God. XX.

U DUBROVNIKU, 22. januara 1910.

Broj 7.

 

(CRVEN

A HRVATSKA

 

Oljena je listu unaprijeda: sa Dubrovnik i sa Austro-Ugarsku na godinu 10 K.Zaino
zatvo 10 K i poštarski troškovi. K » ns Vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se
predbrojen za aošasto polugodište. —====m=u=

 

 

 

 

 

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE —

 

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA

 

 

1rdavatelj i odgovorni urednik Anton Šapro.

 

 

 

 

Brzojavne vijesti.
Odlazak hrv. delegata.

ZAGREB, 22. — Hrvatski dele-
gati polaze danas u Peštu. U ne-
djelju će držat konferenciju, na ko-
joj će odlučiti, kakovo stanovište
treba da uzmu proti Khuenovom mi-
nistarstv".

Rauch još ostaje banom.

PEŠTA, 22. — Ovdje je ban
konferirao sa Khuenom. Rauch je
ponudio svoju demisiju, ali mu je
Khuen nije primio, dok se ne riješi
hrvatsko pitanje koje dolazi poslije
riješenja ugarskog. Rauch ostaje u
Pešti do ponedjenika.

Stranke protiv Khuena.

PEŠTA, 22. — Proti Khuenu su
se složile sve stranke osim ustavne.
Sjednica sabora otpočet će u po-
nedjeljak.

Razno.

ZAGREB, 22. — Ovamo je do-
šao dopisnik lista ,Daily Express“
da se informira o hrvatskim prili-
kama

PRAG, 21. — Sabor će biti sa-
zvan na 1. veljače.

Opet Khuen.

Khuenu je uspjelo da sastavi novo
ministarstvo, a sve vijesti iz Ugar-
ske upućuju na to, da je to prvi
korak za uspostavu stare liberalne
stranke.

Hoće li Khuen u tomu uspjeti ?
— Teško je u to vjerovati. Povjest
uopće kaže, da je nemoguće uskri-
siti stranke, kojim se je podloga pre-
živjela. Nagodba g. 1867. onda je
zadovoljavala potrebe madžarskog
naroda, sada više ne, Tako barem
izgleda po dogođajima zadnjih go-
dina,.a da je tako pokazuje i to,
što Khuen namjerava zaći u izbornu
borbu nećim popularnijim 'od na-
godbe g. 1867., a to je izbornom
reformom na temelju općeg prava
glasa. Takova reforma privukla bi
možda k njemu: široke mase naroda,
ali reforma, koju im on nudi, sku-
čenija je od one, koju je na svoj

 

Soli

Štamparija DeGiulli i dr. 3

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave. priopćena zabev

 

 

 

izborni barjak zapisao Justh. Ovaj
hoće ne samo opće, već i jednako i
tajno pravo glasa, isključuje po tom
pluralni sistem. Možda bi na to i
Khuen pristao, ali tada bi se svadio
s Andrassyjem i sa starim liberalima.
Izlaza je dakle teško naći, a potom
i šanse za Khuenov uspjeh veoma
su neznatne. Barem za sad, a što
budućnost krije, to oči još ne vide.

Kad bismo dakle i mogli zabo-
raviti, što je Khuen bio za Hrvat-
sku, ne vrijedi se istrčavati pred
rudo i polagati nade u njegovo mi-
nistarstvo, već i s toga što je uspjeh
sumnjiv. Ne vrijedi pak to osobito
stoga, što uspostava prijašnjeg re-
žima u Ugarskoj ne bi doveo u Hr-
vatskoj do onih radikalnih promjena,
kojih potrebu osjeća naš narodni ži-
vot. Khuen istina pczaa dobro pri-
like u Hrvatskoj, a ima njegovih
izjava, po kojim bi se reklo, da i
sam uviđa da je nemoguća više u
Hrvatskoj onakova vlada, kakvu mi
razumijemo pod imenom .Khuenov-
ština. Ne smijemo dakle od Khuena
očekivati ono, što smo od Wekerlea
doživjeli, ali to je jako malo, i on
se jako vara, ako misli da se može
staviti u Hrvatskoj ,reda“ bez radi-
kalne promjene čitavog sistema.

Mi po tom za sad barem ne vi-
dimo u Khuenovu ministarstvu ništa
drugo, već jedan nov pokušaj Beča,
da uspava Ugarsku, a s njome i Hr-
vatsku, i treba zapriječiti da taj po-
kušaj barem za Hrvatsku ne uspije,
jer bi to imalo za nas kobne poslje
dice, Bolje bi pak bilo kad ne bi uspio
ni u Ugarskoj. Istina liberalna vlada
u Ugarskoj ne bi za Hrvatsku bila
gora od vlade koalicije, banovina bi
možda što i dobila, ali ona bi zna-

čila ponovno učvršćenje dualizma, ;

a što je ovaj od našega naroda uči-
nio, to svak vidi. ke

 

plaća se 40 para po retku, a sa oglase 80 para. Oglasi, koji se više puta štampaju po po
godbi us razmjeran popust .Nefrankirr na pisma ne primaju se.

 

 

 

 

U jednoj od prvih sjednica prošlog za-
sjedanja (— zovemo ga tako, da se bolje
razumijemo, premda je po zasjedanje jedno
te isto, budući, da je sabor bio samo odgo-
đen —). Prodan je upitao predsjednika, da
li će u svrhu da rasprave teku redovito do-
govarati se sa pročelnicima klubova o sastav-
ljanju dnevnog reda. Predsjednik je zahtjev
odbio pozivljujuć se na zemaljski red po komu
je isključivo njegovo pravo ustanovljivati
dnevni red. Tu se nama kaže, da predsjed-
nik utanačuje ,koji će predmeti i kojim re-
dom“ doći na raspravu. To je dalo povoda,
Prodanovu prijedlogu, uspostavilo se naime,
da u talijanskom tekstu govora je samo o
redu raspravljanja, te po tom da predsjed-
nik nema prava isključiti koji predmet, kako
bi izgledalo po hrvatskom prijevodu, nego
samo u slučaju, kad prelazi kompetenciju
sabora,što mu je izričito zemaljskim redom
naloženo.

Prodanov prijedlog bio je dakle uperen
proti predsjednikova tumačenja dotičnog pa-
ragrafa i on je bio sasvim opravdan. Samo
je formalno prijedlog bio pogrješan, jer je
jako prijeporno, može li Zemaljski Odbor
ispravljati i prijevode zakona, koje on nije
uopće učinio, a kamo li kakove u poćetku
zbilja prijevoda, ali koje sabor mora smatrati
zakonom, jer je taj prijevod za njega mje-
rodavan.

Uspjeh glasovanja već je poznat.

U sjednici od četvrtka imao je ovaj in-
cedenat mali epilog. Radilo se o jednoj za-
konskoj osnovi, koju je zbog pogrješke u
tekstu Zemaljski Odbor na novo donio na
pretresanje u saboru. To je dalo povoda
zast. Miliću da se osvrne na raspravu od
Prodanova prijedloga — incidentalno kazao
je, a-iz toga se razvila nova rasprava. U
njoj ja uzeo riječ iza zast. Milića zast.: 'To-
maseo pa na posljetka i zast. Čingrija..

Mnogo dakle riječi, a moglo ih se iz-
bjeći, jer da je zast. Prodan preudešio svoj
prijedlog, svi bi bili za nj glasovali. Incide-
nat ipak pokazuje. ambijenat, .u .kom se u.
saboru radi, to ima svoju znamenitost, "ako
ništa drugo a ono jer ilustrira odnošaje i -'

između stranaka i u strankama i stranaka