Oljena je listu unaprijeda: sa Dubrovnik i sa Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino
sastvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ns veati list. kad mu pretplata mine, smatra s0
predbrojen sa aošasto polugodište. ===

 

 

 

 

Izdavatelj | odgovorni urednik Aamton I. Šapro.

\stua=mmz—————m—————————=

 

 

 

przojavne oljesti
Tomašić u Pešti.

ZAGREB, 9. — Tomašić se na-

lazi u Pešti, te konferira s Khuenom.

Poći će i u Beč kralju, da položi
prisegu tajnog savjetnika.
Izbori u banovini.

ZAGREB, 9. — Koalicija je obe-

ćala, da će u naknadnim izborima
podupirati odličnije madžarone.

Opozicija kandidira za načelnika
Janka Holjea.

Iz Ugarske.

PEŠTA, 9. — Danas se je mini-
starsko vijeće sastalo, da odluči glede
saziva parlamenta. Vjerojatno je, da
će parlamenat biti sazvan 22. ožujka.
Tisza će biti po svoj prilici pred-
sjednik . sabora.

Razno.
BEĆ, 5. — Smrt Dr. Luegera
očekuje se još danas prije podne.

BEOGRAD, 9. — Kralj Petar
ostat će u Petrogradu četiri dana.

 

Dubrovnik, 8. marta 1910,

Od borca za slobodu do činovnika Press-
bureau. — U Sarajevu je nenadno premi-
nuo. Miroslav Hubmayer, činovnik u bosan-
skom Pressbureau. Mi mu ne ćemo viti lo-
vor vijence, sli tragika u životu toga čo-
vjska preveć nas sjeća tragike u životu ci-
jeloga našega naroda, da bi -smo : preko
njegove smrti mogli prijeći mukom. Jer
Hubmayer nije bio čovjek ni rođen ni od.
gojen za činovnika vlade bosanske, već je
njega dovelo do toga ono isto, što vidimo
da se u veliko događa kod mnogih: naših
stranaka, koje se od branilaca narodnih ideala
pretvoriše u aluge pokorne svih vlada.

Hubmayer je bie sodom Slovenac, a u
Bosnu ga je doveo onaj isti zanos, koji je

inio da se, po dalmatinskim gradovima us-

trajaju godina sedamdesetih odbori za po-

maganje bosanskih ustaša i koji je kazivao
u.pero Ivanu Mašuraniću neumrle stibo

i Čengijića. Vapaji turske

raje bili, su izazvali pokret, koji je. išao da

Štamparija DeGiulli i dr. =

'Sada se saznaje, da je za svog

 

 

I SUBOTE ——
POJEDINI BROJ 10 PARA

 

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopis) uredništ: u lista. Zsirjave.pricy ćero sebv

plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi. koji se više pute štampaju pop

 

 

 

kako kod mnogih drugih, već ga je u svemu
vodila iskrena želja i nastojanje, da narodu
tvoruo pomogne.

Je li mislio Hubmayer na ono, što će
doći? Nije. ni on kao ni oni, koji su se za
nosili i radili kao i on. Nijesu pomišljali na
to ni onda, kad su austrijske čete prelazile
Savu i kad je sudbina Bosne bila već za-
pećaćena. U glasu ratne trublje oni su još
uvijek razabirali pjesmu slobode, i trebalo
je decenija, da se vidi, kako je okupacija
Bosne bila zbilja klin: u tijelo našega ne-
roda, kako se je ono hvalio Andrassy.

Što se je poslije dogodilo sa Hubmaye-
rom, to se dade veoma lak. psihološki obja-
sniti. Na razvalinama ideala mladosti :izra-
stao je pod uplivom prilika drugi Hubmayer,
kojemu bi uspomena na prošlost samo izma-
milo gorak posmijeh. Taj je posmijeh bio
za svijeh rječita povjest cijologa njegova ži-
vota; cijelog onog. nutarnjeg preokreta, koji
je od borca za oslobođenje Bosne učinio
bezavjesno ratilo u rukama bosanskih vla-
stodrža«ca. h

Umro je, mir pepelu njegovu! Spomi-
njemo ga samo kao tipičan slučaj :za osvi-
jetljenje onoga procesa, koji u našem narodu
od domorodaca stvara stupove sustava. Bit
će često puta uzrok tomu otpadanju od na-
rodne stvari u pohlepi za dobitkom i užit-
kom, ali mnogo pute igra veliku ulogu i ra-
zočaranje, koje u nas lako nastaje, kad se
vidi da .se ne može postići ono, što se hoće.
A tomu je kriv dosta naš politički odgoj.
Naša mladost na sveučilište odveć visoko
leti, a da bi je mogao zadovoljiti kaanije
realan život. Proti razočaranju majbolji je
lijek ne tražiti vele, i za to baš vidimo, da
ane stranke, koje imadu obzira na 'svagda-
nje potrebe i na mogućnost te prama tomu

Domaće vijesti.

Najveći dobrotvor družbe sv. Girife |
Metoda, Na 28. pr. mj. umro je u Ljubljani
veleposjednik Karol Kotnik, koji je ostavio

l milijuna kruna za slovensku družbu sv.

irila i Metoda. Sve slovenske novine, kako
je i pravo, izlaza u svečanom žalobnom
ruhu, slaveći ovog uzor dobrotvora. Slavni
Kotnik osobito, se bavio gospodarstvom.
dugogodiš
njeg boravka u Beča uvjek rado podupirao
slavenske i hrvatske djake. Inače ie kao
čudak živio vrlo skromno i štedljivo, da
valjda što više pomogao svojemu naroda
poslije svoje smrti. Slava i
venskom dobrotvoral.:, 000i

bena ,Narodne Navine“ denose na čela lista
saziv hrvatskog sabora za 18. ošujka ov. g«

godbi us razmjeran popus Nefrankirana pisma ne primaju se.

=——mmammmmappannj===mstyismattisn OR

 

 

Frankovci priznaju Srbe. Urednik ,Bu-
dapesti Naplo“ dr. Palyi bio je u Zagrebu
pak je imao interviewe sa političarima raz-
nih stranaka. Od frankovačke stranke dao
mu je interview Iso Kršnjavi jer je Josef
bolestan. (valjda od velikog uzbuđenja pri-
godom izbora!) Ali, da »Starčevićanac“
Kršnjavi ne bi u čemu pogriješio, asistirali
su ga tutori stranke dr. Hades Frank i dr.
Aleksander Horvat. Izjava je dakle službena.

U njoj je Kršnjavi priznao, da su se
oni, frankovci, nudili u Beču i Khuenu, da
im se dade vlast, a oni da će suspendirati
sav svoj, državopravni program. Izjava iz-
gleda kao neka novost. A što su radili kroz
ove dvije godine? Zar nijesu bili na vlasti
uz suspenziju čitavog svoga ,programa“
odnosno uz održanje programa - ,pomoći
pojedinaca“,

Ali u službenoj frankovačkoj izjavi no-
vost je to, da frankovci na usta Kršnjavoga
priznaju Srbe. O njima Kršnjavi u interviewu
neprestano govori. I kaže doslovce“ »U Hr-
vatskoj imade tri četvrtine hrvatskog, a .
jedna četvrtina srpskog življa.“

Četvrtina srpskog življa! veli frankovac
uz svjedočanstvo i asistenciju Hadesa i
Horvata.

Kako? A mi smo sve dosele od ove
čete slušali; gdje, po naručbi viče, da Srba
u Hrvatskoj ,nema“! Ni jednoga vragutoga!

Zar oni nijesu bili pravoslavni Hrvati“? _

I zar nije svaki Hrvat, koji je priznavao,
da četvrtinu pučanstva sačinjavaju Srbi, bio
veleizdajnik i plaćenik Srbije?

A sada eto — čitava četvrtina pučan-
stva Srbi! izjavlja Kršnjavi, na ime stranke
a Hades i Horvat čuju i šute, dakle odob-
ravaju. Obstrukcija proti srpskom imenu
u adresi bila je god. 1907. u frankovaca
naručena iz Beča. To je Kršnjavi svojedobno
sam priznao kako je Mandi došao k nji
i donio nalog: ,Nema Srba, udrite ( Toni
su u saboru na sablazan cijele zemlje pra-
vili one škandale. peva 3

Da nija sada došla nova naručba, da .
ima Srba?

Po gornjim izjavama, nekako tako iz-
gleda. (Bi N. L). s:

| o
vladinim i krugovima mnije, a će peštan-

ski sabor biti raspušten još prije 24. o. m.
Grof Khuen se isrittio, da za sada no može