Oljena je listu unaprijeda: sa Dubrovnik i sa Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino sastvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ns veati list. kad mu pretplata mine, smatra s0 predbrojen sa aošasto polugodište. === Izdavatelj | odgovorni urednik Aamton I. Šapro. \stua=mmz—————m—————————= przojavne oljesti Tomašić u Pešti. ZAGREB, 9. — Tomašić se na- lazi u Pešti, te konferira s Khuenom. Poći će i u Beč kralju, da položi prisegu tajnog savjetnika. Izbori u banovini. ZAGREB, 9. — Koalicija je obe- ćala, da će u naknadnim izborima podupirati odličnije madžarone. Opozicija kandidira za načelnika Janka Holjea. Iz Ugarske. PEŠTA, 9. — Danas se je mini- starsko vijeće sastalo, da odluči glede saziva parlamenta. Vjerojatno je, da će parlamenat biti sazvan 22. ožujka. Tisza će biti po svoj prilici pred- sjednik . sabora. Razno. BEĆ, 5. — Smrt Dr. Luegera očekuje se još danas prije podne. BEOGRAD, 9. — Kralj Petar ostat će u Petrogradu četiri dana. Dubrovnik, 8. marta 1910, Od borca za slobodu do činovnika Press- bureau. — U Sarajevu je nenadno premi- nuo. Miroslav Hubmayer, činovnik u bosan- skom Pressbureau. Mi mu ne ćemo viti lo- vor vijence, sli tragika u životu toga čo- vjska preveć nas sjeća tragike u životu ci- jeloga našega naroda, da bi -smo : preko njegove smrti mogli prijeći mukom. Jer Hubmayer nije bio čovjek ni rođen ni od. gojen za činovnika vlade bosanske, već je njega dovelo do toga ono isto, što vidimo da se u veliko događa kod mnogih: naših stranaka, koje se od branilaca narodnih ideala pretvoriše u aluge pokorne svih vlada. Hubmayer je bie sodom Slovenac, a u Bosnu ga je doveo onaj isti zanos, koji je inio da se, po dalmatinskim gradovima us- trajaju godina sedamdesetih odbori za po- maganje bosanskih ustaša i koji je kazivao u.pero Ivanu Mašuraniću neumrle stibo i Čengijića. Vapaji turske raje bili, su izazvali pokret, koji je. išao da Štamparija DeGiulli i dr. = 'Sada se saznaje, da je za svog I SUBOTE —— POJEDINI BROJ 10 PARA Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopis) uredništ: u lista. Zsirjave.pricy ćero sebv plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi. koji se više pute štampaju pop kako kod mnogih drugih, već ga je u svemu vodila iskrena želja i nastojanje, da narodu tvoruo pomogne. Je li mislio Hubmayer na ono, što će doći? Nije. ni on kao ni oni, koji su se za nosili i radili kao i on. Nijesu pomišljali na to ni onda, kad su austrijske čete prelazile Savu i kad je sudbina Bosne bila već za- pećaćena. U glasu ratne trublje oni su još uvijek razabirali pjesmu slobode, i trebalo je decenija, da se vidi, kako je okupacija Bosne bila zbilja klin: u tijelo našega ne- roda, kako se je ono hvalio Andrassy. Što se je poslije dogodilo sa Hubmaye- rom, to se dade veoma lak. psihološki obja- sniti. Na razvalinama ideala mladosti :izra- stao je pod uplivom prilika drugi Hubmayer, kojemu bi uspomena na prošlost samo izma- milo gorak posmijeh. Taj je posmijeh bio za svijeh rječita povjest cijologa njegova ži- vota; cijelog onog. nutarnjeg preokreta, koji je od borca za oslobođenje Bosne učinio bezavjesno ratilo u rukama bosanskih vla- stodrža«ca. h Umro je, mir pepelu njegovu! Spomi- njemo ga samo kao tipičan slučaj :za osvi- jetljenje onoga procesa, koji u našem narodu od domorodaca stvara stupove sustava. Bit će često puta uzrok tomu otpadanju od na- rodne stvari u pohlepi za dobitkom i užit- kom, ali mnogo pute igra veliku ulogu i ra- zočaranje, koje u nas lako nastaje, kad se vidi da .se ne može postići ono, što se hoće. A tomu je kriv dosta naš politički odgoj. Naša mladost na sveučilište odveć visoko leti, a da bi je mogao zadovoljiti kaanije realan život. Proti razočaranju majbolji je lijek ne tražiti vele, i za to baš vidimo, da ane stranke, koje imadu obzira na 'svagda- nje potrebe i na mogućnost te prama tomu Domaće vijesti. Najveći dobrotvor družbe sv. Girife | Metoda, Na 28. pr. mj. umro je u Ljubljani veleposjednik Karol Kotnik, koji je ostavio l milijuna kruna za slovensku družbu sv. irila i Metoda. Sve slovenske novine, kako je i pravo, izlaza u svečanom žalobnom ruhu, slaveći ovog uzor dobrotvora. Slavni Kotnik osobito, se bavio gospodarstvom. dugogodiš njeg boravka u Beča uvjek rado podupirao slavenske i hrvatske djake. Inače ie kao čudak živio vrlo skromno i štedljivo, da valjda što više pomogao svojemu naroda poslije svoje smrti. Slava i venskom dobrotvoral.:, 000i bena ,Narodne Navine“ denose na čela lista saziv hrvatskog sabora za 18. ošujka ov. g« godbi us razmjeran popus Nefrankirana pisma ne primaju se. =——mmammmmappannj===mstyismattisn OR Frankovci priznaju Srbe. Urednik ,Bu- dapesti Naplo“ dr. Palyi bio je u Zagrebu pak je imao interviewe sa političarima raz- nih stranaka. Od frankovačke stranke dao mu je interview Iso Kršnjavi jer je Josef bolestan. (valjda od velikog uzbuđenja pri- godom izbora!) Ali, da »Starčevićanac“ Kršnjavi ne bi u čemu pogriješio, asistirali su ga tutori stranke dr. Hades Frank i dr. Aleksander Horvat. Izjava je dakle službena. U njoj je Kršnjavi priznao, da su se oni, frankovci, nudili u Beču i Khuenu, da im se dade vlast, a oni da će suspendirati sav svoj, državopravni program. Izjava iz- gleda kao neka novost. A što su radili kroz ove dvije godine? Zar nijesu bili na vlasti uz suspenziju čitavog svoga ,programa“ odnosno uz održanje programa - ,pomoći pojedinaca“, Ali u službenoj frankovačkoj izjavi no- vost je to, da frankovci na usta Kršnjavoga priznaju Srbe. O njima Kršnjavi u interviewu neprestano govori. I kaže doslovce“ »U Hr- vatskoj imade tri četvrtine hrvatskog, a . jedna četvrtina srpskog življa.“ Četvrtina srpskog življa! veli frankovac uz svjedočanstvo i asistenciju Hadesa i Horvata. Kako? A mi smo sve dosele od ove čete slušali; gdje, po naručbi viče, da Srba u Hrvatskoj ,nema“! Ni jednoga vragutoga! Zar oni nijesu bili pravoslavni Hrvati“? _ I zar nije svaki Hrvat, koji je priznavao, da četvrtinu pučanstva sačinjavaju Srbi, bio veleizdajnik i plaćenik Srbije? A sada eto — čitava četvrtina pučan- stva Srbi! izjavlja Kršnjavi, na ime stranke a Hades i Horvat čuju i šute, dakle odob- ravaju. Obstrukcija proti srpskom imenu u adresi bila je god. 1907. u frankovaca naručena iz Beča. To je Kršnjavi svojedobno sam priznao kako je Mandi došao k nji i donio nalog: ,Nema Srba, udrite ( Toni su u saboru na sablazan cijele zemlje pra- vili one škandale. peva 3 Da nija sada došla nova naručba, da . ima Srba? Po gornjim izjavama, nekako tako iz- gleda. (Bi N. L). s: | o vladinim i krugovima mnije, a će peštan- ski sabor biti raspušten još prije 24. o. m. Grof Khuen se isrittio, da za sada no može