Strana 2. e Broj 20. Uapšenje uhodarke Marjanović - Miliče- vić | Hofricherova afera. Javljaju iz Zagreba : O poznatoj ženi Marjanović-Miličević,: koja bi imala biti upletena u Hofrichterovu aferu saznaje se slijedeće: Miličevićka, po ocu opančaru Marjanoviću, rođena je 1888. god. u Šiklošu u Ugarskoj. U 20 godini zaljubila se u trgovca Miličevića, koji je bio u Bosni u Dubočcu. Ali već nakon četrnaest dana ga je ostavila, jer da nije imala od česa živjeti. Otišla je u Budimpeštu i Beč, gdje se izdavala za slušateljicu medicine, a često za diplomiranu doktoricu. U Beču je bila opetovano kažnjena sa deset dana zatvora. Otrov je navodno dobila u Budimpešti od jednog farmaciste, zoji joj ga pribavio 14 oktobra 1909. iz jedne ljekarne na Kalvin- skom trgu i 1 gram za 29 filira. Otrov da je upotrebljavala u fotografske svrhe. U Budimpešti na Pasteurovom zavodu oduzela joj jejedna dvorkinja jedan dio otrova, ada nije o tom nikome ništa saopćila Miličevićka tvrdi, da se bavila dobavljivanjem otrova za jednog starog gospodina u Beču, Pešti i Zagrebu, po 10 grama. Za veleizdajničkog procesa bila je u Zagrebu i vrlo se dobro zabavljala u ,,Paiace Hotelu“ sa članovima zagrebačke policije. Policija je povela potragu i za poručnikom Černikom, ali on je već prije odpremljen u Stenjevac. U Osijeku je Miličevićka bila vapšena, te se izdala za dr. Amadea Miličević. Veli, da s Hofrichterom nije poznata, ali je poznata s jednim Hofri- ehterovim prijateljem u Lincu. Priznaje, da je i u Srbiji nabavljala otrov i da je za to od svog starog prijatelja u Beču bila hono- rirana. U Zagrebu je stanovala u Kukovi- ćevoj ulici i stanodavka njena izjavljuje, da je u nje vidjela onakove kapsle, kakovi ig- raju veliku ulogu u Hofrichterovoj aferi. U kakovom savezu stoji Miličevićka sa Hofrich- terovom afešom ne može se još kontrolirati. Istraga se pomnjivo nastavlja. Gradska Kronika. 60-godišnjica prof. Masaryka. Dne 7. o. mj. navršio je prof. Masaryk 60 go- dina života. Ne treba spominjati ko je Ma- saryk, njegovi osjećaji prama Hrvatima i Srbima najbolje su se pokazali u časovima potrebe, onda kad su vlastodršci htjeli oprav- dati svoje postupanje prama nama lažnim dokumentima. Nije za to čudo da se sa svih strana maše domovine sjećaju rodoljubi toga čo- vjeka. I naš je najelnik uzeo ovu prigodu, da pozdravi svečava, pa mu je brzojavio: Proiesor Masaryk Prag. Diveć se Vašcm neumornom za cijelo Slavenstvo blagotvornom radu, najugodnije sjećajuć se posjeta kojim ste ga u prošloj godini počastili, u ovom svečanom času do- pustite da sa ovih delekih južnih strana po- šalje Vam svoju ncjemjerniju čestitku | Vaš odani štovatelj Dr. Pero Čingrija, načelnik Dubrovnika, I s naše strane pridružujemo se općim Zestitkama željom da poživi još mnogo go- dina na diku svoga naroda i na korist ci- jelog slavenstva. > = Lične vijesti. Zastupnik na zemali- skom sabora g. Murović, stigao je u Du- brovnik u ponedjeml:, a sinoć krenuo natrag s CRVENA HRVATSKA“ Poslije kratke bolesti preminuo je u Dubrovniku Vlaho pl. Bogdan, €. k. dvorski savjetnik i intimni tajnik Nj. Vis. blagopokojnog velikog vojvode toskanskog Ferdi- nanda IV. * Pokojnik dok je učio pravo na sveuči- lištu, bio je učiteljem djeci velikog vojvode, a kasnije ostao u službi Njegovoj te dopro do intimnog tajnika. Poslije smrti nadvoj- vodine prešao je u mir, te je došao u svoj rodni Dubrovnik. Vele ga se nije nauživao jer je doskora podlegao teškoj nemoći, osta- vljajuć za sobom u tuzi gospođu suprugu i kćerku. Premda većim dijelom izočan iz rodnoga grada, on mu je bio privržen kao malo ko te živio njegovim životom pomno prateći sve njegove prilike. Spominje ga i politička borba kao ,, Frana sa zvonika“. Bio je čovjek velike kulture i pitomosti. Koliko je kod velikog vojvode bio obljubljen, pokazuju među inim brojna odlikovanja to- skanske kuće. Od vladara je dobio Red željezno kruna III. st. i red Franje Josipa. Bio je također posjednik mnogih stranih redova. I u Dubrovniku je bio obljubljen. Do- kaz je tomu sjajan sprovod, ma koji nije izostao niko, ko je imao prigode da se s po- kojnikom upoznade. Nj. Preuzvišenost Namjesnik Nardelli položio je na lijes vijenac. Laka mu bila rođena zemlja, a ucvilje- noj porodici neka bude utjeha opće saučešće u gradu, kojemu se i mi pridružujemo. Općinsko vijeće. U nedjelju je bila općinska sjednica, ria koju je pristupilo 27 vijećnika, više nego obično. Prvi predmet bio je : Zaključak da se predloži Zemaljskom Odboru na zakonodavnu raspravu na Pokra- jinskom Saboru ponovljenje zemaljskog zakona za ovlaštenje pobiranja odredbine na uvoz grožgja i masta u grad Dubrovnik, pred- građa i Gruž. Načelnik izvješćuje, kako se ovaj zaklju- čak razlikuje od onoga, koji je dosad vrije- dio, za to što bi s6 odredbina pobirala i u Gružu i u predgrađima. S neke strane bilo je istaknuto, kako bi bilo shodno da se odredbina povisi od 1 h na 2 h. U raspravi učestvuju vijećnici Čakelja, Kesovija i Čingrija, te se na prijedlog po- tonjeg bira odbor (Gjivić, Čakelja, Kesovija) da prouči pitanje povišenja odredbine i iz- vjesti u nastajnoj sjednici. Uprava Bondinog kazališta moli za stalnu godišnju pripomoć od 5000 K. Prama prijedlogu načelnika glasuje se 3000 K pripomoći za dolazak zagrebačkog kazališta, a riješenje molbe za stalnu go- dišnju pripomoć odgađa se, Molba promicateljnog odbora za gradnju električnog tramwaya glede pokrića većeg troška radi proširenja puta na Boninovu. Vijećnik Čingrija razjašnjnje o čem se radi. Uslijed gradnje tramwaya potrebito je proširenje puta na Boninovu. Ovu prigodu hoće Društvo da upotrijebi da se put pro- širi za metar i po više nego je potreba, a da se uzmogne učiniti popločen prolaz za pješake sa gvozdenom dotično kamenom ogradom sa strane mora. Razna ministarstva za proširenje puta dala su 31.000 kruna, sabor je glasovao 5000. Vijećnik Gjivić nije sporazuman tim da se ovako prekoračuje proračun, jer čemu onda ovaj. Neka upraviteljstvo prije ispita je li trošak opravdan i kako će ga se po- kriti pa tad neka se trošak stavi u proračun za nastajnu godinu. U živahnoj raspravi, koja se razvila, načelnik izjavljuje da i on uviđa "potrebu, da se ova radnja podupre te općina valja da obeća neku svotu, ali opaža, da troškovi sve više rastu. Kad se od općine traži da troši, treba bit spravan plaćati, s toga navi- ješta, da je već dao naredbu da se izradi proračun za nastajnu godinu, da se even- tualno uzmogne veći trošak pokriti poviše- njem prireza na potrošarinu. Kad bi vijeće to povišenje prihvatilo, mogle bi se i neke ulice popraviti, što je zbilja prijeka potreba. Na glasovanju primljen je prijedlog da se društvu obeća 5000 K, što će se staviti u proračunu nastajne godine, Dopis Zemaljskog Odbora glede ustro- jenja agrarne banke za Dalmaciju. Ova bi se imala ustrojiti doprinosima vlade, općina i zemlje. Obzirom na to, što se po priopćenim podacima prikazuje osnova neizvedivom, vijeće nije glasovalo nikakav doprinos. Općina pristupila je kao član ,,Pokra- jinskom savezu za promicanje saobraćaja stranacu u kraljevini Dalmaciji. Odobrena je bez rasprave pogodba sa e. X. ratnom mornaricom glede opskrbljivanja vodom vatnih brodova. Glede gradnje kolnog puta od Brgata do Buića i Mandaljene glasuje se 10% na račun odlomaka, a 10% na račun zajednice. Pošto je vlada izjavila se spravnom dati 40%, a pokrajina 10%, tim bi bilo skupa pokrito 70%. : (Nadati se je da će i vlada i pokrajina svoj doprinos povisiti, jer teretiti daljnim do- prinosima odlomke Župe nije moguće. Iz kamena se ne može izbit novaca). Liječnicima Dubrovnika i Župe bi jed- noglasno udijeljena stalnost (bez prava na mirovinu). Melba za prodaju komada čestice 113/1 na Dančama. Obzirom na to, što je stigla još jedna : molba da se ustupi cijela ta čestica, načelnik diže tu tačku s dnevnog reda. Zaključuje se da se neke ulice u Gružu poprave, kako je to predložio gruški zbor. Udadbene potpore iz Amerlingove i Pu- lićeve zaklade glasovane su kako je predlo- žilo upraviteljstvo. Na svršetku su riješane neke molbe za obrtne dozvole, za pripadnost i potpore. Bilančna sjednica Hrvatske vje- resijske banke. U sjednici upravnog vi- jeća ovog zavoda, držanoj 7. i 8. o, mj. bila je odobrena bilanca za g. 1909. Dobitak prošle godine iznosi K 111.524:03 prama K 103.853;02 g. 1908. Poslovanje je zavoda u svim granama napredovalo, a uspjeh je osobito povoljan. Zaključeno je podnijeti glavnoj skupštini prijedlog, da se porazdijeli K 60.000 ili 6%, kao dividenda, prenese u pričuvu K 20,000, na nov račun K 19.640:31, i glasuju neki iznosi za nagrade i u dobro tvorne svrhe, kao obično, dok ostatak po pista epa se ua jeća i predstojništva, s