M. Z

| mreže i glasno zovne svoga sinčića Matu :

—/ Mate, donesi mast“ prihvati starac,
Mali pritrči, i za pol sata mreže bi-

 

»CRVENA IHIRVATSKA“

tizovanjem učini ono, što ovaj mije mogao
učiniti svojom brutalnošću.

Pogledi po svijetu.

Grčki je vojnički savez opet pokazao
svoju moć. On je zahtijevao otstup ministra
nutarnjih poslova, koji se navodno izjavio
uvredljiv o ligi, pa je zatražio od komore,
da pristane na niz zakonskih osnova još
prije praznika. Ovim se je zahtijevima pri-
lagodila i vlada i vođe dviju najvećih stra-
naka. Theodokis i Rhallys. Demisiju je mi-
nistra predsjednika kralj ovome preporučio
kao prešnu, pošto je ministar predsjednik
krzmao, da se ovomu zahtjevu vojničkoga
saveza udovolji. U grčkim se političkim
krugovima govori, da je kriza riješena, po-
što je ministar unutarnjih poslova Trianta-
phyllakos demisionirao. U ovim će prilikama
Grčka komora svoje poslove nastaviti.

 

x

Neki dan prispjelo je u Trst zatim na
Rijeku izaslanstvo kineske mornarice na
svom znanstvenom putu u Pulu. Kad je po-
sobni vlak prispio na kolodvor intonirala je
vojnička glazba kinesku himnu.

*

U međunanodnom željezničkom tarifal-
nom uredu u Boogradu otkriveno je veliko
pronevjerenje u visini od 30.000 dinara.
Isto je počinio predstojnik ureda Dini. Isti
je već priznao zločin počinjen tijekom za-
dnje dvije godine. No pošto se kroz devet-
najest godina nije obavljao nikakov pregled
ureda, to je za bojati se, da je pronevjere-
nje mnogo veće. Austro-Ugarski konzul nije
mogao odrediti. uapšenje pronevjeritelja, po-
što je isti švičarski državni građanin. Ra-
vnateljstvo srpskih željeznica zamolilo je ra-
vnateljstvo ugarskih željeznica, da podigne
optužbu proti Diniu, pošto taj ured stoji
pod nadzorom toga ravnateljstva. Beograd-
sko poglavarstvo odlučilo je pronevjeritelja

staviti u zatvor.
x

— Pogleda još jednom kapu. i pokrije
glavu.

U to doleti u sobu mali Mate i vikne:

— ,Čaće, večera je na stolu!“

Frans zasuče svoj brčić i pročešlje
bradu, iziđe iz sobe i ravno pođe k stolu.
Za stolom se bijaše nanizao drugi niz uku-
ćana, mornara, a na glavi kao stoloravnatelj
postavi se stari Frane. Do njega njegov
»patrun“ barba Ive.

Jelo bijaše na stolu. — Domalo počeše
jesti i svakim časom zalijevaše svoje grlo
kapljicom domaćeg vina.

Večera je tekla mirno, baš po fratar.
sku. Brzo izješe, a poslije se zametne raz-
govor o ribanju.

Stari ,patrun“ po svojoj staroj navadi
hotio je uvijek u svemu da prednjači; pa
i ovom zgodom hotio se istaknuti. Poče pri-
povijedati koliko jo ribe ulovio lanjskog
»mraka“, koliko je posolio, koliko prodao i
završi ovako: :

— Mislim da na cijelom otoku nema
ribara, kao ja, koji zna vabiti i ribu po svi-
jeću naći.“ i

Još se neko vrijeme rasgovaraše, dok:

vati.

stari Frane ne upali svoju lulicu i otide još za ljubskanje, nije. :pojmila
spa

Broj 3.

mmm

Iz Krete je stigla vijest, da se nakon
7. ožujka očekuje sveopća buma. Tog da-
tuma provesti će se izbori u komoru.

Između Engleske i Irske sukobili gu se
parobrodi , Airahire“ i , Arkadia“, Potonji je
odmah potonuo. 15 ljudi utopiše se.

*

Predsjednik poljačkog kluba dr. Glom-
binski suopćio je u jednoj političkoj skup-
štini u Lavovu, da će već u aijećnju sa-
zvati konferenciju stranačkih pročelnika u
svrhu provedenja konačne reforme poslov-
nika austrijske zastupničke kuće.

Ruska državna duma proglasila je pre-
šnim i prihvatila u drugom čitanju zakon-
sku osnovu o kreditima za reorganizaciju i
dizlokaciju vojske, te je po tom odbila pre-
dlog, da se upusti u raspravu o interpela-
ciji glede umorstva šefa političke policije
pukovnika Karpova. Car Nikola je sankcio-
nirao zaključak ministarskog vijeća, da se
finske željeznice podvrgnu ruskom promet-
nom ministarstvu, a neke finske željezničke
pruge pretvore u vojne pruge.

x

Talijanski senat prihvatio "je zakonsku
osnovu o plovidbenim ugovorima i zakon-
sku osnovu o mjerama u prilog pučanstva
nastradalog od potresa, te se je po tom na
neodređeno vrijeme odgodio,

#

U Visokom Mytu u Českoj umro je
znameniti česki učenjak i pisac dr. Herme-
negild Jireček u visokoj dobi od 83 godine.
Jireček bio je članom akademije u Pragu i
Zagrebu.

U jednom selu blizu Kragujevca u Sr-
biji odigrala se je neki dan užasna obitelj-
ska tragedija. Seljak Radojević posvadio se
je sa svojom obitelji radi svoje druge žene,
te je hitcima iz revolvera usmrtio svog sina,

mm=mEm=E=m=m=m=m===m==mEE=E==m=ipuoimmmmmmmmmmm

Kad bijaše kraj vrata nazove ,laku
noć“ i bržim korakom proslijedi k sobi.

Domalo, sto osta prazan, — svi se ra-
ziđoše. =

TI.

Franina kuća bijaše stara, ali uredna i
čista. Svemu tome bijaše u prvom redu za-
hvaliti mladoj Slavici, kćeri staroga Frane.

Slavica bijaše stoprv navršila sedamnae-
stu, al po stasu i razvijenosti izgledala je
kao da je dvadeset i petu preživljela. Bila
je rumena, a njezin ton lica izgledao je an-
đeoski. Kose je imala kao ugljen crne, a
plela se po ,starinsku“, Bijaše Slavica gra-
orastih očiju, anđeoskog pogleda, finog no-
sića — prava ljepota.

= Prije ije bila vjetrenjasta, vesela, ali od
nekog vremena ta veselost počela se pre-
tvarati u neveselost i očaj... Slavica se

Sin nekoga posjednika iz Slavišine oko-
lice zaljubio se u Slavicu, toli smrtno, đa