God. XX.
Oljena je listu unaprijeda: sa Dubrovnik i sa Austro-Ugarsku na godine 10 E. Za ino
sastvo 10 K i poštarski troškovi. Ko na vrsti list, kad mu pretplata mine, smatrs s%
predbrojen sa uošasto polugodište. —====m=u=m=m
U DUBROVNIKU; 5. marta 1910. :
iivaTSKA
IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE —— 88 ==
zma———————m———————=—=5==
Broj 19.
POJEDINI BROJ 10 PARA
Izdavatelj i odgovorni urednik Anton I. Šapro — u
Štamparija DeGiulli i
Hrvatska Kriza 1 Dalmacija.
Oči cijele Dalmacije uprte su sada
na Zagreb. Lako je kazati zašto. O
razvitku prilika u banovini zavisi
možda biti ili nebiti one politike, ko-
joj se Dalmacija zavjerila već u doba
narodnog probuđenja, i kojoj su svoje
sile žrtvovali prvi sinovi Dalmacije.
O čemu se radi u Zagrebu? —
O tomu, da li će većina znat braniti
sva ona prava, koja joj kao većini
ustavno pripadaju, ili će klonuti pod
pritiskom prilika, u kojem slučaju
čekaju Hrvatsku novi deceniji kuka-
vnog životarenja, kojemu će bit prvi
uvjet odreka od svih narodnih :i dr-
žavnih težnja.
U prvom slučaju može Dalmacija
računati, da će u većini hrvatskog
sabora naći aktivne potpore u nje-
zinu nastojanju za sjedinjenjem, u
drugom će aneksija: bit iznova odgo-
đena ad calendas graecas, jer.ko je
iole pratio naše prilike, taj znade,
da prvi uvjet, što ga Beč stavlja Hr-
vatskoj pa i Ugarskoj za tako zvano
ustavno življenje, jest taj, da se u
dalmatinsko pitanje ne smije kretati.
Kad bi se dogodilo 'ovo potonje,
Dalmacija bi ostala grana osječena
sa narodnog debla. Ona bi se našla
u još gorem - položaju nego poslije
godine .1874., u toliko što su se eko-
nomske prilike promijenile na taj
način, da nije moguće skoro ni za-
misliti, da bi se u Dalmaciji mogla
trajno uzdržati na kormilu jedna
stranka, kojoj bi golitički program
sastojao samo u platoničkoj izjavi,
- da stoji na temelju sjedinjenja s Hr-
vatskom. Takovih stranaka duh vre-
mena sada ne podnosi, a njima ve-
liki se je neprijatelj pojavio u tomu,
što aneksijom Bosne stvorila se je i
jedna druga mogućnost riješenja dal-
matinskog pitanja, koje je višim fak-
torima mnogo povoljnije i koje bi se
eventualno moglo s te strane ii po-
taknuti.
Takovu riješenju dolazi u prilog,
“što Dalmacija ovako o sebi ne može
stati. Kao politička jedinica ona je
ekonomska nemogućnost. 'To doka.
givati nije potreba, jer to svi osje-
dr. Ž
ćamo, i baš taj osjećaj, koji je u
svoje doba bio jedan od najjačih
poticaja da narod prione uz »Karo-
dnu stranku“, koja mu je propovije-
dala sjedinjenje s Hrvatskom, mogao
bi eventualno biti upotrebljen od pro-
tivnika sjedinjenju s Hrvatskom te
od aneksijonista jedne vrste stvoriti
aneksijoniste druge vrsti.
Pitanje aneksije Bosne Dalmaciji
ili Dalmacije Bosni nije istina još
nikomu palo na pamet da pokrene.
Sva je prilika da u Beču ne misle,
da je zato još došlo vrijeme, ali treba
držati na pameti, da se je jednom
prilikom Nj. Vel. izrazilo u tomu
smislu, a to je dokaz da je pitanje
bilo raspravljeno, a možda, dok se
mi gonjamo o Veliku Hrvatsku, već
u Beču i riješeno. Zato bi dakako
trebalo i privola Dalmacije, koju sada
teško da bi dobili, ali ako u Zagrebu
hoće, da se sasvim ugnu mogućnosti,
da u Dalmaciji isplivaju.na površinu
stranke, koje bi tu privolu dale,
ne smiju najprije dopustiti, da se pi-
tanje aneksije svrgne s dnevnog reda
u banovini. Dalmacija, bez velike po-
_ gibli za misao aneksije, ne može iz-
nova čekati 40 godina, da se . opet
pojavi u Hrvatskoj stranka,.koja će
kao većina pokrenuti pitanje sjedi-
njenja. io
Dubrovnik, 4. niarts 1910,
Stadler i bosanski Hrvati — Čitamo u
bosanskim novinama prepirka, koja u mno-
gočem spominje vremena, kad su nas u
Dubrovniku svećenici ostavili, jer da smo
proti vjeri. Onda su bili pisali g. Peru Čin-
griji pismo, u kome se kao naš veliki grijeh
isticalo što smo u jednom članku kazali, da
naša politika ne smije biti ovisna ni o Rimu
ni o Beču.
1 sada nakon 5 godina mi im to isto po-
navljamo, ali ne kažemo im samo mi, to im
poručuje i ,Hrvatska Zajednica“ iz Bosne.
I baš to, što se taj glas čuje i iz Bosne,
tjera u laž sve ono kazivanje naših poznatih
protivnika, da smo mi oni, koji izaživljemo,
da su nam svećenici bili dobro došli dok
su nam trebali, da rušimo švojim pisanjem
ugled svećenički itd. itd. #
Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Zaizjave,priopćens sahv
plaća se 40 para po retku, a sa oglaso 30 para. Oglasi. koji se više puta štampaju pop
godbi us rasmjeran popus Nefrankirana pisma ne primaju se.
radi, bogme bezvjerac nije, on ne ništi u-
gled svećenički. Nu Stadleru to nije bilo
dosta, on je uza sve to ustanovio Hrvatsku
Katoličku Udrugu kao protivnicu Zajednici.
A to sve samo s toga, što je htio da
bude vođa Hrvata u Bosni. a da ga drugi
slušaju i onda, kad su osvjedočeni da ih
na zlo vodi.
Samo dakle želja za gospodstvom njemu
je utisla u ruku zublju razdora, da je baci
među hrvatski narod Bosne. Vjera, ugled
svećenički .... . ne samo što se o tomu ne
radi, već je to Stadleru sporedna stvar.
Njemu nije stalo do sablazni, ne mari on,
što se tim Hrvate u Bosni slabi, ne pita
on, da li će to vjeri koristiti, sve je to on
žrtvovao molohu gospodstva. Njemu se je-
dino on klanja, on mu je sve.
Prama slici toga razornog demona, u
komu je obličen klerikalizam, stoji slika
fratara bosanskih, koji narod, iz koga su
nikli, na će da ostave, koji ne traže za sebe
vodstva, već da im se prizna, da i oni rade
za narod kao i svjetovnjaci.
Ljudi su i oni, mi ih ne ćemo progla-
sivat svecima, ali njihova je pojava mnogo
prijatnija, oni nas sjećaju onih vremena u
Dalmaciji, kad je svećenstvo stajalo u prvim
redovima na braniku naroda, Pavlinović
uporedo sa Klaićem. Onda se nije pitalo
ko će vodit, već je vodio, ko ;je bolje znao,
a koliko su svećenici više pazili, da sebe
ne nameću, toliko je njihov rad bio uvašže- .
niji
sada eto na žalost prolaze i u Bosni.
s +
*
Ban i koalicija. — Po želji preuzviše-
nog bana Tuškan je sazvao plenum koalicije.
U tomu ne bi ništa bila osobito,. jer
ako se dobro sjećamo, odmah poslije svoga
imenovanja, Tomašić je navijestio da će
priopćiti koaliciji program svoga rada. On
bi dakle samo ispunio svoje obećanje. Ako
ga vrši — poslije gradskih izbora, ništa ne
smeta, priopćenja će biti zanimivija.
A imadu zaista jedan drugomu što da
kažu. Tako izgleda barem po pisanju; ,Ne-
rodnih Novina“, koje će izginuti od žalosti, .
što koalicija nije znala shvatiti, da interesi
Zagreba zahtijevaju, da i nadalje ostanu u
vijećnici gradskoj — madžaroni.
gleda i po pisanju Poster Lloyda“, koji se
sgraža, kako koalicija pokazuje tako malo
sposobnosti da bade vladina stranka. A tako
izgleda i po pisanju koalicijonih novina.
Jer i koalicija hoće da kaše Tomašiću,
Ta su vremena prošla u Dalmaciji, & -