io amu spomenuti i re-

Strana 2. i

CRVENA HRVATSKA“

Broj 8.

Uz —— 5 ——————m—mm=—m<=<m<m<—<m=—m—=m==ma————————m—mmC<mmpo———————ma—amz———————r>TrTsT"ToTTTT"

treju i o englesko-franceskom sporaznmu
glede oružane intervencije u Abesiniji.
K

U rudničkom kraju u sjevero-istočnoj
Engleskoj sve vrije među rudarskim radni-
cima. U Durbanu je održalo skupštinu 90
radnika u sjevernoj Engleskoj, da stupe u
štrajk, koji ima trajati sve dok se ne uvede
osamsatni rad.

x

Javljaju iz Beča, da je ojačanje talijan-
skih četa na austrijskoj granici pobudilo
u tamošnjim vojničkim krugovima silnu po-
zornost. Kušati će se diplomatskim putem
razbistriti, koji je tomu povod.

*

Pokret među klerikalno-konservativnim
časnicima u Španjolskoj još je ojačao. Čas-
nički kazino u Madridu je oblasno zatvoren.
Poduzete su mnogobrojna uapšenja časnika
koje onda zatvaraju u udaljene tvrđave.

Domaće vijesti.

Dr. Hinković u ,,Pester Lloydu“. Budim-
peštanski ,,Pester Lloyd“ donaša članak dr.
Hinkovića o  veleizdajničkoj parnici. Na
koncu članka izriče dr. Hinković nadu, da
će naše vrhovno sudište ukinuti povrede
kaznenoga zakona i riješiti čitavu stvar
onako pravedno, kako se to od vrhovnog
sudišta, koji se uvijek odlikuje pravednošću
i smije očekivati. Uhvajmo !

Spljetske demonstracije povodom Ferre-
rova smaknuća. Kako doznajemo, osuđeno
je u Spljetu ovih dana dvanaestorica soci-
jalista, koji su učestvovali kod spljetskih
demonstracija prigodom Ferrerova smaknuća.
Rasprava se vodila puna dva dana. Sud je
izrekao osudu, kojom se osmorica optuženih
riješavaju svake krivnje, dok su četvorica
osuđena. Osuđeni su uložili utok proti
osudi.

Khuenovo ministarstvo. U Budimpeštan-
skim političkim krugovima se javlja, da će
u slučaju, ako zastupnici zapriječe predsta-
vljanje novoga ministarstva, Khuen odgo-
diti sabor sa kraljevskim reskriptom.

Massarykova spomenica. Prigodom šes-
deset-godišnjice rođenja prof.  Massaryka,
koja se mavršuje u mjesecu ožujku, izići
će u Pragu ,, Pamatnik Masarykov“. U njemu
će biti u glavnim crtama istaknut utjecaj
českoga naučenjaka na život česki i uopće
slavenski s obzirom na pitanja kulturna, po-
litička, narodnosna, socijalna, literarna, filo-
zofička itd. Ovaj će ,pamatnik“ urediti prof.
Fr. Drtina, prof. dr. Fr. Krejči, dr. Jan
Herben, a sadržavati će članke i odviše is-
taknutih ljudi iz jugoslavenskih zemalja o
Masaryku.

Khuen o svom programu. Jednom se su-
radnika ,,Badapesti Hirlapa“ Khuen opšir-
nije izjavio o svom programu. Između osta-
loga, je rekao, da se s grofom Jalijem An-
drassyem još nije sporazumio, hoće li ga
ovaj podupirati, ili no će, Diferencije između
njih -postoje poglavito na polja zbornog

a, No u bitnosti da između njih nema
razlike, pa se Khuen nada aporazumu. On
će pregovarati sa svim strankama. Khuen
ne će boja, pssmda znade, da će do boja
doći. ,Ja sam — rekao je Khuen — ne-

 

ramu ne može navesti deta-

O samom.
| ea biti u njemu sadr-

 

formu uprave ,Ja ću prigodom nastupa
nove vlade u porlamentu, dati takove izjave,
koje će sa stajališta narodnih prava biti
mnogo preciznije, nego se je do sada držalo
i mogućim. Što se tiče sjednica zaj. sabora,
mislim, da se valja uklanjati dugoj neplod-
noj debati, pa u današnjem položaju nitko
i ne želi takove debate. Situacija se mora,
koliko je moguće razjasniti u brzom tempu“.
Ovako Khuen samosvijesno govori, ali se
ipak iz njegovih izjava vidi malo konkretnoga.

Sramotni napadaji. U ovo posljednjih
dana, kao da su učestali sa stanovitih strana
napadaji na ravnatelja zagrebačke opere
prof. Albinija.

Najbolji dokaz poštovanja i simpatije,
koju uživa ovaj veliki hrvatski komponista
u zagrebačkoj publici, pokazan je prigodom
posljednje opere ,Trovatora“ gdje je gospo-
dinu Albiniju bio predan krasan vijenac
s trobojnom vrpcom. Na vijencu bila je pričvr
ščena adresa slijedećeg sadržaja ,,Ogorčeni
radi neopravdana napadaja na Vas, smatra-
mo mi, Vaši štovatelji, i abonenti i redo-
viti posjetioci kazališta, našom dužnošću izra-
ziti vam svoje priznanje, te Vas lijepo zamo-
liti,dai nadalje ustrajete u Vašem promišljenom
radu na kulturnom polju naše otadžbine. Ad-
resa nosi potpise ponajodlučnijeh gospođai go-
spode iz Zagreba, a na čelu im naš dični
maestro I. pl. Zajc.

O industriji cementa. Beči financijalni i
trgovački list ,,Kapitalist“ donosi u zadnjem
broju izjavu odličnog industrijalca cementa
u pogledu krize, koja će jamačno zanima-
i naše čitatelje. Donosimo je s toga ovdje,
u prevodu:

»Opće je poznato, koje su zaprijeke da
se sklopi kartel tvornica cementa. Zadnjih
godina bjehu osnovane mnoge nove tvor-
nice, obzirom na sjajne uspjehe, što su razne
tvornice u zadnje doba iskazale. Nova po-
duzeća teže za tim, da što prije steku neki
glas. da onda uzmognu, s izgledom na us-
pjeh. zahtijevati kod pregovora za kartel,
što veću količinu. Pošto se niko ne vara o
tim namjerama, pregovori se za sporazum
tako teško razvijaju. Stare tvornice drže, da
su tim manje dužne popuštati novim podu-
zećima, jer stanje samog posla slabo zado-
voljava. a osim toga i cementna industrija
Njemačke ima razloga da se na svoje sta-
nje tuži. Ali i ako se te činjenice ne smiju
pustiti s vida, očito je također, da nastavak
borbe nije u interesu ni malih ni velikih
poduzeća. Nije u interesu malih, jer bi se
dugom borbom istrošile, nije u interesu ve-
likih, jer im pravedan sporazum s malim
može biti samo od koristi. Poza mepomir-
ljivosti. koju obe strane pokazuju, ne smije
se uzeti ozbiljno. Borba u industriji cementa
mogla bi još koje vrijeme potrajati, ali isto
tako je sigurno, da će se napokon doći do
sporazuma koji će svakoga zadovoljiti. Riječ
jednog ekonomiste: ,kroz anarhiju k harmo-
niji“ održala se je uvijek, kadgod se je
radilo u zadnjim godinama, da se provede
organizacija kakvog kartela. Neko se vrijeme
okušava borba, da se napokon pomireni
zagrle. Uvjeren sam, ds će se i u industriji
cementa ovaj put do toga doći.

Tko će biti Naglev nasljednik. O tom
piše ,Naša Sloga“ slijedeće : Mnogo se piše
o tom, ko da bude nasljednikom Naglovim
u Trstu. Jedni imenuju Talijana prošta Pe-
tronia, bilo kao biskupa, bilo kao dugotraj-
nog upravitelja. Drugi hoće, da će biti

imenovan posvećeni biskup u Zadru Tali-
jan Borzati, kojemu su sada i nekakvo nje-
mačko ime našli. Treći bi najrađe Talijana -
Faiduttia, prošta u Gorici. Četvrti Nijemca
Elberta, prošta u Raudolfovom. Još drugi'
druge. Na Hrvata ili Slovenca se niti ne
misli, premda su velika većina vjernika
Tršć.- Koparske biskupije Hrvati i Slovenci.
Beč i Rim, zajedno sa Naglom, reć bi da
su već Naglu nasljednika našli. Ista ,,Infor-
mation“ piše: Njegovim Naglovim nasljed-
nikom, da je izabran sadanji rektor rečenog
zavoda , Anima“ u Rimu, Mons. Lohninger
Dakle onaj, koji je slijedio Naglu u Rimu
kao rektor rečenoga zavoda nek mu slijedi
u Trstu kao biskup. Ne mari da ne zna
hrvatski ni slovenski, da ne pozna naroda
ni biskupije. Dosta je da je Nijemac, i da
je već činom pokazao da kao takav mrzi
Slavene. O njem se je javno pisalo baš pred
kakvu godinu dana, da je kao rektor zavoda
»Anima“ u Rimu izdao štatut, po kojemu
su Slaveni isključeni iz_toga zavoda, te ima
zavod služiti jedino za Nijemce. Kod nas
će prema tomu izdati štatut svoje vrsti, po
kojem će iz svoje biskupije isključiti Hrvate '
i Slovence. I to sve tobož na čast Božju!

+ Đorđe Protić. U manastira Orahovici
umro je dugogodišnji upravnik kazališnih
putničkih družina. Njegovo je društvo u
svoje vrijeme bilo na vrlo lijepom glasu
sa svoje umjetničke vrijednosti, jer je on
kao malo tko umio da okupi oko sebe vr-
sne sile. Neka mu je laka zemlja i vječna
spomen!

Izbori u Puli. Završeni su općinski iz-
bori u Puli, koji su dali ovaj rezultat: 25
Talijana, 7 Hrvata, 10 predstavnika pomor-
skih činovnika, 3 predstavnika državnih
činovnika i 1 socijalisti.

Odlikovanje. Javljaju nam iz Beča: Nje-
govo Veličanstvo naš kralj udovoljio je molbi
generalnog konsula austro-ugarskog u Bue-
nos-Airesu Nikole Mihanovića, da ostavi
svoju službu radi starosti, podijelivši mu u
isto doba pravo, da i nadalje nosi naslov
austro-ugarskoga generalnoga konsula.

Pišu nam iz Stona. — Nakon punih
20 godina svog teškog službovanja u ovoj
općinidobio je zasluženu mirovinu, i otputovao
je danas iz ovog mjesta u svoju novu po-
stojbinu Spljet, vrli i u svemu hvalevrijedni
liječnik g. Dr. Ante Ferri. Mnogobrojni pri-
jatelji i štovatelji odpratiše ga do obale,

se ganutljivo odijeliše.

Dr. Ferri bio je u ovoj općini od sva-
koga štovan i ljubljen, jer je kao liječnik,
vještačkom revnosti, pošteno i duševno oba-
vljao svoje teško službovanje, jer su ga kao
građanina resile sve građanske krjeposti ; i
jer je kao hrvat o osj i djelovao.
a a njegove i. i: eri
vijeće na sjednici od 16. o, mj., izrazilo mu
je jednoglasno priznanje, koje će dati obje-
daniti putem javne štampe; i zaključilo je