Strana 2. CRVENA HRVATSKA“ Broj 23. staru i Brčki osnuju turski konsulati. Kon- suli će biti rođeni muslimanske vjeroispo- vijesti, koji su absolvirali turske škole, te sa već bili u turskoj državnoj službi. S Rijeke je neki dan otputovalo put Amerike perobrodom ,Carpatia“ 1815 odra- slih osoba, 179 djece i 29 dojenca. Među ovima ima preko 800 osoba, koji se već po drugi put voze preko oceana. Svi su iselje- nici iz Ugarske i Hrvatske. Domaće vijesti. Bos.-Herceg. omladina proti bosanskom ustavu. Cjelokupna akademska omladina iz Bosne-Hercegovine, svih vjera, imala je, kako novine javljaju sastanak u Beču, te je glasovala resolucija, kojom osuđuje tako _zvani ustav, podijeljen onim zemljama, traži njegovu reviziju i ističe princip sbliženja svih djelova naroda bez obzira na vjeru i političko mišljenje u borbi sa zajedničkim neprijateljem, nadajući se, da će svi pravi sinovi domovine ustati na obranu čovječih prava i boriti se za slobodu. Split za N. P. Dvornika. Općinsko vijeće u Splitu, u sjednici dne 8. 0. mj., a na predlog člana V. Milića, primilo je ovaj za- ključak : Žaleći što s našim nadbiskupom i me- tropolitom Matom Dujmom Dvornikom rimska kurija nije postupala po kanonskom pravu, da se bolesnom dostojanstveniku crkve poda pomoćnika, već ga se prisilnim načinom htjelo odstraniti od svoga stada — općinsko vijeće u Splitu, smatrajući da nije toliko bolest metropolite Dvornika, nego više njegovo branjenje narodne svetinje starosla- venskoga jezika u crkvi razlogom toga neo- bičnoga i nedoličnoga koraka, izrazuje me- tropoliti svoje duševno saučešće molbom, da ustraje u svom položaju kao prosvied poči- njenoj mu nepravdi, komu će se sav hrvat- ski narod pridružiti. iz slavenske Jednote. ,Narodni List“ javlja, daje predprošle srijede parlamentarni klub južnih Slavena izabrao Jurja Biankinia članom Slavenske Jednote u bečkom par: lamentu. Željezničko pitanje. Na zadnjem sastanku splitskih čanova odbora za željez, vijeće odlučeno je sazvati plenum odbora za 29. o. mj. u Zadar.&Tamo će biti predloženi nacrt statuta. Nasljednik biskupa Nagla. 'Tršćanska »Edinost“ doznaje iz pouzdanog izvora u Beču, da se kao kandidat za Naglovog na- sljednika spominje tirolski Nijemac Dr. Pe- rathoner. To pobuđuje opravdanu bojazan, đa će se u Istri nastaviti Naglov sustav pro- ganjanja slavenskog bogoslužja. Koliko stoji aneksija Bosne i Hercego- vine? Službeno se javlja iz Austrije: ,Mi- nistar financija je podastro zastupničkoj kući osnovu, po kojoj bi on bio obaviješćen preskrbiti kapital od 181,740.000 kruna pu- tem kredita. Taj je kapital u glavno opre- dijen za to, da se dostatno ispražnjenje kase popune, pošto su ti izdatci predujmljeni za aneksiju Bosne i Hercegovine skopčane vojne pripreme. Dakako, da će ministar fi- nancija morati taj zajam i malo točnije ozna- čiti. Ta za ,popunjenje ispražnjenih blagajna već je potrošeno 250 milijuna. Nu kako izgleda, zajednička vlada dala je za- jedničkom ministarstvu nove predujmove, te jedva popunjene blagajne opet ispum- pala. Koliko će nas još koštati ta aneksija ? — No zapamtiti valja, da to sve vrijedi za austrijsku državnu polu, dok ugarsko-hrvat- ska imade posebno da plaća ovu vlastodr- žačku igru! Osnutak velike česke tiskare. U Pragu se je ustrojilo dioničarsko društvo za osnu- tak velike česke narodne tiskare, Na čelu toga poduzeća stajati će više odličnih poli- tičara, među njima i nar. zast. dr. Kramarž. Tiskara će nositi ime ,,Narodni akciova tiskarna“. izborna borba za bosanski sabor. , Pol. Korr.“ javlja iz Sarajeva: Srbi se revno spremaju na izbornu borbu za bosanski sa- bor. Muslimanska narodna organizacija nije još započela s agitacijom nego čeka na ras- pis izbora, koji sa imadu obaviti u svibnju. Tada će izdati svoj program i postaviti kan- didate. Hrvati su posve pocijepani, pa sako ne dođe do pravodobnog sporazumka, izbori će ih zateći nepripravne. Zadnjih je dana u Sarajevu održao srpski odbor devetorice s pouzdanicima iz okružja konferencije glede programa i kandidata. Puntakcije programa za sada se još taje, dok se o njima ne iz- jave opredijeljeni kandidati. Čuje se samo da su glede jedne važne točke programa vođe radikala Jeftanović, Šola, Damjanović i još neki izmolili rok za razmišljanje. Glede agrarnog pitanja određuje program, da se ono ima riješiti državom samom, & odkup kmetova da bude obvezatan. Bosanski sabor, koji bi se imao sastati mjeseca lipnja, vijećat će u novoj gradskoj viječnici. Osnove za promjene u samoj zgradi več su gotove. O novoj sabornici odlučit će sam sabor. Veliki sastanak slavenske družbe sv. Ćirila | Metođa obdržavao se prošle nedjelje u Ljubljani, a prisustvovalo mu do dvije tisuće ljudi iz svih slovenskih strana. Skup- ština se obdržavala u ,Mestnom Domu,“ a govorili su među inim dr. Mandić, dr. Ry- barž, dr. Tavčar i dr. Primljene su rezolu- cije, u kojima manifestacijoni sastanak izra- zuje podpuno povjerenje Družbi kao najvaž- nijoj narodnoj kulturno-obranbenoj organiza- ciji, te želi, da duh čirilometodski dopre do zadnje kuće. Nadalje se poziva središnju vladu, da odstrani nepravedne školske od- nošaje na Primorju, Koruškoj i Štajerskoj i ustroji škole za slavenske manjine. Hrv. akad. lit.-zab. društvo , Hrvatska“ u Gracu. Na glavnoj sjednici ovoga društva obdržanoj dne 11/3. ov. g. konstituirao se je slijedeći odbor: med. A. Nardelli, pred- sjednik; ing. A. Bosnić, potpredsjednik; med, S. Dojmi, tajnik; med. A. Longhino, bilježnik; med. D. Pogačnik, blagajnik; med. S. Poljak, knjižničar; ing. P. Miletić gospodar; pharm. S. Kalogera, pharm. J. Margan, odborski zamjenici ; med. J. Derossi iug. V. Collovich, phil. M. Nikolić, revizori. Veoma važni kulturni pothvat, Žarki hr- vatski rodoljub general Marko pl. Crljen darovao je Jugoslavenskoj akademiji u Zag- rebu 20000 K, da se ustanovi zaklada pod njegovim imenom, pa da se izda što prije jedan veliki enciklopedijski riječnik. U svo- joj zakladnici kaže rodoljubni general: ,Za to veliko narodno djelo bio bi kao preduv- jet potreban jedan od svih naših stručnjaka HRNRINMKNTRČZJMBIINHHBNHHEEEE [Ee ----- iii Posljedica raskoši. Piše V. F. Š. »Da — ona me ljubi, ja sam uvjeren“ — govorio mi moj prijatelj, kad bi mu pala na um lijepa i božanstvena Zorica. On nije na ništa drugo mislio, nije ništa ćutio niti osjećao — sve bijaše za nj praznina, a tu prazninu nije mogao nitko ispuniti do same Zorice. Ljubio ju slijepo — obmamila, začarala ga. Sa dva suha ali mila pogleda, sa poru- gljivim posmijehom. Nije on ni iz daleka mislio na ruganje, na varanje — sve mu se pričinjalo slikovito, bajno, iskreno . A ona? Ona ga varala. Sa drugim ljubakala, sa drugim se sastajala, sa drugim dijelila ljubav, osjećaje . . . ? Da — njega nije ljubila; jer nije bio toli duhovit, nije ju znao obmamiti, očarati — prevariti . . . On, koji ju je toli ljubio, toli štovao, toli cijenio njega nije ljubila, — dapače On to nije znao, jer nije imao nikada prigode, da se s njom na samu sastane, da je iskuša.....Na šetalištu šetala se s majkom. Nije mnogo izlazila, pa kako, da se i sa- stanu ? Kako, da je iskuša? A ona? Ona ga je uvijek gledala, smijala mu se. On nije znao, da je taj kiseli posmjeh poruga, ironija, — jer nije ni iz daleka slutio, da ga vara, 118 Nadošao i sajam. On ju ugledao — ona njega. Zakrenula ulicom — on za njome. Sa- sastali se u parku pod krošnjastom lipom. Pokloni se. Promuća nešto ; zatim se smete i umukne. Ona mu se grohotom nasmije, & on pocrveni, zastidi se, Zatim mu one po- rugljivo, osorno i gledajući ga izvaljenih očiju reče: n— Na koga se odnose te riječi“. n— Na Vas mila Zorice“ odvrati on. »— Što? Vi neotesanče, vi bezobraz- niče, gar mislite, da sam ja koja kramarka fli slično ? Ja vas ne poznam, ostranite se“. Mladić zabezeknut otiđe do obližnje sjedalice, prigne glavu i zaplače gorko, kao Stajao je tako neko vrijeme, otare suze i otiđe kući, ravno kući. — — — — Od toga dana nije se više viđao vani, — omrznu mu svijet — sve je prezirao..... A ona? I dalje je ljubakala, uživala, ne s jed- nim .... sa više njih.... A poslije kako je svršila? Godinu dana kašnje opasno oboli. Nije se liječila. Bolest zastari. ..... Pomoći joj ne bijaše. Bolest je umori, skonča, okuži joj cijelo tijelo, pamet joj pomuti i u ladilu izčezne joj ljepota — čar ženski. On po savjetu liječnika ode u mjesto F. Tu se zaljubi u neku G. Đ., lijepu die- vojčicu, a do malo se s njome oženjen po- vrati u svoj zavičaj. Zorica svrši svoj ,mučenički“ život u ludnici — u otuđenom Gracu.