Strana 2.

 

U svim strukama se ide postepeno na
pred, a sama je iznimka za općinske činov-
nike i u slučaju nereda zove ih se odgo-
vornim. Takovi činovnici isključivo bi od-
govarali svrsi i svome zvanju. Ovako ure-
đeni činovnici imali bi potpađati disciplinar-
noj istrazi vođenoj po zemaljskome ođboru,
a nipošto po općinskoj upravi.

Ovo istaknusmo glede unutarnje, ili
bolje da rečemo, uredovne organizacije či-
novnika.

Sva općinska upraviteljstva traže da či-
novnici odnosni, budu na izgled narodu,
bilo sa svojeg poštenja, bilo sa radinosti, u
jednu riječ, bilo sa materijalnog i moralnog
gledišta. To je uprav pohvalno od odnosnih
upraviteljstva. Za imati takovih činovnika
mora se iste i nagraditi i obezbjediti njihov
položaj i starost im osjegurati.

U današnje vrijeme svak je uređen.
Činovnici i državni i pokrajinski, obrtnici i
radnici pak i nosači iliti bremenari. Eto dr-
žavni činovnici dobiše sniženje službe, za
pokrajinske svako malo godina se zakoni u
njiho u korist preinačuju, za učitelje svak
se zauzimlje, za obrtnike, za radnike i t. d.
eno kotarskih blagajnika, a za općinske či-
novnike tko se zauzimlje? Nitko! a kad
tamo od ovih zavisi napredak i boljak cijele
zemlje.

U saboru svi staleži su zastupani, po
tom odobrava svak na obranu i korist svoje
kaste svoju riječ diže, a tko je izostavljen ?
Općinski činovnici. Imali smo u saboru jed-
noga općinskoga tajnika, koji u istinu se
zauzimao, a kadno je zakon o mirovini op-
ćinskih činovnika stekao svoju pravovaljanost,
otide u mirovinu, U koliko nam je poznato,
dobar dio općinskih činovnika nije uređen,
najme ne uživa pravo na mirovinu, a zašto ?
Jer tako hoće dotični načelnici, prisjednici,
vijećnici, ili odnosna njihova rodbina, nji-
hove gospođe, pak i napokon njihova slu-
žinčad, s toga još ovi nesretni vise o njiho-
voj milosti. Ovo se zbiva u Dalmaciji, zemlji
iznimaka, a u XX. vijeku.

Donekle moramo i priznati, da krivnja
nije u našim poslanicima, već majviše op-
ćinski činovnici imadu kriviti apatiju, koja

CRVENA HYVATSKA“

vlada na Zemaljskomu Odboru. Da, na Ze-
maljskomu Odboru, jer ona gospoda malo
haju za općinske činovnike, koji ipak pri
ajihovomu izboru znali su ih pri biranju
potpomagati.

Ljudi na zemaljskom odboru da utaže
općinske činovnike skrojili su zakon o mi-
rovini (28. veljače 1899. p. z. l. br. 8) samo
da bude crno na bijelu, jer u svemu je sa-
kat. Opaziti će nam se na ovo, da mi či-
novnici skrojimo drugi, i udesimo tako da
nam bude koristniji. Istina, ali kad bi se to
uradilo eto onih sa Zemaljskoga Odbora, da
pripovjedaju, da se tim vrijeđa općinska au-
tonomija. O autonomiji naših općina može
se reći, da je na papiru, za općinske či-
novnike, ona samo vrijedi za Zemaljski
Odbor sa c. k. političkom vlasti, osobito na
štetu naroda kada se radi.

Sa današnjim zakonom o mirovini za
općinske činovnike dotičnik poslije 40 go-
dina mukotrpnog svojeg rada može cijelom
plaćom koju je kod zadnje općine pobirao,
umiroviti se. A zašto? Mi imademo umiro-
vljenih činovnika su 3000 K i su 1000 K
a jedan i drugi su služili kao općinski taj-
nici, Velika i ogromna je to razlika u svoti,
a u radnji? Nikakva. U istinu općinski taj-
nici pri ovećim općinama imati će recimo
nešto više posla, kažemo, recimo, jer ima
uza se još činovnika, ali oni pri omanjim
općinama imadu svu odgovornost na sebi,
što prispodobljeno jedno s drugim, proizlazi
da prva kategorija živi u svemu i po svemu
mnogo bolje.

Za čas ostavimo i rad i odgovornost, gle-
dajmo na obiteljsku korist. Tajnik u gradu
može sa neznatnim troškom odgojiti djecu
svoju, a onaj na selu i varošu? ni psa vla-
stita, već dosti mu je, i da Bogu zahvali,
ako može da prehrani sebe i obitelj. Koje
priznanje tajnicima u manjim općinama,
ili da bolje rečemo, u seoskim i nekim va-
roškim ?% Nikakovo. Jer teku li stvari u redu
svak načelnika hvali, a ide li što naopako,
eto Crucifigo tajnika. Tajnik u manjim
mjestima mora da bude sve. Počam
od načelnika, pak ćak do remete, inače od-
mah na mjestu se govori: tko mam je za

Broj 5.

 

tajnika došao? neznalica, propalica itd. Taj-
nik, pak je, u slučaju bolesti upropašćen.
U manjim općinama neima liječnika, pak
mora iz druge obližnje općine da ga digne,
te za sami jedan posjet mora da potroši i
više nego mu iznosi mjesečna plaća, ako
pak u općini ima liječnika, isto mora da mu
posjet plati, kao koji mu drago drugi gra-
đanin.

Sve što istaknusmo može se su malo
dobre volje sprovesti, samo kada bi gospoda
na Zemaljskom Odboru imala malo volje.
Ta tko bi mogao bolje od g. Radića? Nje-
ma imadu biti dobro poznate okolnosti opć.
tajnika, jer on je te službu vršio za mnogo
godina.

Kada, kako rekosmo, bi se u krijepost
stavila svaka po nami istaknuta i kada bi
se općine porazdijelile u razrede, kako ćemo
niže dokazati, eto svak zadovoljan i osje-
garan. Općine bi bile sjegurne u činov niku
a činovnik u općini.

Po našem mnijenju imale bi se iste na
slijedeći način porazdijeliti :

I. razred: Općine su preko 10 tisuća
stanovnika ;

II. razred: Općine od 5 do 10 tisuća
stanovnika ;

III. razred: Općine od 2 do 5
stanovnika ;

IV. razred: Općine ostale.

Plaće:

I. razreda: Blagajniku i tajniku po K
3600, pisaru K 1800, asistentu kancelarije
K 1200;

II. Blagajniku i tajniku po K 3000, pi-
saru K 1400, asistentu kanc. K 1000;

III. razredu : Tajniku-blagajniku K 2000,
pisaru K 1200, asistentu K 900 ;

IV. razredu; tajniku-blagajniku K 1600,
pisara K 1000), asistentu K 800.

Slobodno općinam imenovati dotične
činovnike i utanačiti broj prama realnoj po-
trebi, a ne kao neke što imadu i drže za
luksus činovnika na pretek.

Sa riječju ,asistent“ htjeli smo nazna-
čiti one dnevničare, koji vrše praksu da se
svojedobno, podvrgnu ispitima usposobljenja,
kao što smo jur istakli.

tisuća

=== ====mmmmm——mmmm-mnJl..mmmmm—mumuČNmmsmmsm

Juha 1 lubav

— Učinila si sramotu sebi i nami —
govorila majka sva blijeda od jeda.

— Sebi i nami — ponavljaše kako jeka
otac, koji se nije obazirao na važnije raz-
loge a uvijek u ozbiljnim časovima pripo-
znavaše auktoritet svoje žene. Uopće nije
nikad izmijenio posljednja slova svoje žene
— uvijek bi samo ponovio nekoliko poslje-
dnjih slova svoje žene a radi jačeg izražaja
mahaše apatički rukom, u kojoj držaše lulu.

— Reci mi, okle ti nešto sličnog palo
na pamet? To je škandal!

— Škandal! ponavljaš otac.

— Juha presoljena, riba prekuhana, pe-

čenka prigorjena s slatko .... sramota i
govorit!

— Sramota i govorit! — žensko
jeka.

— Kako si mogla to ponuditi onome
%Novjeku, da jede?

— Onome čovjeku i meni! sacvili otac
& pri tome zamahne tako tragično lulom,
da mu je ispala iz ruke & glas mu je dreš
_ dao grozom i gnjevom.

A bijaše zašto se gnjevati. Ta djevoj-
čurina, ta, koja stoji pred njima crvenim
obrazima, lukavim izrazom oči i zagonetnim
smijehom na ružičastim usnama — ona je
vlastoručno zgotovila kritični objed gosparu
Panti Bukalu, kandidatu notarstva, koji je
pred dva mjeseca došao u ovaj gradić i živo
se zanimao za gospođicu Anu — On, par-
tija veoma dobra!

Pri prvom pozivu na objed nešto slič-
noga! Sramota! Da ona ne umije kuhati!
Ha — to bi bilo čudno, ali je ona to uči-
nila umišljeno, iz prkosa. 'A zašto? Ili ga
je htjela prestrašiti? Ili ga ne ljubi? Ta-
kovi lijepi čovjek ! A k tomu treba još zmati,
da joj je on spasio život pred nekoliko dana.
Gospođica Ana bila s roditeljima u Varšavi,
gdje je stanovala bogata tetka a jedno po-
dne vozila se električnim tramvajem a Me.

 

opomenu — i već, već bila bila bi smečena
ovim velikim vozem, bila bi se oprostila s
ovim krasnim svijetom, da nije prisustvo
duha i snaga Pantina .... Opazivši pogi-
belj, skoči poput blijesa mladić s voza, uhvati
djevojče svojim silnim, sokolskim šakami i
prije nego se dovezao tramvaj, bijahu na
hodniku. Nekoliko časaka držaše je u naru-
čju. Opazi, da je to veoma ugodno, ali to
ćućenstvo skrivaše za sebe, a gospođicu
prekvapenu, tresuću se i skoro plačuću od-
vede k tetci do Mokotova. Tamo se pred-
stavio teti — roditeljima bijaše poznat još
od prije. Ova vijest prouzroči mnogo buke.
Ljublježivi gospodin primi vruću zahvalu
i izražaj udivljenja, a roditelji pozvaše ga
u subotu na objed, koji će spraviti kćerka

od njega pred smrti sahranjena, i to vlasti-
tim rakama, Kako mu je zato odvratila !

— Ti si to namišljeno učinila, prikarala
je majka. — Ali pripoviđi mi iskreno, no, zašto?

disaj zatrese grudima. Prepadena
majka a pokazala ocu, da je ta su-
višan. no govoreći, ode, običan po-