U DUBROVNIKU, 12. februara 1910. Uijena je listu unaprijeda: sa Dubrovnik i sa Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino sustvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ns vesti (ist, kad mu pretplata mine, smatra se mm=mm======== = prodbrojen ra daoščesto polugodište. - uz uz IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA TI«dsvatelj i odgovorni urednik Anton I. Šapro. Uraćamo se na sturo. Khuenovo ministarstvo, pad Rau- cha, Aehrentalovo očijukanje s Pet- rogradom, izigranje Čeha — sve su to ,nove“ pojave u austrijskom dr- žavnom životu, ali novost sastoji samo u tomu, što se povraćamo na staro. Jer je izgledalo, da se i naša stara Austrija misli malo ponoviti u duhu vremena, u kom živemo. To se je moglo naslućivati po uvedenju općeg izbornog prava u austrijske zemlje, po dolasku četrdesetosmaša u parlamentarnu većinu, dotično na vladu u Ugarskoj. Prvo je bila sva- kako jedna liberalna, demokratska novotarija, koja je morala iznenaditi svakoga, koji znade, da je u svemu Austria in orbe ultima, iliti kako je ono jedan državnik kazao, da ona uvijek zakasni. Drugo pak mogla je uzdrmati temeljima sustava, koji je krivac da narodi ne mogu doći do svojih prava. Nada u promjene bila je po tomu prirodna, to ,novo“, što je moralo te promjene dovesti, bilo se je zbilja pojavilo, ali ko je dobro gledao, mogao je već onda iza ,no- voga“ vidjeti onu utvaru, kojoj je su- đeno, da u nas sve opogani. Pod njezinim utjecajem i liberalna usta- nova općeg prava glasa pretvorila se u reakcijonarnu, ona sada preka- zuje i Khuena kao spasitelja mo- narhije premda svi vide, da i kad bi uspio, uspjeh mu ne može imati trajne vrijednosti. Pod njezinim zada- hom cijela naša državna lađa jedri punim jedrima u luku reakcije: Utvari je ime strah, ludi strah od svega novoga. Možda su n. pr, u Beču potpuno uvjereni da hrvatsko pitanje treba riješiti, ali im strah veže ruke, i ne miču se. Oni jamačno znadu, da se Madžari ne če zadovo- ljiti onim, što im davaju, i da je po tom dualizam, kako su ga zami- slili Beust i Deak nemoguć, ali im .strah ne daje, da se late posla i ku- šaju prirodnije riješenje austrijskog problema. Oni priznaju da je Česima zlo, ali se ne može nači čovjek, da im sb. Meo. ki e MK vna Austrija ne de biti kopao Au- širije, već probuđnnje ne 207 život. um ' Boi EO MON MAČE Štamparija DeGiulli i dr. Prirodna je posljedica toga straha to, da se nalazi ljudi, koji ga izrab- ljuju, a strah oči nema, pa vjeruje, štogod mu se prišapne. Tako smo doživjeli, da su na ministarstvu spo- ljašnih posala vjerovali dokumentima, za koje je svaki pomniji ispitivalac morao znati da su falsifikati. U sva- kom narodnom pokretu naslućuje se već u prvo strani utjecaj, veleizdaju, i traže se dokumenti, koji bi je do- kazali, slično onom starom austrij- skom birokrati, koji bi najprvo osu- dio, pa tad naredio činovnicima, da traže $$ da se osuda obrazloži. Čitali smo ovih dana u novinama, kako se je jedan visoki austrijski do- stojanstvenik izrazio, da su oni i po- slije Friedjungova procesa uvjereni da je bilo u Hrvatskoj veleizdaje, samo da su bili loše sreće. .Novini, koja to pripovijeda, vjerujemo, jer to sasvim odgovara onomu, što svaki dan vidimo, da se događa. U Beču se straše i od vlastite sjene, i taj je strah veliki koeficijenat u bečkoj po- litici. Mnogomu, što se inače ne može. protumačit, treba tražiti . povoda u toj bezrazložnoj bojazni od nečesa, što uopće ne postoji. Taj strah darovao je nama To- mašića, Madžarima Khuena, on pre- pušta austrijske slavene samovolji Nijemaca. S drugim riječima mi se povraćamo na staru igru izigravanja jednog naroda s drugim. I to će tra- jati sve dotle, dok ne prevlada spo- znaja, da je ovaj strah najveći dr- ', žavni neprijateli. Položaj na Balkanu rekbi, da se pone- što popravio. Turski ministar vanjskih po- sala izjavio je grčkomu poslaniku Gryparisu, da Porta želi živjeti u prijateljstvu sa Gr- čkom. — Glede kretskoga pitanja doznaje se, da su neki dan engleski i francuski po- Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Zaizjave,priopćena zal va jioda se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju po po godbi us razmjeran popus Nefrankirana pisma ne primaju se. === ESSE ISS SSSSSSSSISSSSESSSSSSSSDSSSSSEDSSSSSDSDISNNNNI Iz Carigrada javljaju, da je tamošnja policija uapsila, gdje je tvornica baruta, dva ruska anarhista, kod kojih je nađeno mnogo kompromitirajućih pisama. # U južnoj Francuskoj, buknuo je otrag malo dana u tvornici šešira veliki štrajk. Nekoličina radnika navališe na svoje poslo- davce, te ih insultiraše. Oružništvo je pre- slabo, da očuva mir, pa je s toga morala biti izaslana vojska. Bojati se je daljnih ve- ćih nemira. # U Berlinu je uapšen rudarski austrijski blagajnik Max Priewe, koji je pronevjerio preko 5000 K, što su bile opredijeljene za isplatu radnika. Priewa je odmah kod uap- šenja priznao svoje nedielo. Od pronevjere- nog novca, našlo se kod njega još samo 300 maraka, a ostalo je potrošio u svako- jake zabave. * Grčki kralj Đuro potpisao je dekret, kojim se pomiluju oni pomorski časnici, koji su dne. 21. listopada sudjelovali ustanku. . Po najnovijim vijestima izgleda, da u Parizu prijeti ponovna poplava. Uslijed ne- prestanih i jakih kiša porasla je voda u ri- jekama, a Seina se digla ponovno za 70 cm. 6 la Brzojavljaju iz Pensilvanije (Amerika) o strašnoj cksploziji u rudniku Ernestu. Ne- sreća se je dogodila povodom rasprsnuća di- namita, čiji je plamen zahvatio pohranu gasa. Eksplozija je nastala u času, kad je dolazila jedna grupa radnika, da izmijeni one, koji su radili u jutro. Ljudi, koji su pošli na spasavanje, našli su dvanaest lje- šina, ali se drži, da je broj lješina mnogo veći. # U Macedoniji su se do sada iz susjed- nih država uselile 1253 muhamedanske po- rodice. Solunska komisija za useljivanje iz- javljuje, da je već iscrpljena svota od 200.000 funti, koju je vlada za ovu godinu odredila za podupiranje i namještenje onih doseljenika. Daljnje je instaliranje na trošak vlade za sada nemoguć. s Vijesti o sporazumu između Rusije i Austro-Ugarske sve se većma šire i primaju _ se u političkome svijetu s velikim interesom.