God. XX.

 

 

Qljena je listu unaprijeda: sa Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino

 

U DUBROVNIKU, 23. februara 1910.

zm m———m—m—=Sm—m—m—mummm——m=—m—m—m—<m,:m————m—<—memmmszmmmmmmmmmmmmmmmmmummmmmmammmu

 

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE

smetvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ns vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se
=== predbrojen za došasto polugodište. u [[[[z—

 

 

Broj 16.

 

 

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA

 

 

Iadavatelj i odgovorni urednik Anton I. Šapro, — u uu
Štamparija DeGiulli i dr.

 

 

 

 

Dubrovnik, 22. februara 1910.

Izborna reforma. — Pitanje izborne re-
forme za Dalmaciju povlači se ima nekoliko
godina. U malo riječi stvar stoji ovako:

Prošli sabor bio je dao nalog da se iz-
radi izborna reforma za sabor na temelju
općeg jednakog i tajnog prava glasa. Vlada
je i pomisao na takovu reformu otklonila, a
na to je sabor naložio zemaljskom odboru,
da izradi osnovu na temelju zastupstva in-
teresa ali direktnim i proširenim pravom
glasa.

Ovakovu je osnovu zemaljski odbor iz-
radio i podastro vladi na predsankciju. Od-
govor od vlade nije stigao ni do danas.
Koji su uzroci tomu ne znamo, nu vjero-
jatno je, da nije bilo dobre volje sa strane
vlade ni sa strane nekih -članova hrvatske
stranke.

U toliko pitanje u saboru nije mirovalo,
te kad god se sabor sastao tražili su poje-
dini članovi da se reforma povede. Ti zah-
tjevi bili su majraznovrsniji, tako da nije
bilo na čistu, za koji bi se relormu baš

našla većina. Prodan je n. pr. tražio opće

pravo glasa, Tresić se je izrazio protivan.

Uz to je došlo i pitarije izborne reforme
za općine. I izborni zakon za općine, na-
dasve podjela na izborništva, već je zastario
te se i tu osjeća potreba reforme. Prijedlog

u tom smislu stavio je Dr. Trumbić.

Dašieo to sve pretrese, imenovan je bio
u! saborskom sastanku prošlog septembra
jedan izborni odbor. Ovaj dakako u kratko
vrijeme zasjedanja nije mogao ništa izraditi,
pa za to kad se sabor opet sastao, nikla je
misao, da se ovaj odbor osobitim zakonom
proglasi permanentnim. U tom je smisla
glasio i Trumbićev prijedlog.

. U toliko je bukla pravaška opstrukcija.
Istina je da je Dr. Drinković Izjavio, da
pravaši daju prednost pred svojim opstruk-
'cijonističkim prijedlozima Trumbićevu prijed-
logu, ali predsjednik Ivčević je izjavio, da
on ne može stavljati na raspravu prijedloge
'nego onim redom, kojim su mu došli, Da
'nije to Ivčević uradio, mislimo da bi stranke
'bile odbile prijedlog pravaša, s toga što bi
'značilo' ustupanje pred opstrukcijom.. One su
'zahtijevale, da dnevni red bude sasvim slo-
bodan, i da pravaši povuku sve prijedloge
koje :su stavili u svrhu, da zapriječe redo-
vito djelovanje sabora.

, , Opstrukcija pravaška omela je dakle uz
drugo i izbornu reformu, na koju su sve

+stranke bile pristale. Istina je, da biranjem

permanentnog odbora poteškoće izborne re-
forme ne bi bile sve riješene, jer kako re-
:kosmo dok svi uviđaju potrebu izborne re-
forme, nijesu svi složni, u čemu bi imala
sastojati, ali svakako permanentnim odborom
'bio bi se učinio veliki korak naprijed, te
bi svaksko izborna reforma bila prove-

 

 

 

 

dena kroz doba potrebno, da se po njom
uzmognu provesti nastajni općinski izbori.
Ovako treba će birati i g. 1911. po staromu

zakonu.

*
*

U Hrvatskoj. — Konflikt između koali-
cije i Tomašića svršio je tako, da je ovaj
priznao, da koalicija nije ugovarala s ,,na-
rodnom strankom“ nego s njime kao osobom,
dotično da koalicija ima prama ,narodnoj
stranci“ slobodne ruke.

To ipak nije priječilo ,narodnu stranku“
da se konstatuira te ova sad opet ulazi u
politički život banovine kao jedan od fak-
tora, koji je tim pogibeljniji, što se članovi
hrvatske vlade priznaju njezinim članovima,
a može u isto doba da računa i na potporu
vlade u Pešti.

U toliko je nova vlada počela mesti, te
je trebalo nekakvomu Rauchovu tajniku na
ladanje u Osjek, a Rauchovu šefu policije
Šporčiću u Gospić..

Dobro je to — za svijet koji traži
efekta, ali za one, koji se u posle razumiju,
hoće se mnogo većih dokaza ,,ustavnosti“.
Hoće li ih moći Tomašić dati? Hoće li ih
htjeti dati? i

Glasovi, koji su se digli proti paktu
uglavljenu s Khuenom, učinili su koaliciju
opreznom. To je ona pokazala i u pokušaju,
da se ,narodna stranka“ obnovi, a bojimo
se, da će joj budućnost dati još više prilike,
da svoj oprez pokaže. Jer s uspjesima u
Ugarskoj rasti će bez sumnje Tiszi i Khuenu
i zazubice za Hrvatskom.

U toliko su postigli barem to, da koa-
licija svojom pasivnosti pomaže uspostavu
starog režima u Ugarskoj.

Pogledi po svijetu.

Javljaju iz Petrograda: Pregovori o
približenju Austro-Ugarske i Rusije u to-
liko su napredovali, da je ruski ministar
vanjskih posala Izvoljskij imao više konfe-
rencija sa austro-ugarskim poslanikom Ber-
tholdom o bazi ovih pregovora. Čuva se
najveća tajna o ovim konferencijama, no
ipak iz dobro upućenog izvora doznaje se,
da je Rusija postavila sljedeća tri zahtjeva:
1. Rusija hoće jamstvo, da interesi Srbije
ne će biti dirani; 2. da Austro-Ugarska nema
nikakovih ekspansivnih namjera na Balkanu
i 3., da u slučaju rata na Balkanu Austro-
Ugarska se ne će u taj rat upuštati. Ovako
se javlja iz Petrograda, dok berlinski ,Lo-
kalanzeiger“ dobiva vijest iz Beča, da su
pregovori došli na mrtvu točku, pak da je
slabe nade, da će doći do sporazuma.

. . ,

Položaj na Balkanu postaje od dana na
dan sve to teži i kritičniji. Veoma se lako
može dogoditi, da po čitavom Balkanu

 

auktoritetom, da ublaži
' s

Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Zaizjave,priopćera zabv
plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju pop
godbi us razmjeran popus Nefrankirana pisma ne primaju se.

= nm == === m m === >= === === === === ===o

 

 

 

plane revolucija: U Macedoniji su progoni
Srba i Bugara dosegli vrhunac, uslijed česa
su i srpski i bugarski komitadžije sklopili
sporazum, prema kojem će uz potporu svo-
jih vlada u slobodnim krajevima raditi na
tome, da Macedonija dobije svoju autono-
miju pod kontrolom velevlasti.
*

Po najnovijim vijestima u Ateni vlada
opća pobuna i metež, te se ne zna ništa
jasno i svaki čas se očekuje, da plane opća
pobuna. Pozvane su sve čete, svi pričuvnici.
Pomiorski časnici su pravi pravcati zaroblje-
nici. Časničke lige i uopće sva mornarica je
pod terorom kopnenih časnika. Vlada i ko-
mora samo žele, da se sastane narodna
ustavna skupština, jer jedino na. taj način
nadaju se, da će se zemlja riješiti aristokra-
cije vojničke lige. Časnici i generali u ino-
zemstvu pozvani su, da se povrate u do-
movinu. Za provedenje reorganizacije grčke
vojske bit će pozvani samo francuski ča-
snici. Položaj dinastiji je veoma težak, jer

je spor strašno zaoštren. Kraljevskoj kući '

ne preostaje nego, ili da se silom : usprotivi

neprijateljskim strujama, ili da se zahvali

na prijestolju i drugim dinastičkim pravima.
* '

Radi nepravedne izborne reforme pri-
ređene su po svim većim njemačkim gra-
dovima demonstracije, koje vode socijalisti.
Osobito u Frankfurtu demonstrije su zauzele
velikog maha gdje je policija ranila oko 300
ljudi, a od tih su mnogi teško, dapače i
smrtonosno ,ranjeni. Uzrujanost je postigla
vrhunac, a nad nečovječnošću njemačke poli-
cije i njezinih upravitelja zgraža se čitav
kulturni svijet.

*

U krugovima poljskih zastupnika u
Beču, vlada mišljenje, da će se pitanje re-
konstrukcije kabineta u parlamentarnom smi-
slu riješiti tek poslije Uskrsa. Bienerth drži,
da je u sadašnjem političkom momentu re-
konstrukcija nemoguća.

5 4

Engleski konservativni listovi pišu, da
u kabinetu postoji velika nesloga, te , nije
isključena ministarska kriza.

*

Nevolja je u okolici Pariza uslijed po-
plave neopisiva. Prispjeli darovi: ne dostaju,
da ublaže ni najmanji dio oskudice. Mali
knjižari, koji prodavaju knjige na obalama
Seine, izdali su proglas na Parižane, u ko-

'jem ih mole, da im poklanjaju stare knjige,

jor je Seina odnijela svu njihovu zalihu.
že sa potrebitim
nevolju pučanstva.
Nema više sumnje, da je velika kata-
strofa franceskoga prevoznoga broda morala
prouzročiti grozna eksplozija, jer na moru

ei

trosi

y RA i

ki
PEN g"