io amu spomenuti i re- Strana 2. i CRVENA HRVATSKA“ Broj 8. Uz —— 5 ——————m—mm=—m<=<m<m<—<m=—m—=m==ma————————m—mmC<mmpo———————ma—amz———————r>TrTsT"ToTTTT" treju i o englesko-franceskom sporaznmu glede oružane intervencije u Abesiniji. K U rudničkom kraju u sjevero-istočnoj Engleskoj sve vrije među rudarskim radni- cima. U Durbanu je održalo skupštinu 90 radnika u sjevernoj Engleskoj, da stupe u štrajk, koji ima trajati sve dok se ne uvede osamsatni rad. x Javljaju iz Beča, da je ojačanje talijan- skih četa na austrijskoj granici pobudilo u tamošnjim vojničkim krugovima silnu po- zornost. Kušati će se diplomatskim putem razbistriti, koji je tomu povod. * Pokret među klerikalno-konservativnim časnicima u Španjolskoj još je ojačao. Čas- nički kazino u Madridu je oblasno zatvoren. Poduzete su mnogobrojna uapšenja časnika koje onda zatvaraju u udaljene tvrđave. Domaće vijesti. Dr. Hinković u ,,Pester Lloydu“. Budim- peštanski ,,Pester Lloyd“ donaša članak dr. Hinkovića o veleizdajničkoj parnici. Na koncu članka izriče dr. Hinković nadu, da će naše vrhovno sudište ukinuti povrede kaznenoga zakona i riješiti čitavu stvar onako pravedno, kako se to od vrhovnog sudišta, koji se uvijek odlikuje pravednošću i smije očekivati. Uhvajmo ! Spljetske demonstracije povodom Ferre- rova smaknuća. Kako doznajemo, osuđeno je u Spljetu ovih dana dvanaestorica soci- jalista, koji su učestvovali kod spljetskih demonstracija prigodom Ferrerova smaknuća. Rasprava se vodila puna dva dana. Sud je izrekao osudu, kojom se osmorica optuženih riješavaju svake krivnje, dok su četvorica osuđena. Osuđeni su uložili utok proti osudi. Khuenovo ministarstvo. U Budimpeštan- skim političkim krugovima se javlja, da će u slučaju, ako zastupnici zapriječe predsta- vljanje novoga ministarstva, Khuen odgo- diti sabor sa kraljevskim reskriptom. Massarykova spomenica. Prigodom šes- deset-godišnjice rođenja prof. Massaryka, koja se mavršuje u mjesecu ožujku, izići će u Pragu ,, Pamatnik Masarykov“. U njemu će biti u glavnim crtama istaknut utjecaj českoga naučenjaka na život česki i uopće slavenski s obzirom na pitanja kulturna, po- litička, narodnosna, socijalna, literarna, filo- zofička itd. Ovaj će ,pamatnik“ urediti prof. Fr. Drtina, prof. dr. Fr. Krejči, dr. Jan Herben, a sadržavati će članke i odviše is- taknutih ljudi iz jugoslavenskih zemalja o Masaryku. Khuen o svom programu. Jednom se su- radnika ,,Badapesti Hirlapa“ Khuen opšir- nije izjavio o svom programu. Između osta- loga, je rekao, da se s grofom Jalijem An- drassyem još nije sporazumio, hoće li ga ovaj podupirati, ili no će, Diferencije između njih -postoje poglavito na polja zbornog a, No u bitnosti da između njih nema razlike, pa se Khuen nada aporazumu. On će pregovarati sa svim strankama. Khuen ne će boja, pssmda znade, da će do boja doći. ,Ja sam — rekao je Khuen — ne- ramu ne može navesti deta- O samom. | ea biti u njemu sadr- formu uprave ,Ja ću prigodom nastupa nove vlade u porlamentu, dati takove izjave, koje će sa stajališta narodnih prava biti mnogo preciznije, nego se je do sada držalo i mogućim. Što se tiče sjednica zaj. sabora, mislim, da se valja uklanjati dugoj neplod- noj debati, pa u današnjem položaju nitko i ne želi takove debate. Situacija se mora, koliko je moguće razjasniti u brzom tempu“. Ovako Khuen samosvijesno govori, ali se ipak iz njegovih izjava vidi malo konkretnoga. Sramotni napadaji. U ovo posljednjih dana, kao da su učestali sa stanovitih strana napadaji na ravnatelja zagrebačke opere prof. Albinija. Najbolji dokaz poštovanja i simpatije, koju uživa ovaj veliki hrvatski komponista u zagrebačkoj publici, pokazan je prigodom posljednje opere ,Trovatora“ gdje je gospo- dinu Albiniju bio predan krasan vijenac s trobojnom vrpcom. Na vijencu bila je pričvr ščena adresa slijedećeg sadržaja ,,Ogorčeni radi neopravdana napadaja na Vas, smatra- mo mi, Vaši štovatelji, i abonenti i redo- viti posjetioci kazališta, našom dužnošću izra- ziti vam svoje priznanje, te Vas lijepo zamo- liti,dai nadalje ustrajete u Vašem promišljenom radu na kulturnom polju naše otadžbine. Ad- resa nosi potpise ponajodlučnijeh gospođai go- spode iz Zagreba, a na čelu im naš dični maestro I. pl. Zajc. O industriji cementa. Beči financijalni i trgovački list ,,Kapitalist“ donosi u zadnjem broju izjavu odličnog industrijalca cementa u pogledu krize, koja će jamačno zanima- i naše čitatelje. Donosimo je s toga ovdje, u prevodu: »Opće je poznato, koje su zaprijeke da se sklopi kartel tvornica cementa. Zadnjih godina bjehu osnovane mnoge nove tvor- nice, obzirom na sjajne uspjehe, što su razne tvornice u zadnje doba iskazale. Nova po- duzeća teže za tim, da što prije steku neki glas. da onda uzmognu, s izgledom na us- pjeh. zahtijevati kod pregovora za kartel, što veću količinu. Pošto se niko ne vara o tim namjerama, pregovori se za sporazum tako teško razvijaju. Stare tvornice drže, da su tim manje dužne popuštati novim podu- zećima, jer stanje samog posla slabo zado- voljava. a osim toga i cementna industrija Njemačke ima razloga da se na svoje sta- nje tuži. Ali i ako se te činjenice ne smiju pustiti s vida, očito je također, da nastavak borbe nije u interesu ni malih ni velikih poduzeća. Nije u interesu malih, jer bi se dugom borbom istrošile, nije u interesu ve- likih, jer im pravedan sporazum s malim može biti samo od koristi. Poza mepomir- ljivosti. koju obe strane pokazuju, ne smije se uzeti ozbiljno. Borba u industriji cementa mogla bi još koje vrijeme potrajati, ali isto tako je sigurno, da će se napokon doći do sporazuma koji će svakoga zadovoljiti. Riječ jednog ekonomiste: ,kroz anarhiju k harmo- niji“ održala se je uvijek, kadgod se je radilo u zadnjim godinama, da se provede organizacija kakvog kartela. Neko se vrijeme okušava borba, da se napokon pomireni zagrle. Uvjeren sam, ds će se i u industriji cementa ovaj put do toga doći. Tko će biti Naglev nasljednik. O tom piše ,Naša Sloga“ slijedeće : Mnogo se piše o tom, ko da bude nasljednikom Naglovim u Trstu. Jedni imenuju Talijana prošta Pe- tronia, bilo kao biskupa, bilo kao dugotraj- nog upravitelja. Drugi hoće, da će biti imenovan posvećeni biskup u Zadru Tali- jan Borzati, kojemu su sada i nekakvo nje- mačko ime našli. Treći bi najrađe Talijana - Faiduttia, prošta u Gorici. Četvrti Nijemca Elberta, prošta u Raudolfovom. Još drugi' druge. Na Hrvata ili Slovenca se niti ne misli, premda su velika većina vjernika Tršć.- Koparske biskupije Hrvati i Slovenci. Beč i Rim, zajedno sa Naglom, reć bi da su već Naglu nasljednika našli. Ista ,,Infor- mation“ piše: Njegovim Naglovim nasljed- nikom, da je izabran sadanji rektor rečenog zavoda , Anima“ u Rimu, Mons. Lohninger Dakle onaj, koji je slijedio Naglu u Rimu kao rektor rečenoga zavoda nek mu slijedi u Trstu kao biskup. Ne mari da ne zna hrvatski ni slovenski, da ne pozna naroda ni biskupije. Dosta je da je Nijemac, i da je već činom pokazao da kao takav mrzi Slavene. O njem se je javno pisalo baš pred kakvu godinu dana, da je kao rektor zavoda »Anima“ u Rimu izdao štatut, po kojemu su Slaveni isključeni iz_toga zavoda, te ima zavod služiti jedino za Nijemce. Kod nas će prema tomu izdati štatut svoje vrsti, po kojem će iz svoje biskupije isključiti Hrvate ' i Slovence. I to sve tobož na čast Božju! + Đorđe Protić. U manastira Orahovici umro je dugogodišnji upravnik kazališnih putničkih družina. Njegovo je društvo u svoje vrijeme bilo na vrlo lijepom glasu sa svoje umjetničke vrijednosti, jer je on kao malo tko umio da okupi oko sebe vr- sne sile. Neka mu je laka zemlja i vječna spomen! Izbori u Puli. Završeni su općinski iz- bori u Puli, koji su dali ovaj rezultat: 25 Talijana, 7 Hrvata, 10 predstavnika pomor- skih činovnika, 3 predstavnika državnih činovnika i 1 socijalisti. Odlikovanje. Javljaju nam iz Beča: Nje- govo Veličanstvo naš kralj udovoljio je molbi generalnog konsula austro-ugarskog u Bue- nos-Airesu Nikole Mihanovića, da ostavi svoju službu radi starosti, podijelivši mu u isto doba pravo, da i nadalje nosi naslov austro-ugarskoga generalnoga konsula. Pišu nam iz Stona. — Nakon punih 20 godina svog teškog službovanja u ovoj općinidobio je zasluženu mirovinu, i otputovao je danas iz ovog mjesta u svoju novu po- stojbinu Spljet, vrli i u svemu hvalevrijedni liječnik g. Dr. Ante Ferri. Mnogobrojni pri- jatelji i štovatelji odpratiše ga do obale, se ganutljivo odijeliše. Dr. Ferri bio je u ovoj općini od sva- koga štovan i ljubljen, jer je kao liječnik, vještačkom revnosti, pošteno i duševno oba- vljao svoje teško službovanje, jer su ga kao građanina resile sve građanske krjeposti ; i jer je kao hrvat o osj i djelovao. a a njegove i. i: eri vijeće na sjednici od 16. o, mj., izrazilo mu je jednoglasno priznanje, koje će dati obje- daniti putem javne štampe; i zaključilo je