Strana 2.

CRVENA HRVATSKA“

Broj 23.

 

staru i Brčki osnuju turski konsulati. Kon-
suli će biti rođeni muslimanske vjeroispo-
vijesti, koji su absolvirali turske škole, te
sa već bili u turskoj državnoj službi.

S Rijeke je neki dan otputovalo put
Amerike perobrodom ,Carpatia“ 1815 odra-
slih osoba, 179 djece i 29 dojenca. Među
ovima ima preko 800 osoba, koji se već po
drugi put voze preko oceana. Svi su iselje-
nici iz Ugarske i Hrvatske.

Domaće vijesti.

Bos.-Herceg. omladina proti bosanskom
ustavu. Cjelokupna akademska omladina iz
Bosne-Hercegovine, svih vjera, imala je,
kako novine javljaju sastanak u Beču, te je
glasovala resolucija, kojom osuđuje tako

 

_zvani ustav, podijeljen onim zemljama, traži

njegovu reviziju i ističe princip sbliženja
svih djelova naroda bez obzira na vjeru i
političko mišljenje u borbi sa zajedničkim
neprijateljem, nadajući se, da će svi pravi
sinovi domovine ustati na obranu čovječih
prava i boriti se za slobodu.

Split za N. P. Dvornika. Općinsko vijeće
u Splitu, u sjednici dne 8. 0. mj., a na
predlog člana V. Milića, primilo je ovaj za-
ključak :

Žaleći što s našim nadbiskupom i me-
tropolitom Matom  Dujmom  Dvornikom
rimska kurija nije postupala po kanonskom
pravu, da se bolesnom dostojanstveniku
crkve poda pomoćnika, već ga se prisilnim
načinom htjelo odstraniti od svoga stada —
općinsko vijeće u Splitu, smatrajući da nije
toliko bolest metropolite Dvornika, nego više
njegovo branjenje narodne svetinje starosla-
venskoga jezika u crkvi razlogom toga neo-
bičnoga i nedoličnoga koraka, izrazuje me-
tropoliti svoje duševno saučešće molbom, da
ustraje u svom položaju kao prosvied poči-
njenoj mu nepravdi, komu će se sav hrvat-
ski narod pridružiti.

iz slavenske Jednote. ,Narodni List“
javlja, daje predprošle srijede parlamentarni
klub južnih Slavena izabrao Jurja Biankinia
članom Slavenske Jednote u bečkom par:
lamentu.

Željezničko pitanje. Na zadnjem sastanku
splitskih čanova odbora za željez, vijeće
odlučeno je sazvati plenum odbora za 29.
o. mj. u Zadar.&Tamo će biti predloženi
nacrt statuta.

Nasljednik biskupa  Nagla. 'Tršćanska
»Edinost“ doznaje iz pouzdanog izvora u
Beču, da se kao kandidat za Naglovog na-
sljednika spominje tirolski Nijemac Dr. Pe-
rathoner. To pobuđuje opravdanu bojazan,
đa će se u Istri nastaviti Naglov sustav pro-
ganjanja slavenskog bogoslužja.

Koliko stoji aneksija Bosne i Hercego-
vine? Službeno se javlja iz Austrije: ,Mi-
nistar financija je podastro zastupničkoj
kući osnovu, po kojoj bi on bio obaviješćen
preskrbiti kapital od 181,740.000 kruna pu-
tem kredita. Taj je kapital u glavno opre-
dijen za to, da se dostatno ispražnjenje
kase popune, pošto su ti izdatci predujmljeni
za aneksiju Bosne i Hercegovine skopčane
vojne pripreme. Dakako, da će ministar fi-
nancija morati taj zajam i malo točnije ozna-
čiti. Ta za ,popunjenje ispražnjenih blagajna
već je potrošeno 250 milijuna. Nu kako
izgleda, zajednička vlada dala je za-
jedničkom ministarstvu nove predujmove,
te jedva popunjene blagajne opet ispum-
pala. Koliko će nas još koštati ta aneksija ?
— No zapamtiti valja, da to sve vrijedi za
austrijsku državnu polu, dok ugarsko-hrvat-
ska imade posebno da plaća ovu vlastodr-
žačku igru!

Osnutak velike česke tiskare. U Pragu
se je ustrojilo dioničarsko društvo za osnu-
tak velike česke narodne tiskare, Na čelu
toga poduzeća stajati će više odličnih poli-
tičara, među njima i nar. zast. dr. Kramarž.
Tiskara će nositi ime ,,Narodni akciova
tiskarna“.

izborna borba za bosanski sabor. , Pol.
Korr.“ javlja iz Sarajeva: Srbi se revno
spremaju na izbornu borbu za bosanski sa-
bor. Muslimanska narodna organizacija nije
još započela s agitacijom nego čeka na ras-
pis izbora, koji sa imadu obaviti u svibnju.
Tada će izdati svoj program i postaviti kan-
didate. Hrvati su posve pocijepani, pa sako
ne dođe do pravodobnog sporazumka, izbori
će ih zateći nepripravne. Zadnjih je dana

u Sarajevu održao srpski odbor devetorice
s pouzdanicima iz okružja konferencije glede
programa i kandidata. Puntakcije programa
za sada se još taje, dok se o njima ne iz-
jave opredijeljeni kandidati. Čuje se samo
da su glede jedne važne točke programa
vođe radikala Jeftanović, Šola, Damjanović
i još neki izmolili rok za razmišljanje. Glede
agrarnog pitanja određuje program, da se
ono ima riješiti državom samom, & odkup
kmetova da bude obvezatan.

Bosanski sabor, koji bi se imao sastati
mjeseca lipnja, vijećat će u novoj gradskoj
viječnici. Osnove za promjene u samoj zgradi
več su gotove. O novoj sabornici odlučit će
sam sabor.

Veliki sastanak slavenske družbe sv.
Ćirila | Metođa obdržavao se prošle nedjelje
u Ljubljani, a prisustvovalo mu do dvije
tisuće ljudi iz svih slovenskih strana. Skup-
ština se obdržavala u ,Mestnom Domu,“ a
govorili su među inim dr. Mandić, dr. Ry-
barž, dr. Tavčar i dr. Primljene su rezolu-
cije, u kojima manifestacijoni sastanak izra-
zuje podpuno povjerenje Družbi kao najvaž-
nijoj narodnoj kulturno-obranbenoj organiza-
ciji, te želi, da duh čirilometodski dopre do
zadnje kuće. Nadalje se poziva središnju
vladu, da odstrani nepravedne školske od-
nošaje na Primorju, Koruškoj i Štajerskoj
i ustroji škole za slavenske manjine.

Hrv. akad. lit.-zab. društvo , Hrvatska“
u Gracu. Na glavnoj sjednici ovoga društva
obdržanoj dne 11/3. ov. g. konstituirao se
je slijedeći odbor: med. A. Nardelli, pred-
sjednik; ing. A. Bosnić, potpredsjednik;
med, S. Dojmi, tajnik; med. A. Longhino,
bilježnik; med. D. Pogačnik, blagajnik;
med. S. Poljak, knjižničar; ing. P. Miletić
gospodar; pharm. S. Kalogera, pharm. J.
Margan, odborski zamjenici ; med. J. Derossi
iug. V. Collovich, phil. M. Nikolić, revizori.

Veoma važni kulturni pothvat, Žarki hr-
vatski rodoljub general Marko pl. Crljen
darovao je Jugoslavenskoj akademiji u Zag-
rebu 20000 K, da se ustanovi zaklada pod
njegovim imenom, pa da se izda što prije
jedan veliki enciklopedijski riječnik. U svo-
joj zakladnici kaže rodoljubni general: ,Za
to veliko narodno djelo bio bi kao preduv-
jet potreban jedan od svih naših stručnjaka

HRNRINMKNTRČZJMBIINHHBNHHEEEE [Ee ----- iii

Posljedica raskoši.

Piše V. F. Š.

»Da — ona me ljubi, ja sam uvjeren“
— govorio mi moj prijatelj, kad bi mu pala
na um lijepa i božanstvena Zorica.

On nije na ništa drugo mislio, nije
ništa ćutio niti osjećao — sve bijaše za nj
praznina, a tu prazninu nije mogao nitko
ispuniti do same Zorice.

Ljubio ju slijepo — obmamila, začarala
ga. Sa dva suha ali mila pogleda, sa poru-
gljivim posmijehom. Nije on ni iz daleka
mislio na ruganje, na varanje — sve mu
se pričinjalo slikovito, bajno, iskreno .

A ona?

Ona ga varala. Sa drugim ljubakala, sa
drugim se  sastajala, sa drugim dijelila
ljubav, osjećaje . . . ?

Da — njega nije ljubila; jer nije bio
toli duhovit, nije ju znao obmamiti, očarati
— prevariti . . .

On, koji ju je toli ljubio, toli štovao,
toli cijenio njega nije ljubila, — dapače

On to nije znao, jer nije imao nikada
prigode, da se s njom na samu sastane, da
je iskuša.....Na šetalištu šetala se s majkom.
Nije mnogo izlazila, pa kako, da se i sa-
stanu ? Kako, da je iskuša?

A ona?

Ona ga je uvijek gledala, smijala mu
se. On nije znao, da je taj kiseli posmjeh
poruga, ironija, — jer nije ni iz daleka slutio,
da ga vara,

118

Nadošao i sajam. On ju ugledao —
ona njega.

Zakrenula ulicom — on za njome. Sa-
sastali se u parku pod krošnjastom lipom.
Pokloni se. Promuća nešto ; zatim se smete
i umukne. Ona mu se grohotom nasmije, &
on pocrveni, zastidi se, Zatim mu one po-
rugljivo, osorno i gledajući ga izvaljenih
očiju reče:

n— Na koga se odnose te riječi“.

n— Na Vas mila Zorice“ odvrati on.

»— Što? Vi neotesanče, vi bezobraz-
niče, gar mislite, da sam ja koja kramarka
fli slično ? Ja vas ne poznam, ostranite se“.

Mladić zabezeknut otiđe do obližnje
sjedalice, prigne glavu i zaplače gorko, kao

Stajao je tako neko vrijeme, otare suze
i otiđe kući, ravno kući. — — — —

Od toga dana nije se više viđao vani,
— omrznu mu svijet — sve je prezirao.....

A ona?

I dalje je ljubakala, uživala, ne s jed-
nim .... sa više njih....

A poslije kako je svršila?

Godinu dana kašnje opasno oboli. Nije
se liječila. Bolest zastari. ..... Pomoći joj
ne bijaše. Bolest je umori, skonča, okuži
joj cijelo tijelo, pamet joj pomuti i u ladilu
izčezne joj ljepota — čar ženski.

On po savjetu liječnika ode u mjesto
F. Tu se zaljubi u neku G. Đ., lijepu die-
vojčicu, a do malo se s njome oženjen po-
vrati u svoj zavičaj.

Zorica svrši svoj ,mučenički“ život u
ludnici — u otuđenom Gracu.