Broj 12. CRVENA HRVATSKA“ Strana 3. _—————————— tr žiz————————————————————————_—————>———— .——————————————————= uz najškandaloznija nasilja birati koji izbor nije nikada bio ni završen? Zar već samo Amruševo ime na čelu školstva u Hrvatskoj ne znači ćuška načelima liberalnih eleme- nata, a u prvom redu hrvatske napredne stranke ? A Rakodezay? Rakodezay koga Hrvati znaju u djačkom procesu 1895., Srbi u pro- cesu od Sjeničaka, a i Srbi i Hrvati iz koalicije, kad su ga uz odobravanje čitavog naroda predložili hrvatskom saboru na op- tužbu, radi teške povrede zakona i hrvat- 'skih prava. (I takovi ljudi danas vladaju Hrvatskom.) Zastupnik Zagorac o preokretu u Hrvat- skoj. U svojoj ,Podravskoj Hrvatskoj Straži“ piše zastupnik Zagorac, da će Milina stranka dakle i on, biti u odlučnoj opoziciji proti novoj vladi, jer je nagodbenjačka, a onda dodaje: ,To naše stanovište ipak nas ne priječi, da s pravedne strane prosudimo ovo što se je dogodilo. Jedno je izvan svake sumnje, a to je, da Hrvatska ovom promje- nom nije ništa izgubila. (?) Nijedno njezino pravo nije time usporeno ili napušteno, niti od strane koalicije, niti s koje druge strane. Nasuprot je ovom promjenom Hrvatska do- bila to, što je ukinuto neustavno apsolutis- tičko go podstvo Rauchove vlade, koja je bez ustavne kontrole sabora trošila narodni novac s jedne strane, u s druge dopustila, da njezini prijatelji i saveznici razvijaju u zemlji podpunu anarhiju. \ O bosanskom ustavu. Prema mnogim suglasnim vijestima i izjavama Khuena, imala bi Bosna naskoro dobiti ,ustav“. Dje- lokrug budućeg bosanskog sabora biti će trojaki: kontrolni, upravni i zakonodavni u ušem smislu. Kao kontrolni rad sabora vrijedi u prvom redu ustanovljenje zemaljskoga bud- geta te ispitivanja i prihvat zaključnih ra- čuna zemlje. Saboru pripada i pravo kontrole nad upravom. U tu svrhu imade sabor pravo interpelacija, adresa i rezolucija. U tom smjeru, prihvaćene pritužbe valja preko vlade upu- titi na zajedničko ministarstvo financija. Op- ćine, pojedina tijela i pojedine osobe mogu na sabor upraviti peticije, o kojima ovaj — ako ih predloži koji zastupnik — mogu raspravljati 1 privesti k svrsi. U upravni djelokrug sabora spada ure- đenje novih i proširenje postojećih bolnica subvencioniranje njihovo, uzdržanje ulica i javnih komunikacija, briga oko kupališta i liječilišta. Ono, što spada u zakonodavni djelokrug u užem smislu, navedeno je u ustavu“ taksativno. Ono, što u ustavu nije nabrojeno izričito, ne pripada u saborski djelokrug. A to su baš najvažnije stvari kao-n. pr. orga- nizacija političke uprave i sudskih oblasti, zakonodavstvo o poštanskoj i brzojavnoj službi i zakonodavstvo nad zavičajnim pra- vom. Ove bi dakle stvari imao da riješava sam kralj. Zakonodavstvo se vrši vladinim zak. dinih osnova bosanska je vlada ograničena u toliko, što se osnova može saboru podas- trijeti, samo onda, ako je na nju već pri- stala austrijska i ugarska vlada, Isto se tako može zakon, zaključen od sabora, samo onda podastrijeti na sankciju, ako je već dobio privolu austrijske i ugarske vlade. Ovo je dakako jedno užasno ograničenja bosanskom samostalnom životu. Bosna je tako u tom pravcu posve izručena na milost i nemilost Austrije i Ugarske. Bosansko je pravo zakonodavstva me- đutim znatno ograničeno i u drugom pravcu. U svim zajedničkim pragmatičkim poslovima monarhije ne pripada bosanskomu saboru pravo zakonodavstva. Prema ,ustavu“ u za- jedničkim poslovima, koji se ipak 'tiču i Bosne, mora Bosna dakle šutjeti! Za slučaj, da proračun u saboru nije pravodobno riješen, sadrži ustav odredbu, da budget tekuće godine ostaje tako dugo na snazi, dok se ne prihvati novi budget. Ako za vrijeme budgetne periode nastupe nepredviđene prešne financijalne potrebe u vrijeme, kad sabor ne zasijeda, onda se mirna sredstva mogu odobriti posebnom od kralja sankcijoniranom naredbom, pošto su na nju pristale vlada austrijska i ugarska. Međutim se o tome mora položiti saboru račun, čim se ovaj budući put sastane. U stvarima bogoštovlja, koje se tiču međusobnoga odnošaja konfesija, pripada saboru vrlo ograničeno pravo zakonodav- stva. Sabor stvara svoje zaključke u prisut- nosti od više nego polovice saborskih čla- nova s apsolutnom većinom prisutnih za- stupnika. U stvarima bogoštovlja 'nužne su za rasprava o bogoštovlju četiri petine svih zastupnika u saboru. Valjani se pak za- ključci o ovim stvarima mogu stvarati samo. ako za njih glasuju dvije trećine prisutnih zastupnika. iz naroda. Iz Luke Šipanjske, 9. veljače. — (Ribarska zadruga). — Danas je učinjena propisana prijava, a da ovamošnja ribarska zadruga, osnovana savjetom i naputcima ve- lezaslužnog nadzornika ribarstva gosp. savj. Lorini prigodom njegova tu skorog posjeta, a ustanovljena na 1. ov. mj., bude upisana u zadružni registar kod C. K. Okružnog Suda u Dubrovniku. Svi, koji se zauzimlju iskreno za una- prijeđenje ekonomskih prilika pučanstva ove općine, tvrdo se nadaju, da će ovome dosta doprinijeti — uz već opstojeću uljarsku za- drugu — i novoustanovljena ribarska, jer osobe koje su izabrane u njezinu upravu i nadzorni odbor i dosada su tako oduševljeno i uspješno radili za procvat ribarskog obrta, da su od istog u zadnje vrijeme naši vrli ribari mogli da crpe najljepšu korist. Samo naprijed složno, pa što Bog dade i sreća junačka. Gradska kronika. Nesto o svečanosti Svetoga Vlaha. Malo je koja godina, a da ružno vrijeme osobito kiša ne pokvari svečanost Sv. Vlaha zaštitnika našega grada i negdašnje republike. Više puta smo čuli opravdanih glasova, da zimsko doba za takove svečanosti nije. U istinu mjesec februar je kod nas kišovit, pa pri takovom vremenu ne mogu se sve funk- cije u redu obaviti kako dolikuje uspomeni patrona i pobožnosti prama njemu. Osim što mu ne možemo tako iskazati dužnu počast, učestnici i cio grad budu onih dana i sa srsimmtnsisrenr ——————m=—m—;ua—=—=<=<ua<—) ge ——————<«=muaEama———<—<—<—m=—=—=—=—=—=—=—==<==m=a=am<=<—a=<=a<—<m=—=«=a=a<=<=m;m=m—m=a=< < <m m —=—=—=—=<=<= € Pođe u kafanu i popije kavu. Zatim napiše list, iziđe i baci ga u kovčeg. Pro slijedi ulicom ... Aveta primivši pismo razvesoli se. Pro- čita ga više puta. A kako i n6 bi! Niketa joj piše, da je ljubi, da se je sjeće, misli, da čezne .... Petim danom primi Niketa odgovor. List je bio čitav ispisan. Niketa ga je uži- vao čitati; jer je i sam zriao, da je Avetina ljubav iskrena, da mu piše čustveno i isti- žišto .... Kašnje ja rjeđe pisao Aveti, jer je u Boča našao zabave, uživanja, slasti — sve moguće ugodnosti. Sjećao se — doista — lijepih dana sprovedenih sa Avetom; ali Beč ... Beč? U njemu je našao, učvrstio lanjsku ljubav, — stare doživljaje, lanjsko lutpovanje i uživanje .... nešto Avetu, kao iz nehaja i nemara, ali je posvema nije mogao zaboraviti, jer ih nije samo vezala ljubav vjerenika, već ljubav ro- diteljska — ljubav brige .... Aveta ne primajući pisma postajala je sve više žalosnija. Potezi materinstva počeše joj se opažati. Majka ju je korila, ali što je koristilo? Pomoći joj ne bijaše. Aveta se za- tvori kući — postade mizantropom. Niti ju bijaše na šetnji, niti u crkvu. Već je šest mjeseca, da je nestalo iz varoši M. Nikete, Majke nije imao, već oca trgovca — putnika. Oca je malo pisao i to čita ga, zatim se zamisli i ponovno ga gla- sno pročita. Pismo je glasilo : Niketa ! »Ti si me zaboravio, ja prepoznam, ali tvoje čedo, tvoju krv, nemožeš zatajiti. Ti "si mu otac, a ja sam mu majka! Jučer psmo obavili krštenje; Krstili smo ga ime- mnom tvojim. »Za ljubav čeda povrati mi ljubav, ze- »dovoljstvo, budimo svoji: muž i žena. »Prepoznaj, da si pogriješio — da si POkrutan. Ja ti praštam. Povrati se u M. uVoljstva. »Ne žalosti me, već se povrati. To ti »poručuje nesretna Aveta“