Strana 2.

e Broj 20.

 

Uapšenje uhodarke Marjanović - Miliče-
vić | Hofricherova afera. Javljaju iz Zagreba :
O poznatoj ženi Marjanović-Miličević,: koja
bi imala biti upletena u Hofrichterovu aferu
saznaje se slijedeće: Miličevićka, po ocu
opančaru Marjanoviću, rođena je 1888. god.
u Šiklošu u Ugarskoj. U 20 godini zaljubila
se u trgovca Miličevića, koji je bio u Bosni
u Dubočcu. Ali već nakon četrnaest dana
ga je ostavila, jer da nije imala od česa
živjeti. Otišla je u Budimpeštu i Beč, gdje
se izdavala za slušateljicu medicine, a često
za diplomiranu doktoricu. U Beču je bila
opetovano kažnjena sa deset dana zatvora.
Otrov je navodno dobila u Budimpešti od
jednog farmaciste, zoji joj ga pribavio 14
oktobra 1909. iz jedne ljekarne na Kalvin-
skom trgu i 1 gram za 29 filira. Otrov da
je upotrebljavala u fotografske svrhe. U
Budimpešti na Pasteurovom zavodu oduzela
joj jejedna dvorkinja jedan dio otrova, ada
nije o tom nikome ništa saopćila Miličevićka
tvrdi, da se bavila dobavljivanjem otrova
za jednog starog gospodina u Beču, Pešti i
Zagrebu, po 10 grama. Za veleizdajničkog
procesa bila je u Zagrebu i vrlo se dobro
zabavljala u ,,Paiace Hotelu“ sa članovima
zagrebačke policije. Policija je povela potragu
i za poručnikom Černikom, ali on je već
prije odpremljen u Stenjevac. U Osijeku je
Miličevićka bila vapšena, te se izdala za dr.
Amadea Miličević. Veli, da s Hofrichterom
nije poznata, ali je poznata s jednim Hofri-
ehterovim prijateljem u Lincu. Priznaje, da
je i u Srbiji nabavljala otrov i da je za to
od svog starog prijatelja u Beču bila hono-
rirana. U Zagrebu je stanovala u Kukovi-
ćevoj ulici i stanodavka njena izjavljuje, da
je u nje vidjela onakove kapsle, kakovi ig-
raju veliku ulogu u Hofrichterovoj aferi. U
kakovom savezu stoji Miličevićka sa Hofrich-
terovom afešom ne može se još kontrolirati.
Istraga se pomnjivo nastavlja.

Gradska Kronika.

60-godišnjica prof. Masaryka. Dne
7. o. mj. navršio je prof. Masaryk 60 go-
dina života. Ne treba spominjati ko je Ma-
saryk, njegovi osjećaji prama Hrvatima i
Srbima najbolje su se pokazali u časovima
potrebe, onda kad su vlastodršci htjeli oprav-
dati svoje postupanje prama nama lažnim
dokumentima.

Nije za to čudo da se sa svih strana
maše domovine sjećaju rodoljubi toga čo-
vjeka. I naš je najelnik uzeo ovu prigodu,
da pozdravi svečava, pa mu je brzojavio:

Proiesor Masaryk

 

 

Prag.
Diveć se Vašcm neumornom za cijelo
Slavenstvo blagotvornom radu, najugodnije
sjećajuć se posjeta kojim ste ga u prošloj
godini počastili, u ovom svečanom času do-
pustite da sa ovih delekih južnih strana po-
šalje Vam svoju ncjemjerniju čestitku

| Vaš odani štovatelj
Dr. Pero Čingrija,
načelnik Dubrovnika,

I s naše strane pridružujemo se općim
Zestitkama željom da poživi još mnogo go-
dina na diku svoga naroda i na korist ci-
jelog slavenstva. >
= Lične vijesti. Zastupnik na zemali-
skom sabora g. Murović, stigao je u Du-
brovnik u ponedjeml:, a sinoć krenuo natrag

s

CRVENA HRVATSKA“

Poslije kratke bolesti preminuo je u
Dubrovniku

Vlaho pl. Bogdan,
€. k. dvorski savjetnik i intimni tajnik Nj. Vis.
blagopokojnog velikog vojvode toskanskog Ferdi-
nanda IV. *

Pokojnik dok je učio pravo na sveuči-
lištu, bio je učiteljem djeci velikog vojvode,
a kasnije ostao u službi Njegovoj te dopro
do intimnog tajnika. Poslije smrti nadvoj-
vodine prešao je u mir, te je došao u svoj
rodni Dubrovnik. Vele ga se nije nauživao
jer je doskora podlegao teškoj nemoći, osta-
vljajuć za sobom u tuzi gospođu suprugu i
kćerku.

Premda većim dijelom izočan iz rodnoga
grada, on mu je bio privržen kao malo ko
te živio njegovim životom pomno prateći
sve njegove prilike. Spominje ga i politička
borba kao ,, Frana sa zvonika“.

Bio je čovjek velike kulture i pitomosti.
Koliko je kod velikog vojvode bio obljubljen,
pokazuju među inim brojna odlikovanja to-
skanske kuće. Od vladara je dobio Red
željezno kruna III. st. i red Franje Josipa.
Bio je također posjednik mnogih stranih
redova.

I u Dubrovniku je bio obljubljen. Do-
kaz je tomu sjajan sprovod, ma koji nije
izostao niko, ko je imao prigode da se s po-
kojnikom upoznade.

Nj. Preuzvišenost Namjesnik Nardelli
položio je na lijes vijenac.

Laka mu bila rođena zemlja, a ucvilje-
noj porodici neka bude utjeha opće saučešće
u gradu, kojemu se i mi pridružujemo.

Općinsko vijeće. U nedjelju je bila
općinska sjednica, ria koju je pristupilo 27
vijećnika, više nego obično.

Prvi predmet bio je :

Zaključak da se predloži Zemaljskom
Odboru na zakonodavnu raspravu na Pokra-
jinskom Saboru ponovljenje zemaljskog zakona
za ovlaštenje pobiranja odredbine na uvoz
grožgja i masta u grad Dubrovnik, pred-
građa i Gruž.

Načelnik izvješćuje, kako se ovaj zaklju-
čak razlikuje od onoga, koji je dosad vrije-
dio, za to što bi s6 odredbina pobirala i u
Gružu i u predgrađima. S neke strane bilo
je istaknuto, kako bi bilo shodno da se
odredbina povisi od 1 h na 2 h.

U raspravi učestvuju vijećnici Čakelja,
Kesovija i Čingrija, te se na prijedlog po-
tonjeg bira odbor (Gjivić, Čakelja, Kesovija)
da prouči pitanje povišenja odredbine i iz-
vjesti u nastajnoj sjednici.

Uprava Bondinog kazališta moli za stalnu
godišnju pripomoć od 5000 K.

Prama prijedlogu načelnika glasuje se
3000 K pripomoći za dolazak zagrebačkog
kazališta, a riješenje molbe za stalnu go-
dišnju pripomoć odgađa se,

Molba promicateljnog odbora za gradnju
električnog tramwaya glede pokrića većeg
troška radi proširenja puta na Boninovu.

Vijećnik Čingrija razjašnjnje o čem se
radi. Uslijed gradnje tramwaya potrebito je
proširenje puta na Boninovu. Ovu prigodu
hoće Društvo da upotrijebi da se put pro-
širi za metar i po više nego je potreba, a
da se uzmogne učiniti popločen prolaz za
pješake sa gvozdenom dotično kamenom
ogradom sa strane mora. Razna ministarstva

za proširenje puta dala su 31.000 kruna,
sabor je glasovao 5000.

Vijećnik Gjivić nije sporazuman tim
da se ovako prekoračuje proračun, jer čemu
onda ovaj. Neka upraviteljstvo prije ispita
je li trošak opravdan i kako će ga se po-
kriti pa tad neka se trošak stavi u proračun
za nastajnu godinu.

U živahnoj raspravi, koja se razvila,
načelnik izjavljuje da i on uviđa "potrebu,
da se ova radnja podupre te općina valja
da obeća neku svotu, ali opaža, da troškovi
sve više rastu. Kad se od općine traži da
troši, treba bit spravan plaćati, s toga navi-
ješta, da je već dao naredbu da se izradi
proračun za nastajnu godinu, da se even-
tualno uzmogne veći trošak pokriti poviše-
njem prireza na potrošarinu. Kad bi vijeće
to povišenje prihvatilo, mogle bi se i neke
ulice popraviti, što je zbilja prijeka potreba.

Na glasovanju primljen je prijedlog da
se društvu obeća 5000 K, što će se staviti
u proračunu nastajne godine,

Dopis Zemaljskog Odbora glede ustro-
jenja agrarne banke za Dalmaciju.

Ova bi se imala ustrojiti doprinosima
vlade, općina i zemlje. Obzirom na to, što
se po priopćenim podacima prikazuje osnova
neizvedivom, vijeće nije glasovalo nikakav
doprinos.

Općina pristupila je kao član ,,Pokra-
jinskom savezu za promicanje saobraćaja
stranacu u kraljevini Dalmaciji.

Odobrena je bez rasprave pogodba sa
e. X. ratnom mornaricom glede opskrbljivanja
vodom vatnih brodova.

Glede gradnje kolnog puta od Brgata
do Buića i Mandaljene glasuje se 10% na
račun odlomaka, a 10% na račun zajednice.
Pošto je vlada izjavila se spravnom dati
40%, a pokrajina 10%, tim bi bilo skupa
pokrito 70%. :

(Nadati se je da će i vlada i pokrajina
svoj doprinos povisiti, jer teretiti daljnim do-
prinosima odlomke Župe nije moguće. Iz
kamena se ne može izbit novaca).

Liječnicima Dubrovnika i Župe bi jed-
noglasno udijeljena stalnost (bez prava na
mirovinu).

Melba za prodaju komada čestice 113/1
na Dančama.

Obzirom na to, što je stigla još jedna

: molba da se ustupi cijela ta čestica, načelnik

diže tu tačku s dnevnog reda.

Zaključuje se da se neke ulice u Gružu
poprave, kako je to predložio gruški zbor.

Udadbene potpore iz Amerlingove i Pu-
lićeve zaklade glasovane su kako je predlo-
žilo upraviteljstvo.

Na svršetku su riješane neke molbe za
obrtne dozvole, za pripadnost i potpore.

Bilančna sjednica Hrvatske vje-
resijske banke. U sjednici upravnog vi-
jeća ovog zavoda, držanoj 7. i 8. o, mj. bila
je odobrena bilanca za g. 1909. Dobitak
prošle godine iznosi K 111.524:03 prama
K 103.853;02 g. 1908. Poslovanje je zavoda
u svim granama napredovalo, a uspjeh je
osobito povoljan. Zaključeno je podnijeti
glavnoj skupštini prijedlog, da se porazdijeli
K 60.000 ili 6%, kao dividenda, prenese u
pričuvu K 20,000, na nov račun K 19.640:31,
i glasuju neki iznosi za nagrade i u dobro
tvorne svrhe, kao obično, dok ostatak po

pista epa se ua

jeća i predstojništva,

s