Strana 2.

CRVENA HRVATSKA“

Broj 10.

Ž . - : pa Me - NENNNINNNANNSNJENEEENEEENSNNINNE

bez kuće i kučišta. Na tisuće je ljudi bez
kuće i kučišta. Na tisuće je ljudi bez hrane.
Parizko gradsko vijeće izdalo je proglas, u
kome opominje općinstvo, neka pije samo
kuhanu vodu. Skupoća živeža sveudilj raste.
Kruha neima u nekim dijelovima grada.
Stradalnicima priskaču u sve večoj mjeri
država i privatnici u pomoć, živežem i
odijelom i novcem.
*

U Petrogradu vlada neobična i užasna
studen, tako da kurjaci, divljač i druge ži-
votinje, natjerani gladom, dolaze u pred-
građe i čak u samo gradske ulice. Po uli-
cama su namještene naložene peći, pri ko-
jima se prolaznici griju.

s

Ekspresni vlak između Chicaga i New-
yorka sišao je s tračnica blizu Lowsville-a
u državi New-York, te se je razbio. Neko-
liko je osoba usmrčeno, dokih je više teško

ranjeno.
*

Austrijsko ministarstvo za zemaljsku
obranu pokrenulo je prije dvije godine ak-
ciju za izravnanje dugova austrijskih domo-
branskih oficira i uredilo to pitanje pot-
punim uspjehom. Istodobno počelo se ozbiljno
baviti i zajedničko ratno ministarstvo tim
vitalnim pitanjem oficirskog staleža. Sada
saznaje ,,Zeit“, da se sve transakcije i ostale
pripremne radnje u tom pitanju primiču
kraju, tako, da će izravnanje dugova i kod
oficira zajedničke vojske biti doskora riješeno.

*

U Solunu je na osnovu zakona proti
ustaških četa, osuđen bugarski četovođa
Ivan Dinga sa sedam svojih drugova na
smrt, dok su daljna sedmorica radi bunje-
nja osuđena na doživotnu tamnicu. Dva čla-
na osuđena su na 15 godina teške tamnice

jer su podupirali Dingu.
s

»Kolnische Zeitung“ javlja, da je raspo-
loženje u Macedoniji posvema potišteno, te
da bi moglo naskoro doći do neugodnih do-

gađaja. I turske novine počele su pisat oz-
biljnije o općem položaju. Mladoturci sva-
ljuju krivnju na kršćane radi nezadovoljstva,
a ovi vele, da su razlog napetosti Mlado-
turci. I oni, koji su do sada položaj opti-
mistički promatrali, koji dobro poznadu
prilike — a to su u prvom redu Bugari —
izrazuju se vrlo susretljivo o najbližoj bu-
dućnosti. Oni polažu svoju posljednju nadu
na svoga velikoga vezira Haki pašu, koji
slavi kano pravdoljubiv čovjek.

Pokret engleskih žena, da dobiju pravo
glasa u administrativnim i političkim izbo-
rima,zaasimlje sve to više maha.Sufragetkinje

 

/ prije,

nalog velikim županima, a ovi opet pred-
stojnicima, a ovi dalje — da se na ,,vele-
izdajnike“ najbudnije i najpomnivije pazi,
što rade, & kim opće, s kim se dopisuju itd.

Nastić * — benefaktor. Javljaju ,Nar.
Obrani“ iz Sarajeva: Tko bi mislio, da je
Nastić i benefaktor! Ovih dana udaje se do
nedavna služavka Nastićeve matere Stoja N.
Doznavši ovo Nastić, pokazao se je bene-
faktorom, pak je dao cjelokupnu opremu
Stoji u vrijednosti od nekoliko stotina kruna:
kupio joj je pristojno pokućstvo, rubeninu,
a vele, dat će joj neku svotu i u gotovom,
da ju kao miraz odnese budućem si ženiku.

Vidi se, da imade Nastić para — samo
dokle će?...

Glasovi novina. , Pokret“ pišući o polo-
žaju veli, da je ono, što je koalicija učinila,
bilo jedino, što se dalo učiniti. Ona je mo-
rala spriječiti neustavno stanje i razbaciva-
nje narodnog novca sa strane Raucha i
Franka. Saborska većina osjećala je za ovo
stanje mnogo jače nego li Rauch i Frank.
Sve što je učinila, mogla je učiniti tim
što je odobren jedan od glavnih
uvjeta, a to je stanovište većine hrvatskog
sabora u jezičnom pitanju. Većina hrvatskog
sabora ostat će u jezičnom pitanju nepopu-
stljiva, a riješit se imade ono, čim budu
prilike u Ugarskoj sređene.

»Slobodna Riječ“ piše, da je došlo sada
do sloma građanske politike, Građanske
stranke nemaju u sebi revolucijonarnoga
doba. U drugih naroda znale su te stranke
uz pomoć proletarijata izvojštiti narodu slo-
bodu, samostalnost i ujedinjenje, a kod nas
se to nije znalo provesti. ,Slobodna Riječ“
svu nadu postavlja u proletarijat.

(Dakle hrvatsko društvo je indijanski
uređeno, o tom nema sumnje. Tu je svije-
tlih, presvijetlih, poglavitih, zaglavitih, ve-
lemožnih, časnih, prečasnih itd., pa na to
svak strogo pazi i prema tome sunča samo
na umjetnom suncu, koje od ,,topoglednih“
faktora dolazi, a ne& na suncu naroda. Pa-
trijotizam postaje stoloravnateljski luksus i
ide samo do granica, dokle ga uzica ,,topo-
glednih“ faktora pušta. Za to je teško naći
u tako zvanim višim slojevima čovjeka, koji
je a tout prix narodan čovjek. Najmanje
ga je naći u svećenstvu. Težnja je društva,
da se emancipira od nižih slojeva, da se
pokaše nešto ekstra i onda se čine i koraci
prama tome, koje protunarodna politika
znade izrabiti, kad joj treba. Toga ima i
drugdje, ali razmjerno ne toliko, koliko u
Hrvatskoj. Op. ur.) »N. L.*“

Službena pragmatika | porezni činovnici.
aNar. Lista“ pišu iz pokrajine :

Sa osnovanom pragmatikom za državne
činovnike, koja bi do skora imala stupiti u
krijepost, bojazan je, da će porezni uredi, a
prama tome i odnosni činovnici, biti uv
šteni u 4. kategorija činovnika. Ta bojamin
pobuđuje kod svakog zanimanika zlovolju i
ogorčenje. Struka bi bila sasma ponižena i
omalovašena, pretuđa žaslužuje bolje posti.
panje, jer Je prva koja se bavi pržavnim
interesima. Do sada wu se državni činovnici
dijelili u 4 kategorije, & to wi; 1. pravnici

i tehničari; 2. računiatski, 3. upršval i 4. ,

ioslačijski. Među u ju 3. ka
doči, pada i pravać, t ju.

po iN, dali gio ni
Glašiči a 4. Praza koa or aja. i

i poniženja, koli moralnog, toli materijalnog,
a struci omalovaženja.

To-je plata i blagodat pragmatike za
jadne porezne činovnike, koje vlada obtere-
ćuje teškim i delikatnim radom, kojima daje
milijuna državnog novca, da s njime npra-
vljaju, koje iztabljuje u teškim državnim
poslima i kojim je napokon dana i mani-
pulacija i sahrana ogromnih sudbenih po-
loga, Za te teške zadaće vlada zahtjeva od
poreznog činovnika širu naobrazbu, potpunu
vještinu računarskih poslova, i inteligenciju,
pa i najviši stepen pravičnosti.

To bi bila velika pogriješka, koju se
nadamo, neće nikako visoki faktori potvr-
diti, jer bi tim bio najjače uvrijeđen ponos
i karakter poreznih činovnika. Polažemo za
to veliko uhvanje u ime pravičnosti, pre-
stiža i ponosa, da će se energično odbiti
onu točku osnove, kojom se predlaže, da
porezni činovnici budu uvršteni u 4. kate-
goriju i da će se odrediti bar, ako ne
bolje, da budu uvršteni u 3. kategoriju,
kojoj i danas pripadaju.

Ovjeroviteljni odbor zaključio je sa 5
proti 2 glasa predložiti saboru, da odobri
izbor kan. Ribičića zastupnikom grada Ma-
karske. Glasovali su za taj zaključak: Milić,
Tommaseo, Trumbić, Knežević i MZiliotto ;
a proti Dulibić i Medini.

 

Gradska Kronika.

Iz Sokolstva. Primamo: Sokol kao
narodna ustanova, uz tjelesno jačanje svojih
članova ima i drugu zadaću, a ta je, da
okuplja u svoje kolo sve *sinove domovine
i da ih pripravi za narodnu borbu, koju na-
rod od postanka vodi, a žrtve koje je zato
doprinio još su do dan danas neosvećene.
Sokolstvo nepozna razlike staleža, čim brate
prekoračiš sokolski prag, među tobom i naj-
višim gospodinom nema nikakove razlike,
Braća ste.

Za to nama radnicima, ognjišta So-
kolstva, treba da budu sveta, jer tamo nam
se jedino pruža prigođa, da se sa svakim
sastanemo, a tako isto i našoj inteligenciji,
da se sa radnikom sastane i propita za rad-
ničke jade, te da radnika obodri na dalju
ustrajnost“ za zajedničke ideje. Stupajući
ovim smjerom, sokolska će društva postati
rasadnikom, koji će najviše doprinijeti narod-
nom blagostanju a potom slobodi i jedinstvu
domovine.

Dubrovnik u kom je Sokol savio gni-
jezdo u kom nas sviki kamen spominje na
njegovu sjajnu prošlost, danas može da se
ponosi sa hrabrom četom svojih Sokola,
koji su na sve pripravni, satne kad se sa
narod, i dobrobit domovine radi, a njegovi
su sinovi od pamtivjeka ped zastavom Sv.
Vlaha širom cijelog svijeta prosvjetu prono-
sili. Sada sokolska crvena košulja nek to
zamjeni i probudi nas iz mrtvila, kao što
je prigodom svog posjeta u Sokolu kazao
neprežaljeni S. Mileti4. "MAI

Zdravo! ._ Sokolaš.
Svečatičut sv. Vitha, Prigrave ss

svečanost čine #6 po jut in pro+

granu. Danas u 2%. mata po podne sapoši-