, / Ć Strana 2. »GRVENA HRVATSKA“ Broj 12, en R———————— nn (| —— kova rada uzrokom je svim nesuglasicama koje sa se tijekom vremena javljale i još se neprestano u krilu te glranke javljaju. Ona je zaprjeka da stranka oko sebe nije oku- pila sve one, na koje se računalo u času njezina osnutka. »Hrvatska stranka“ treba dakle da se ponovi u samoj sebi, ako hoće odoljeti pro» tivnicima, To bi ponovljenje pozdravili ra- dosno svi, kojim je do napretka ove pokra- jine, bez obzira u komu se logoru nalaze, jer to je već svakomu očito, da pravaštvo, pod kojomgod se firmom tjeralo, znači re- akciju i u političkom i u društvenom životu, a ta je jednako pogibeljna svim ostalim strankama. + A Pogledi po suljetu. Kako se iz Sofije saznaje, većina bu- garskih listova piše, da će se balkanski sa- vez tek onda početi stvarati, kada srpska propaganda napusti svoje aspiracije na Ma- cedoniju. * Pišući o nastojanju, da dođe do pribli- ženja između Rusije i naše monarhije zah- tijeva ,Novoje Vremja“, da Austro-Ugarska ispuni slijedeće uvjete: Na balkanskom se poluotoku ima održati status quo, s novim turskim režimom mora naša monarhija. biti u prijateljskim odnošajima, te se ne smije apsolutno miješati u slobodni razvoj balkan- skih država. * Bivši ministar-predsjednik i vođa na- predne stranke u Srbiji Stojan Novaković, upravio je na ministra-predsjednika Pašića i na ministra izvanjskih posala Milovanovića dvije interpelacije. U prvoj upozoruje No- vaković na nasilja Arbanasa proti srpskom pučanstvu u Staroj Srbiji, te pita, da li je srpska vlada prosvjedovala proti tome u Ca- rigradu, te da li je sklona poduzeti korake kod velevlasti, koje su zajamčile ravnopra- vnost narod4 u Turskoj. U drugoj je inter. pelaciji govor o izgradnji, dotično trasiranju dunavsko-jadranske željeznice, — ,Beograd. ske Novine“ baveći se položajem na Bal. . kanu tvrde, da izvanjski mir skriva u sebi mnogobrojne ozbiljne opasnosti, koje postaju sve veče tim, što se zaoštruju odnosi između Turske, Bugarske i Grčke. Pošto već u pro- ljeća može doći do iznenađenja, mora Sr- bija da bude spremna za svaku eventualnost. Položaj na Balkanu smatra ee vrlo og- biljnim. I u herlinskim, te londonskim di- plomatskim krugovima drži se, da bi moglo vrlo leko doći do oružanog sukoba. Turske se sprema grozničavo ga rat. Tursko ratno vijeće proglasilo se je permanestnim. litičkim društvima i da konspiriraju proti sadašnjem režimu. . * U nekim koreanskim pokrajinama bu- knuli su ozbiljni nemiri, koji su napereni proti Japancima. # Iz Pariza dolazi tužna vijest, da je tamo nakon duge agonije preminuo glaso- viti norveški spisatelj Bjoernson. * Voda je u Parizu pala za 2 metra. Mnoge ulice su već proste, ipak se poka- zuje mnogo pukotina u zemlji. Mnogo sta- rih kuća se porušilo, Tek sada se mogu upoznati ogromne štete, koje je poplava na- nijela. Željeznički promet između Pariza i Lyona, bit će odmah uspostavljen. * U Štajerskom saboru traje još uvijek opstrukcija Slovenaca. Namjesnik drži, da Slovenci hoće, da time postignu ustegnuće nje- mačkih predloga, Ne uspije li sporazum, sabor će biti zatvoren. * Trgovački ugovor između Habsburške monarhije i Srbije bit će skoro dovršen, kako je izrazio nadu srpski ministar vanj- skih poslova dr. Milovanović, koji je u po- slu trgovinskog ugovora došao na dva dana u Beč, te je konferirao s austrijskim mini- strom trgovine Weisskirchnerom, a zatim i s Aehrenthalom. Kako Milovanović veli, to Weisskirchner namjerava sklopit trgovinske ugovore sa svim balkanskim državama. Nu najprije se moraju razbistriti odnošaji u Ugarskoj, jer inače utanačenje ugovora nije moguće, \ x* Poraz perzijskih reakcijonaraca, koji su se neprestano borili protiv novoga šaha, uz- slijedio je neki dan. Reakcijonarci pod vod- stvom Rakiru-kana, potučeni su kod Karo- daka od redovite vojske. Vođa i maleni ostatci njegovih vjernika utekli su prema ruskoj granici. Domaće vijesti. Položaj u Ugarskoj. Riješavanje hrvat- skog pitanja unijelo je nekakav ,inter- meazo* u politički položaj Ugarske. U političkim klubovima većim je dijelom pusto, tek u klubu starih liheralaca je živa. bnije. Glavno zanimanje pobuđuje nastojanja grofa Stjepana Tisze, da stvori jedinstvenu vladinu stranku. U političkim krugovima govori se, da su se grof Tisza i Franjo Kossuth donekle zbližili. U Nemzeti Tersas karu pitali su na večer Khuena što misli manjih i većih, ali nipošto nesavladivih za- preka tomu —- no svy se to dade odstraniti Radi se o velikim i važnim interesima zem- lje, pa je dužnost svakoga čovjeka da pri- pomogne odstranjenju tih zapreka. Ja ne vidim takovih načelnih zapreka, koje bi pri- ječile zajedničko djelovanje s ustavnom stran- kom. Svakako će se ustrojiti nova stranka, a ja ću kod tog ustrojstva sudjelovati. Pod kakovim će se prilikama i uz koje uvjete stvoriti takova stranka, to je stvar ministra predsjednika. Ja se u to ne mogu miješati, Jedan brzojav javlja iz Novog Sada slijedeću vijest: Srpska radikalna stranka odaslat će deputaciju pod vodstvom Jaše Tomića u Budimpeštu, da ponude Justovcima svoju pomoć. Madžarska škola u Sarajevu. Sarajevska »Hrvatska Zajednica“ donaša slijedeće: U prošlu nedjelju čitamo u ,,Bosnische Post“, obdržavala se je u Sarajevu peta redovita skupština ovdašnjeg mađžarskog društva. Polu-službeni organ naše vlade bilježi, da je ta skupština bila obzirom na broj prisut« nika i na živi interes sudjelujučih članova nešto bezprimjerna u historiji toga društva. Iz pročitanog godišnjeg izvješča proizlazi, da se je broj u Sarajevu živućih madžara naročito za potonjih šest mjeseci znatno po- množao. Skupština je, opet na zadovoljstvo prijatelja ,svete madžarske misli“, primila s velikim oduševljem do znanja mjere popri- mljene u svrhu ostvarenja , kulturnih ciljeva i to naročito u koliko se tiče podignuće u Sarajevu jedne madžarske pučke škole. Na- pokon je predsjednik društva zaključio sjed- nicu podužim govorom istaknuo napredova- nje madžarskog elementa u Sarajevu izrazio želju, da se u Bosni i Hercegovini , živući madžari i njihova djeca očuvaju madžarstvu. (Jadna Bosno što si dočekala). Duhrovočka večer u Pragu. Čitamo u praškom dnevniku ,Narodni Politika“ od 3 ov. mj. Inicijativom Gustava Hefmana, stručnog učitelja iz Prelouči bila je jučer priređena u restauraciji u Choderu“ vrlo uspjela ve- černja zabava, u svrhu učvrščenja odnošaja česko-hrvatsko-srpskih. Osim članova dubro- vačke kupališne kolonije prisustvovalo je zabavi mnoštvo raprezentanata, kojima nije ravnodušan uspijeh slavenske stvari pe jugu. Vidjesmo vrhovnog upravitelja zemaljske banke dr. Mattuša, književnika prof. Klos- termanna, dr. Vrat Černy. umir. prof, Dr. ki f i AI