God. XX. U DUBROVNIKU, 22. januara 1910. Broj 7. (CRVEN A HRVATSKA Oljena je listu unaprijeda: sa Dubrovnik i sa Austro-Ugarsku na godinu 10 K.Zaino zatvo 10 K i poštarski troškovi. K » ns Vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se predbrojen za aošasto polugodište. —====m=u= IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE — POJEDINI BROJ 10 PARA 1rdavatelj i odgovorni urednik Anton Šapro. Brzojavne vijesti. Odlazak hrv. delegata. ZAGREB, 22. — Hrvatski dele- gati polaze danas u Peštu. U ne- djelju će držat konferenciju, na ko- joj će odlučiti, kakovo stanovište treba da uzmu proti Khuenovom mi- nistarstv". Rauch još ostaje banom. PEŠTA, 22. — Ovdje je ban konferirao sa Khuenom. Rauch je ponudio svoju demisiju, ali mu je Khuen nije primio, dok se ne riješi hrvatsko pitanje koje dolazi poslije riješenja ugarskog. Rauch ostaje u Pešti do ponedjenika. Stranke protiv Khuena. PEŠTA, 22. — Proti Khuenu su se složile sve stranke osim ustavne. Sjednica sabora otpočet će u po- nedjeljak. Razno. ZAGREB, 22. — Ovamo je do- šao dopisnik lista ,Daily Express“ da se informira o hrvatskim prili- kama PRAG, 21. — Sabor će biti sa- zvan na 1. veljače. Opet Khuen. Khuenu je uspjelo da sastavi novo ministarstvo, a sve vijesti iz Ugar- ske upućuju na to, da je to prvi korak za uspostavu stare liberalne stranke. Hoće li Khuen u tomu uspjeti ? — Teško je u to vjerovati. Povjest uopće kaže, da je nemoguće uskri- siti stranke, kojim se je podloga pre- živjela. Nagodba g. 1867. onda je zadovoljavala potrebe madžarskog naroda, sada više ne, Tako barem izgleda po dogođajima zadnjih go- dina,.a da je tako pokazuje i to, što Khuen namjerava zaći u izbornu borbu nećim popularnijim 'od na- godbe g. 1867., a to je izbornom reformom na temelju općeg prava glasa. Takova reforma privukla bi možda k njemu: široke mase naroda, ali reforma, koju im on nudi, sku- čenija je od one, koju je na svoj Soli Štamparija DeGiulli i dr. 3 Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave. priopćena zabev izborni barjak zapisao Justh. Ovaj hoće ne samo opće, već i jednako i tajno pravo glasa, isključuje po tom pluralni sistem. Možda bi na to i Khuen pristao, ali tada bi se svadio s Andrassyjem i sa starim liberalima. Izlaza je dakle teško naći, a potom i šanse za Khuenov uspjeh veoma su neznatne. Barem za sad, a što budućnost krije, to oči još ne vide. Kad bismo dakle i mogli zabo- raviti, što je Khuen bio za Hrvat- sku, ne vrijedi se istrčavati pred rudo i polagati nade u njegovo mi- nistarstvo, već i s toga što je uspjeh sumnjiv. Ne vrijedi pak to osobito stoga, što uspostava prijašnjeg re- žima u Ugarskoj ne bi doveo u Hr- vatskoj do onih radikalnih promjena, kojih potrebu osjeća naš narodni ži- vot. Khuen istina pczaa dobro pri- like u Hrvatskoj, a ima njegovih izjava, po kojim bi se reklo, da i sam uviđa da je nemoguća više u Hrvatskoj onakova vlada, kakvu mi razumijemo pod imenom .Khuenov- ština. Ne smijemo dakle od Khuena očekivati ono, što smo od Wekerlea doživjeli, ali to je jako malo, i on se jako vara, ako misli da se može staviti u Hrvatskoj ,reda“ bez radi- kalne promjene čitavog sistema. Mi po tom za sad barem ne vi- dimo u Khuenovu ministarstvu ništa drugo, već jedan nov pokušaj Beča, da uspava Ugarsku, a s njome i Hr- vatsku, i treba zapriječiti da taj po- kušaj barem za Hrvatsku ne uspije, jer bi to imalo za nas kobne poslje dice, Bolje bi pak bilo kad ne bi uspio ni u Ugarskoj. Istina liberalna vlada u Ugarskoj ne bi za Hrvatsku bila gora od vlade koalicije, banovina bi možda što i dobila, ali ona bi zna- čila ponovno učvršćenje dualizma, ; a što je ovaj od našega naroda uči- nio, to svak vidi. ke plaća se 40 para po retku, a sa oglase 80 para. Oglasi, koji se više puta štampaju po po godbi us razmjeran popust .Nefrankirr na pisma ne primaju se. U jednoj od prvih sjednica prošlog za- sjedanja (— zovemo ga tako, da se bolje razumijemo, premda je po zasjedanje jedno te isto, budući, da je sabor bio samo odgo- đen —). Prodan je upitao predsjednika, da li će u svrhu da rasprave teku redovito do- govarati se sa pročelnicima klubova o sastav- ljanju dnevnog reda. Predsjednik je zahtjev odbio pozivljujuć se na zemaljski red po komu je isključivo njegovo pravo ustanovljivati dnevni red. Tu se nama kaže, da predsjed- nik utanačuje ,koji će predmeti i kojim re- dom“ doći na raspravu. To je dalo povoda, Prodanovu prijedlogu, uspostavilo se naime, da u talijanskom tekstu govora je samo o redu raspravljanja, te po tom da predsjed- nik nema prava isključiti koji predmet, kako bi izgledalo po hrvatskom prijevodu, nego samo u slučaju, kad prelazi kompetenciju sabora,što mu je izričito zemaljskim redom naloženo. Prodanov prijedlog bio je dakle uperen proti predsjednikova tumačenja dotičnog pa- ragrafa i on je bio sasvim opravdan. Samo je formalno prijedlog bio pogrješan, jer je jako prijeporno, može li Zemaljski Odbor ispravljati i prijevode zakona, koje on nije uopće učinio, a kamo li kakove u poćetku zbilja prijevoda, ali koje sabor mora smatrati zakonom, jer je taj prijevod za njega mje- rodavan. Uspjeh glasovanja već je poznat. U sjednici od četvrtka imao je ovaj in- cedenat mali epilog. Radilo se o jednoj za- konskoj osnovi, koju je zbog pogrješke u tekstu Zemaljski Odbor na novo donio na pretresanje u saboru. To je dalo povoda zast. Miliću da se osvrne na raspravu od Prodanova prijedloga — incidentalno kazao je, a-iz toga se razvila nova rasprava. U njoj ja uzeo riječ iza zast. Milića zast.: 'To- maseo pa na posljetka i zast. Čingrija.. Mnogo dakle riječi, a moglo ih se iz- bjeći, jer da je zast. Prodan preudešio svoj prijedlog, svi bi bili za nj glasovali. Incide- nat ipak pokazuje. ambijenat, .u .kom se u. saboru radi, to ima svoju znamenitost, "ako ništa drugo a ono jer ilustrira odnošaje i -' između stranaka i u strankama i stranaka