Strana 2. CRVENA HRVATSKA“ Broj 10. Ž . - : pa Me - NENNNINNNANNSNJENEEENEEENSNNINNE bez kuće i kučišta. Na tisuće je ljudi bez kuće i kučišta. Na tisuće je ljudi bez hrane. Parizko gradsko vijeće izdalo je proglas, u kome opominje općinstvo, neka pije samo kuhanu vodu. Skupoća živeža sveudilj raste. Kruha neima u nekim dijelovima grada. Stradalnicima priskaču u sve večoj mjeri država i privatnici u pomoć, živežem i odijelom i novcem. * U Petrogradu vlada neobična i užasna studen, tako da kurjaci, divljač i druge ži- votinje, natjerani gladom, dolaze u pred- građe i čak u samo gradske ulice. Po uli- cama su namještene naložene peći, pri ko- jima se prolaznici griju. s Ekspresni vlak između Chicaga i New- yorka sišao je s tračnica blizu Lowsville-a u državi New-York, te se je razbio. Neko- liko je osoba usmrčeno, dokih je više teško ranjeno. * Austrijsko ministarstvo za zemaljsku obranu pokrenulo je prije dvije godine ak- ciju za izravnanje dugova austrijskih domo- branskih oficira i uredilo to pitanje pot- punim uspjehom. Istodobno počelo se ozbiljno baviti i zajedničko ratno ministarstvo tim vitalnim pitanjem oficirskog staleža. Sada saznaje ,,Zeit“, da se sve transakcije i ostale pripremne radnje u tom pitanju primiču kraju, tako, da će izravnanje dugova i kod oficira zajedničke vojske biti doskora riješeno. * U Solunu je na osnovu zakona proti ustaških četa, osuđen bugarski četovođa Ivan Dinga sa sedam svojih drugova na smrt, dok su daljna sedmorica radi bunje- nja osuđena na doživotnu tamnicu. Dva čla- na osuđena su na 15 godina teške tamnice jer su podupirali Dingu. s »Kolnische Zeitung“ javlja, da je raspo- loženje u Macedoniji posvema potišteno, te da bi moglo naskoro doći do neugodnih do- gađaja. I turske novine počele su pisat oz- biljnije o općem položaju. Mladoturci sva- ljuju krivnju na kršćane radi nezadovoljstva, a ovi vele, da su razlog napetosti Mlado- turci. I oni, koji su do sada položaj opti- mistički promatrali, koji dobro poznadu prilike — a to su u prvom redu Bugari — izrazuju se vrlo susretljivo o najbližoj bu- dućnosti. Oni polažu svoju posljednju nadu na svoga velikoga vezira Haki pašu, koji slavi kano pravdoljubiv čovjek. Pokret engleskih žena, da dobiju pravo glasa u administrativnim i političkim izbo- rima,zaasimlje sve to više maha.Sufragetkinje / prije, nalog velikim županima, a ovi opet pred- stojnicima, a ovi dalje — da se na ,,vele- izdajnike“ najbudnije i najpomnivije pazi, što rade, & kim opće, s kim se dopisuju itd. Nastić * — benefaktor. Javljaju ,Nar. Obrani“ iz Sarajeva: Tko bi mislio, da je Nastić i benefaktor! Ovih dana udaje se do nedavna služavka Nastićeve matere Stoja N. Doznavši ovo Nastić, pokazao se je bene- faktorom, pak je dao cjelokupnu opremu Stoji u vrijednosti od nekoliko stotina kruna: kupio joj je pristojno pokućstvo, rubeninu, a vele, dat će joj neku svotu i u gotovom, da ju kao miraz odnese budućem si ženiku. Vidi se, da imade Nastić para — samo dokle će?... Glasovi novina. , Pokret“ pišući o polo- žaju veli, da je ono, što je koalicija učinila, bilo jedino, što se dalo učiniti. Ona je mo- rala spriječiti neustavno stanje i razbaciva- nje narodnog novca sa strane Raucha i Franka. Saborska većina osjećala je za ovo stanje mnogo jače nego li Rauch i Frank. Sve što je učinila, mogla je učiniti tim što je odobren jedan od glavnih uvjeta, a to je stanovište većine hrvatskog sabora u jezičnom pitanju. Većina hrvatskog sabora ostat će u jezičnom pitanju nepopu- stljiva, a riješit se imade ono, čim budu prilike u Ugarskoj sređene. »Slobodna Riječ“ piše, da je došlo sada do sloma građanske politike, Građanske stranke nemaju u sebi revolucijonarnoga doba. U drugih naroda znale su te stranke uz pomoć proletarijata izvojštiti narodu slo- bodu, samostalnost i ujedinjenje, a kod nas se to nije znalo provesti. ,Slobodna Riječ“ svu nadu postavlja u proletarijat. (Dakle hrvatsko društvo je indijanski uređeno, o tom nema sumnje. Tu je svije- tlih, presvijetlih, poglavitih, zaglavitih, ve- lemožnih, časnih, prečasnih itd., pa na to svak strogo pazi i prema tome sunča samo na umjetnom suncu, koje od ,,topoglednih“ faktora dolazi, a ne& na suncu naroda. Pa- trijotizam postaje stoloravnateljski luksus i ide samo do granica, dokle ga uzica ,,topo- glednih“ faktora pušta. Za to je teško naći u tako zvanim višim slojevima čovjeka, koji je a tout prix narodan čovjek. Najmanje ga je naći u svećenstvu. Težnja je društva, da se emancipira od nižih slojeva, da se pokaše nešto ekstra i onda se čine i koraci prama tome, koje protunarodna politika znade izrabiti, kad joj treba. Toga ima i drugdje, ali razmjerno ne toliko, koliko u Hrvatskoj. Op. ur.) »N. L.*“ Službena pragmatika | porezni činovnici. aNar. Lista“ pišu iz pokrajine : Sa osnovanom pragmatikom za državne činovnike, koja bi do skora imala stupiti u krijepost, bojazan je, da će porezni uredi, a prama tome i odnosni činovnici, biti uv šteni u 4. kategorija činovnika. Ta bojamin pobuđuje kod svakog zanimanika zlovolju i ogorčenje. Struka bi bila sasma ponižena i omalovašena, pretuđa žaslužuje bolje posti. panje, jer Je prva koja se bavi pržavnim interesima. Do sada wu se državni činovnici dijelili u 4 kategorije, & to wi; 1. pravnici i tehničari; 2. računiatski, 3. upršval i 4. , ioslačijski. Među u ju 3. ka doči, pada i pravać, t ju. po iN, dali gio ni Glašiči a 4. Praza koa or aja. i i poniženja, koli moralnog, toli materijalnog, a struci omalovaženja. To-je plata i blagodat pragmatike za jadne porezne činovnike, koje vlada obtere- ćuje teškim i delikatnim radom, kojima daje milijuna državnog novca, da s njime npra- vljaju, koje iztabljuje u teškim državnim poslima i kojim je napokon dana i mani- pulacija i sahrana ogromnih sudbenih po- loga, Za te teške zadaće vlada zahtjeva od poreznog činovnika širu naobrazbu, potpunu vještinu računarskih poslova, i inteligenciju, pa i najviši stepen pravičnosti. To bi bila velika pogriješka, koju se nadamo, neće nikako visoki faktori potvr- diti, jer bi tim bio najjače uvrijeđen ponos i karakter poreznih činovnika. Polažemo za to veliko uhvanje u ime pravičnosti, pre- stiža i ponosa, da će se energično odbiti onu točku osnove, kojom se predlaže, da porezni činovnici budu uvršteni u 4. kate- goriju i da će se odrediti bar, ako ne bolje, da budu uvršteni u 3. kategoriju, kojoj i danas pripadaju. Ovjeroviteljni odbor zaključio je sa 5 proti 2 glasa predložiti saboru, da odobri izbor kan. Ribičića zastupnikom grada Ma- karske. Glasovali su za taj zaključak: Milić, Tommaseo, Trumbić, Knežević i MZiliotto ; a proti Dulibić i Medini. Gradska Kronika. Iz Sokolstva. Primamo: Sokol kao narodna ustanova, uz tjelesno jačanje svojih članova ima i drugu zadaću, a ta je, da okuplja u svoje kolo sve *sinove domovine i da ih pripravi za narodnu borbu, koju na- rod od postanka vodi, a žrtve koje je zato doprinio još su do dan danas neosvećene. Sokolstvo nepozna razlike staleža, čim brate prekoračiš sokolski prag, među tobom i naj- višim gospodinom nema nikakove razlike, Braća ste. Za to nama radnicima, ognjišta So- kolstva, treba da budu sveta, jer tamo nam se jedino pruža prigođa, da se sa svakim sastanemo, a tako isto i našoj inteligenciji, da se sa radnikom sastane i propita za rad- ničke jade, te da radnika obodri na dalju ustrajnost“ za zajedničke ideje. Stupajući ovim smjerom, sokolska će društva postati rasadnikom, koji će najviše doprinijeti narod- nom blagostanju a potom slobodi i jedinstvu domovine. Dubrovnik u kom je Sokol savio gni- jezdo u kom nas sviki kamen spominje na njegovu sjajnu prošlost, danas može da se ponosi sa hrabrom četom svojih Sokola, koji su na sve pripravni, satne kad se sa narod, i dobrobit domovine radi, a njegovi su sinovi od pamtivjeka ped zastavom Sv. Vlaha širom cijelog svijeta prosvjetu prono- sili. Sada sokolska crvena košulja nek to zamjeni i probudi nas iz mrtvila, kao što je prigodom svog posjeta u Sokolu kazao neprežaljeni S. Mileti4. "MAI Zdravo! ._ Sokolaš. Svečatičut sv. Vitha, Prigrave ss svečanost čine #6 po jut in pro+ granu. Danas u 2%. mata po podne sapoši-